Hisitōlia ʻo e Siasí
Teleʻa Sōlekí


“Teleʻa Sōlekí,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Teleʻa Sōlekí”

Teleʻa Sōlekí

ʻI he fakaʻau ke lahi ange ʻa e fekeʻikeʻi, ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí mo e niʻihi kehe ʻi ʻIlinoisí lolotonga e faʻahitaʻu failau ʻo e 1844, naʻe kamata fekumi ʻa Siosefa Sāmita mo e Fakataha Alēlea ʻe Toko Nimangofulú ki ha feituʻu ʻe malava ai ʻa e Kāingalotú ʻo fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he melino.1 Naʻe fakakaukauʻi ʻa e ngaahi feituʻu ʻo kau ai ʻa e Lepupelika ʻo Tekisisí, vahefonua kei fakakikihiʻi ʻo ʻOlikoní, ngaahi vahefonua Mekisikou ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká mo Kalefōnia. Naʻe fakautuutu ʻa e feinga ki ha feituʻu fakatahaʻanga foʻou hili hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá. Naʻe tukuange ʻe he Fakataha Alēlea ʻe Toko Nimangofulú ʻa Tekisisi ʻi hono fakalahi ia ki he ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe fai e fakakaukau ki Kalefōnia koeʻuhí ko e ngaahi taulanga ki tahí, he naʻe ʻamanaki atu foki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki ha tānaki fakataha mai ha Kāingalotu tokolahi mei he ngaahi misiona he fonua mulí.2

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu 1845, naʻe saiʻia ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻo kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, Paʻale Palati, mo Siaosi A. Sāmita ʻi he vahefonua Lahi ko Sōlekí, ʻa ia naʻe ʻi he malumalu ʻo Mekisikoú ʻa e kelekele, ka naʻe ʻi ai e fakakaukau naʻe ʻikai nofoʻi pea maluʻi fakanatula ʻe he Ngaahi ʻOtu Moʻunga Maká. ʻI he palani ko ia ke tuku atu ha niʻihi kimuʻa ke nau tofa ʻa e halanga ki he fakahihifó, naʻe talaange ai ʻe Pilikihami ʻIongi ki he Fakataha Alēleá, “Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ha fuʻu faingataʻa ʻi hono tuku atu ha niʻihi ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi ʻotu moʻunga [Maká]. Kuo palaniʻi ke tuku atu kinautolu ki ha feituʻu ofi ki he Anovai Lahi Māsimá pea ʻi he hili ʻetau aʻu ki ai, hili ha kiʻi taimi, te tau ʻalu leva ki he tumuʻaki ʻo e Matāfanga Kalefōniá, pe ko e Matāfanga Seni Felenisisikou.” Naʻe toe fakakaukauʻi foki ʻa e vahefonua Anovai Lahi Māsimá ko ha feituʻu lelei ki hono fokotuʻu e ngaahi vā fetuʻutaki mo e ngaahi fonua ʻInitia ʻAmelika ki he fakahihifó.3

Naʻe tūʻuta ʻa e fuofua kulupú ki he Teleʻa Sōleki ʻa ia naʻe taki ai ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847.4 Ne ngāueʻaki pē ʻa e Teleʻa Sōlekí ki he tulimanu mo ha feituʻu tānakiʻanga fakavahefonua ʻa e kakai Ute mo e Susouní, ʻo ʻikai tatau ia mo e ngaahi teleʻa kehe ʻi he ʻēlia, ʻa ia naʻe nofoʻi ʻe he kau ʻInitia ʻAmeliká ʻi he konga lahi ʻo e taʻú. Naʻe ʻikai ke nau nofo movetevete tauʻatāina ʻi he kelekelé ka naʻe kemi ʻa e kulupu ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi ha kolotau kae ʻikai nofo movetevete holo lolotonga hono vakaiʻi ʻo e koló pea toki fili ha feituʻu ke fai ai ʻa e nofó. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi hono palani ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kolo ko Saioné ʻo ne tataki ai ʻa e ongo tangata savea ko ʻOasoni Palati mo Henelī Seautí, ke fakaʻilongaʻi ha ngaahi kolo lalahi ʻi ha ngaahi laʻi pepa lalahi, pea tuku mavahe ha konga ʻi lotomālie ki he temipalé ʻi he kahaʻú.5 Naʻe taki ʻa e vai ki he ngaahi ʻēlia ke nofoʻí mei he Siti Kilikí, ko ha kiʻi vaitafe ʻoku tafe ʻi he teleʻá, ke malava ʻa e kau paioniá ʻo fuʻifuʻi ʻa e ngaahi ngoue fakatāutahá mo e ngaahi ʻakau fuá. Naʻe tuku mavahe ʻa e kelekele lelei ki he tafaʻaki fakatonga ʻo e koló ki ha ngaahi ngoue kai hangē ko e uite, koane, ʻouti, mo e feleki. Ne fokotuʻu ʻe he fuofua Kāingalotu ko ʻení ha sīpinga ʻo hono langa vāofi honau ngaahi ʻapí pea ngoue ʻi tuʻa mei he koló ʻo ʻikai tatau ia mo e kau nofo kehe ʻi he kelekele kakā ʻo e Fakahihifo ʻo ʻAmeliká, ʻo nofo mavahevahe. Naʻe muimui ʻa e Kāingalotú kimui ange ʻi he sīpinga ko ʻení ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻi he vahefonua ʻo e feituʻu Tokalelei Lahí.6

ʻĪmisi
tā fakatātaaʻi ʻo Sōleki Siti ʻi he taʻu 1853

Ko hono tā tongitongiʻi ʻo Sōleki Siti ʻi he taʻu 1853 ʻe Feletiliki Piasī.

ʻI he tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ʻoku nau aʻu mai ʻi he ngaahi taʻu kimui angé, naʻe langa ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi ʻapi nofoʻanga lahi ange ʻi he fakahahaké, fakatongá, pea mo e fakahihifo ʻo e kelekele ʻe tuʻu ai ʻa e temipalé. Ne tō ʻe he Kāingalotú ha ngaahi ngoueʻanga ʻi he veʻe vaitafe ʻi he teleʻá, ʻo tānaki atu ki he ngaahi uooti ʻi he uhouhonga ʻo Sōleki Sití. ʻI he hokohoko atu ʻa e tānaki fakataha ʻo e Kāingalotú ki ʻIutaá, pea mo e kakato ʻo e ngaahi halanga lēlué ʻi he taʻu 1869, naʻe tupulaki ʻa Sōleki Siti ki ha kolo lahi ange, pea hoko ko ha maluʻanga tuʻu maʻu ki he Kāingalotú, pea hoko ko e ʻapi pau ʻo e hetikuota fakamāmani lahi ʻo e Siasí.7

Ngaahi Tefito Fekauʻaki: Pioneer Settlements, Pioneer Trek, Emigration, Council of Fifty, Crickets and Seagulls, Salt Lake Temple