Hisitōlia ʻo e Siasí
Hailame Sāmita


“Hailame Sāmita,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Hailame Sāmita”

Hailame Sāmita

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hailame Sāmita ʻi he ʻaho 9 ʻo  Fēpueli, 1800. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne poto ʻi he akó, pea ʻi hono taʻu 11 naʻá ne hū ai ki he ʻApiako Moor’s Indian Charity, ʻa ia naʻá ne aʻusia ai e tuʻunga lelei taha ʻo e akó ʻi ha toe taha he fānau Sāmitá. ʻI heʻene fuʻu lahí, naʻá ne hoko ko ha tokotaha talāsiti maʻá e poate ako ʻa Palemailá mo ʻinitaviu ʻa e kau tohi kole ngāue ki he lakanga faiakó, ʻo kau ai e faiako ko ʻŌliva Kautelé.1

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo Hailame Sāmitá

Fakatātā ʻo Hailame Sāmitá.

Hili e mālōlō e tokoua ʻo Hailame ko ʻAlaviní, naʻá ne fua ha konga lahi ʻo e fie maʻu fakapaʻanga ʻa e fāmilí. Naʻá ne mali mo Selusa Pāteni ʻi Nōvema 1826. ʻI he hoko ʻa Hailame ko e taha ʻo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, naʻá ne fakamoʻoni ai ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne tokoni kimui ange ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tataki e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké, ʻo aʻu ki he taimi ne mavahe ai e kulupú ki ʻOhaiō ʻi he 1831.2

Naʻe maʻu ʻe Hailame mo Selusa ha fānau ʻe toko ono. Naʻá na mamahi ʻi he mālōlō fakamamahi hona ʻofefine taʻu uá ʻi he 1832. Naʻe tohi ʻe Hailame ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe ui ʻa Mele mei taimi ki ʻitāniti. Naʻá ne mālōlō ʻi hoku fatafatá. Ne teʻeki ke u aʻusia ha ʻaho pehē kimuʻa, pea ʻofaange pē  ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá te mau toe feʻiloaki mo ia ʻi he ʻaho lahi ʻo e huhuʻí ʻo ʻikai ha toe māvae.”3

Naʻe tā tuʻo lahi ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Hailame ʻi hono fuofua fokotuʻu e Siasí, pea naʻá ne kau ʻi he kau fuofua taulaʻeiki lahi naʻe fakanofo ʻi Ketilaní. Naʻá ne tokoni ki hono fokotuʻu e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá pea naʻá ne kau ʻi he kōmiti ne nau tokangaʻi hono langa ʻo e Temipale Ketilaní. ʻI he 1834, naʻe kau ʻa Hailame ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻApitanga ʻo Saioné), pea naʻe fili ia ke ne kau ʻi he Fakataha Alēleaʻanga Māʻolunga ʻo Ketilaní.4

Naʻe mālōlō ʻa Selusa ʻi he 1836 hili pē ʻene fāʻeleʻi mai ha ʻofefine valevale, pea naʻe toe mali ʻa Hailame ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē mei ai.5 ʻI heʻene hoko ko ha Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne mavahe ai mo hono uaifi hono ua ko Mele Filitingi Sāmitá, ki he Hihifo Mamaʻó, ki Mīsuli. ʻI he kei ʻi Mīsuli ʻa Hailamé, naʻe tuku pōpula ia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo hono tokoua ko Siosefá.6

Hili e toe hikifonua ʻa e Kāingalotú ki Nāvū, ʻIlinoisí, naʻe maʻu ʻe Hailame ha ngaahi fatongia fakatakimuʻa mahuʻinga. Naʻá ne fetongi ʻene tamai ko Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻo ne hoko ko ha pēteliake ʻo e Siasí ʻi he 1841, pea naʻe fili ia ki he lakanga ko e ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻo e Siasí, ko ha lakanga naʻe fua ʻe ʻŌliva Kautele.7 ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi Sānuali ʻo e 1841, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Hailame Sāmitá, he ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou ʻofa ʻiate ia koeʻuhi ko e angatonu ʻo hono lotó pea koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻi he meʻa ʻoku totonú ʻi hoku ʻaó.”8 Naʻe hoko ʻa Hailame ko ha mēmipa ʻo e Kōsilio Fakakolo ʻo Nāvuú, ko ha mēmipa ʻo e Kongatau Nāvuú, pea mo tokoni pule fakakolo ʻo Nāvuú. Naʻe toe fili foki ia ke ne kau ki he kōmiti ʻo e Temipale Nāvuú mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú.9 Neongo e ngaahi fakatuʻatamaki ʻe niʻihi, ka naʻe tali lelei ʻe Hailame ʻa e tokāteline ʻo e mali tokolahí pea naʻá ne mali ʻi he 1843 mo Katalina Filipe pea mo e tokoua uitou ʻo hono mali uá ko ʻAloʻofa Lesieli Filitingi Tomasoni.10

ʻI he taimi naʻe lototaha ai ʻa e Kōsilio Fakakolo ʻo Nāvuú ke fakaʻauha ʻa e fale paaki Nauvoo Expositor ʻi Sune 1844, naʻe lōmekina ʻa Siosefa mo Hailame fakatouʻosi ʻe he fekīhiakí. Naʻe ngāue fakataha e ongo tautehiná ke tuku ʻa e koló ki he malumalu ʻo hono puleʻi ʻaki e lao fakakautaú, ke maluʻi e kakai ʻo e fonuá mei he ngaahi fakamanamana ʻa e kau fakatangá. Naʻe tuʻutuʻuni fakalao ke na fakatou moʻua ʻi heʻena lavakiʻi e fonuá ki he pule fakakautaú pea naʻe pau ai ke na ʻalu ki Kātesi, ʻIlinoisi ke hopoʻi kinaua.11 Lolotonga e kei tatali ʻa Hailame mo Siosefa ki he hopó, naʻe ʻohofi ʻe ha kau fakatanga ʻa e Fale Fakapōpula Kātesí, ʻo tamateʻi ai ʻa e ongo tautehiná ʻi ha fetaufanaʻaki. Talu mei ai mo hono manatua ʻe he Kāingalotú ʻa Hailame ko ha tokotaha naʻe mate fakamāʻata. Naʻe hoko ha tokolahi ʻo hono hakó ko ha kau taki ʻi he Siasí, ʻo kau ai ʻa hono foha ko Siosefa F. Sāmitá mo hono mokopuna ko Siosefa Filitingi Sāmitá, ʻa ia ne na fakatou hoko ko ha Palesiteni ʻo e Siasí.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá