Hisitōlia ʻo e Siasí
Fuofua Kau Faifekaú


“Fuofua Kau Faifekaú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Fuofua Kau Faifekaú”

Fuofua Kau Faifekaú

Kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí ʻi he 1830, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau ʻoatu ki he māmaní e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe kamata e ngāue fakafaifekaú ʻoku kei pulusi e Tohi ʻa Molomoná pea toe tupulaki vave ange lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Meimei ko e ngaahi ngāue fakafaifekau kimuʻá ko ha fanga kiʻi tuʻuaki taimi nounou pē naʻe fai ʻe ha kaumātuʻa foʻou ʻi honau taimi ʻataá. Naʻe fekauʻi atu ʻe Siosefa Sāmita ha kau faifekau ki he feituʻu kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití, Kānata, ʻIngilani pea mo e Pasifikí. ʻI he fakataha e Kāingalotú ki he Fakahihifo ʻo ʻAmeliká ʻi he ngaahi taʻu 1840 mo e 1850, ne tafoki ai ʻenau tokangá ki hono nofoʻi e ngaahi feituʻú, pea ko e niʻihi tokolahi ne nau fie ngāue fakafaifekaú, ne maʻu atu honau uiuiʻí ʻonautolu ke ō ʻo nofoʻi kae ʻikai ko e malanga. ʻI he taimi tatau pē, naʻe poupouʻi ai ʻe Pilikihami ʻIongi e ngāue fakafaifekau malangá, pea vahe ai ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tokangaʻi e ngaahi misiona ʻi he vāhenga takitaha ʻo e māmaní, peá ne fekauʻi atu kinautolu ke fakaava e ngaahi feituʻu ko ʻení ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻene aʻu ki he 1860, ne tupulaki e fanga kiʻi ngāue fakafaifekau taimi nounou he kamataʻangá ʻo hoko ko ha ngaahi ngāue fakafaifekau ne fokotuʻutuʻu lelei mo ha ngaahi ʻaʻahi malanga, tautautefito ki ʻIulope mo e Pasifikí.

ʻĪmisi
painting of Dan Jones holding Book of Mormon, standing on stone wall preaching to people

Ko ha tā valivali ʻo e faifekau he kamataʻangá ko Taani Sōnasi ʻi heʻene malanga ʻi Uēlesí.

Ngaahi Fuofua Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe fiefia e kāinga mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siosefa Sāmitá ke vahevahe ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kimuʻa ia ʻoku teʻeki ai ʻosi ʻene ngāue liliu lea ki aí.1 ʻI hono paaki ko ia e ʻū fuofua lauʻi pēsí, naʻe ngāue fakaʻevangeliō leva ha kau tangata hangē ko Solomone Semipalení, ʻaki e ʻū lauʻi tohi ne paaki ke vakaiʻi pe naʻe tonú.2 Naʻe ʻalu ʻa Samuela Halesoni Sāmita, ko e tokoua ʻo Siosefá, ʻo ngāue fakafaifekau malanga hili pē ha taimi nounou mei he fuofua fakataha ʻa e Siasí. Naʻá ne ʻave ha ʻū tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakatau atu. Naʻe fai ʻe ha kau faifekau hangē ko Samuela Sāmitá ha fanga kiʻi fakataha iiki he fale talifonongá pe ʻū ʻapí, ʻo nau talanoa ai kau ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí he ʻaho kimui ní.3 Naʻe hanga ʻe he kakai tangata mo fafine fakatouʻosi ʻo vahevahe fakaekinautolu pē, ʻa e ongoongoleleí ki honau kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí fakatāutaha pea ʻi he faitohí foki.4

Naʻe ʻamanaki foki e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ki hano ʻave ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he Kau ʻInitia Kula ʻAmeliká.5 Naʻe ʻi ai ha fakahā he 1830 naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻŌliva Kautele mo ha ngaahi hoa faifekau ʻe tolu ke nau ngāue fakafaifekau ki he “Kau Leimaná.” Ne nau fononga ki he vahefonua ʻo e Kau ʻInitia Kulá ʻo mavahe atu mei he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. Neongo naʻe hanga ʻe he tūkunga fakalao mo fakapolitikale he taimi ko iá ʻo taʻofi e kulupú mei haʻanau malanga lōloa ange ki he komiunitī ʻo e Kau ʻInitia Kula ʻi ʻAmeliká, ka naʻe ola lelei ʻenau ʻi Ketilani, ʻOhaioó. ʻI ha ngaahi uike siʻi pē mei heʻenau tūʻuta ʻi Ketilaní, kuo nau papitaiso ha kakai tokolahi. Ne ʻikai hano taimi kuo ʻi ai ha komiunitī mālohi ʻo e Siasí ko ha kau ului foʻou ʻi Ketilani, pea ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau fai ha fanga kiʻi ngāue fakafaifekau nounou.6

Ngaahi Foungá mo e Pōpoakí

Ne faʻa kamata e fuofua kau faifekaú ʻaki ʻenau malanga ki honau kāingá pea nau toki movete ai ʻo fakatau atu pe ʻoange fakataimi e ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu kotoa pē te nau fie tali iá. Naʻe foaki e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ki he uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ke toe fakafoki mai e Siasi ʻo Kalaisí. Ne kamata leva ke tohi ʻe he kau faifekaú ha fanga kiʻi tohi (ko ha ʻū tohi tufa naʻe fakataumuʻa ki he malangá) ke fakamafola ʻaki e talanoa ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe fakatefito ʻenau pōpoakí ʻi hono fakafoki mai e ʻuluaki Siasi ʻo Kalaisí, mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ko ha fakamoʻoniʻi ia ʻo e tui moʻoní, pea mo hono tānaki ʻo e ngaahi laumālie fakatomalá ke teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi Ketilani ʻi he 1831, naʻe fakahinohinoʻi ai e kau faifekaú ke nau fononga “tautau toko ua” pea naʻe faʻa fakahoko atu foki e ngaahi uiuiʻi ngāue fakafaifekaú ki ha ngaahi hoa ke nau ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu pau.7 Naʻe maʻu ʻe ha konga lahi ʻo e kau fuofua faifekaú ʻa hono fakamafaiʻi kinautolú, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Naʻe toutou talamai ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa e fakahinohino naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga he kuonga muʻá—ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ʻi ai ha “kato paʻanga” pe “kato fononga” heʻenau fonongá pea “tūtuuʻi e efú” mei honau vaʻé ʻi heʻenau mavahe mei ha kolo pe fale naʻe fakasītuʻaʻi ai kinautolu.8 Naʻe ʻuhinga e fononga taʻe ʻi ai ha “kato paʻanga pe kato fonongá,” ke ʻoua naʻa ʻave ha kato faʻoʻanga paʻanga pe paʻanga, kae hangē ko e angamaheni he taimi ko iá, ke kole ki he kau fanongó ha kiʻi loki ke nofo fakataimi ai. ʻI he fehangahangai e kau faifekaú mo hono fakafisingaʻi fefeka kinautolú, ne nau tūtuuʻi e efú ko e fakaʻilonga kuo nau fakamoʻoni pea nau mavahe ʻo hoko atu. ʻI he toe fokotuʻutuʻu lelei ange ʻa e ngaahi misioná mo e ʻū koló ʻi ha ngaahi feituʻu lahi he konga kimui ʻo e ngaahi taʻu 1800, naʻe ʻikai leva ke toe angaʻaki hono fai ʻo e foungá ni. Ne tātātaha ke mavahe e kau faifekaú mei he ngaahi feituʻu kuo fokotuʻú, pea ne nau fai ha ngaahi feilaulau fakapaʻanga kimuʻa pea nau mavahé, ke tokoni ki hono fakapaʻanga ʻenau ngāue fakafaifekaú.9

Ngaahi Ngāue Fakafaifekau ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe tokangaʻi ʻe he kaumātuʻá e ngaahi fakatahaʻangá lolotonga ʻenau ʻaʻahi ki he misioná, pea ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, kuo fokotuʻu ha ʻū kolo ʻo e Siasí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Kānata. Ne kau he ngaahi fuofua fatongia ne ʻoange ʻe Siosefa ki he kau ʻAposetoló he taimi ne fokotuʻu ai e Kōlomú ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, ko hono tokangaʻi e ʻū kolo ko ʻení mo fakafekauʻaki ʻa hono tānaki fakatuʻasino ʻo e kau uluí ki Saioné.10 Fakatatau mo e fakahinohino ʻa Siosefá, naʻe tokangaʻi leva ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e ngāue fakafaifekaú kotoa.

Naʻe hoko e Misiona Pilitāniá, naʻe fokotuʻu ʻe ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga kimui ʻo e ngaahi taʻu 1830 mo e konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1840, ko e feituʻu ne lahi taha ʻene tupú. Naʻe iku ke papitaiso ha lauafe ʻi he misioná, mo nau poupouʻi e hikifonua tokolahi fau ki he ngaahi feituʻu tānakiʻanga hangē ko Nāvū, ʻIlinoisí. ʻI Pilitāniá, naʻe ngāue ai e Toko Hongofulu Mā Uá ke fakamālohia e ʻū koló mo e ngaahi konifelenisí (ʻo fakakulupu e ʻū koló). Ne nau ngāue fakataha mo e kau faifekau kehé ʻo feinga ke kāpui kotoa ʻa Pilitānia Lahi, ʻo malangaʻi e ongoongoleleí mo teuteuʻi e kau uluí ke nau hikifonua ki ʻAmelika. ʻI he kamata ke nofoʻi ʻe he fuofua Kāingalotú ʻa e Ano Māsima Lahí, ko e konga lahi ʻo kinautolu ko ha kau ului ia mei he Misiona Pilitāniá.11

Naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotu Pilitāniá ha ngaahi kautaha malanga fakaului ʻi he ngaahi taʻu 1850, pea kau e kakai tangata mo fafine fakatouʻosi ki hono tufa e fanga kiʻi tohi tufa ne fakamatalaʻi ai e ngaahi tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ola lelei ange e ngāue ʻa e kakai fefiné ʻi he meʻá ni pea nau hoko ai ko e kau fuofua faifekau fefiné, neongo naʻe hoko ʻeni ia kimuʻa ʻaupito pea maʻu ʻe he kakai fefiné ia ha uiuiʻi totonu ke ngāue fakafaifekau.12

Fuofua Palani ke Ngāue Fakafaifekau ki he Funga Māmaní

ʻI he 1842, naʻe faitohi ai ʻa Siosefa Sāmita ki he kau faifekaú ke fokotuʻu ʻa e “fuka ʻo e moʻoní” ʻi “Siamane, Palesitaine, Niu Hōlani, pea mo e ʻĒsia Hahake, mo e ngaahi feituʻu kehe pē.”13 Kuo palani e ngaahi misiona heni mo e ngaahi feituʻu kehé, ka kuo teʻeki ai aʻu pe fokotuʻu ha ngaahi kolo tuʻu maʻu he ngaahi feituʻu ko ʻení. Neongo naʻe fakangatangata pē ola ne maʻu mei he ngaahi feinga ne fai ke fokotuʻu ha ngaahi misiona mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulope lolotonga e kei moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ka naʻe teʻeki ai ke fakakakato e konga lahi ʻo e ngaahi palani ko ʻení ʻi heʻene aʻu ki he ngaahi taʻu 1850 tupú.

Naʻe folau ʻa ʻOasoni Haiti, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Seluselama ke fakatapui e Fonua Tapú ki he toe foki ʻa e Kau Siú, neongo naʻe ʻikai fokotuʻu ha misiona tuʻu maʻu ai.14 ʻI he kamataʻanga ʻo e ngaahi taʻu 1850, naʻe hoko ha misiona naʻe tupulaki ʻi Tenimaʻake, ko ha matapā ia ke fokotuʻu ai ha ngaahi misiona ʻi Finileni, Sueteni, Noaue pea mo ʻAisileni. Naʻe hanga ʻe ʻEtisoni Palati, naʻá ne taki e ngaahi fuofua misiona he Pasifikí, ʻo fokotuʻu ha kolo ʻi Tahiti, pea ne ngāue mo hono uaifi ko Luʻisa Pānesi Palatí, fakataha mo Kalolaine Kolosipei mo ha kau faifekau kehe, ke akoʻi e ngāue fakameaʻá ki he kau fafine he motú.15 Naʻe hoko e ngaahi ngāue fakafaifekau he konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1850 ki Siaina, ʻInitia, Silei, Falanisē, ʻĪtali mo e Saute ʻAfiliká, ke maʻu ai ha kau ului toko siʻi, pea naʻe toe hē atu pē ha konga lahi ʻo kinautolu mei he Siasí pe kau he hikifonua mai ki ʻIutaá. Naʻe pau ke tatali ha konga lahi ʻo e ngaahi feituʻú ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea toki ʻi ai ha kau faifekau tuʻu maʻu mo fokotuʻu ai ha ʻū kolo ʻo e Siasí.

Ngāue Fakafaifekaú ʻi he Konga Loto ʻo e Senituli 19

Meimei ko e kau faifekau he konga loto ʻo e senituli 19, ko ha kau tangata ʻosi mali ʻi honau taʻu 30 tupú pe 40  tupú. Naʻe faʻa uiuiʻi kinautolu ʻi he ngaahi fakataha konifelenisi ʻa e Siasí pea nau faʻa tuku ai honau uaifí, fānaú mo e pisinisí ka nau ō ʻo ngāue ʻo aʻu ki he taʻu ʻe tolu. Naʻe kehekehe pē ʻa e taʻu motuʻa ʻo e kau faifekaú mo e fuoloa ʻenau ngāué, pea meimei takitaha faʻiteliha pē ʻa e kau faifekaú ia ki honau ʻaho tukuangé. Naʻe ʻalu fakataha pē ha kau fafine ia mo honau husepānití. Meimei ko e uaifi ʻeni ʻo e kau palesiteni fakamisioná pe ko ha kau faifekau ne hanga ʻe honau uiuiʻí ʻo ʻave kinautolu ki ha ngaahi feituʻu mamaʻo ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Naʻe faʻa fakanofo e kau faifekaú ki he tuʻunga ko e Fitungofulu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea naʻe faʻa uiuiʻi kinautolu ke nau ngāue fakafaifekau ʻi honau fonua tupuʻangá pe fonua tupuʻanga ʻenau mātuʻá. Ko e Misiona Pilitāniá, ko e misiona lahi taha ia ʻi he tokolahi ʻo hono kau faifekaú mo e kau papi uluí, ka naʻe toki tupu tokolahi hake e ngaahi misiona ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he konga kimui ʻo e ngaahi taʻu 1800.

Lepa e Ngāue Fakafaifekaú

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mei he tūʻuta e Kāingalotú ki he Teleʻa Ano Māsimá, naʻe kamata ke tupu ha vākovi he vahaʻa ʻo e Siasí pea mo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití. Naʻe iku e Tau ʻo ʻIutaá ʻi he 1857–58, ke lepa fakataimi ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻo aʻu ki he ngaahi taʻu 1860 tupú. Naʻe hoko atu e ngaahi ngāue malangá ʻi Pilitānia mo ʻIulope hihifo, ka naʻe tuai ʻaupito ia ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo e feituʻu kotoa pē. Naʻe holo e ʻavalisi ʻo e lōloa ʻa ha ngāue fakafaifekau ke siʻi hifo he taʻu ʻe tahá. Naʻa mo e lepa fakataimi ko ʻení, naʻe tupu māmālie pē ʻa e ngāué ʻi he fehangahangai e kau faifekaú mo e fakafepaki ki he mali tokolahi ʻa e Kāingalotú. Ko ia, naʻe hokohoko atu hono fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi misiona pea fokotuʻu mo ha ngaahi ngataʻanga fakasiokālafi mo ha kau palesiteni fakamisiona ke uiuiʻi ha kau talavou tokolahi (mo ha kau finemui), ke hoko ko ha kau malanga fakaului taimi kakato, ke feau e fie maʻu ke ʻi ai ha kau faifekau he funga ʻo e māmaní.16