Hisitōlia ʻo e Siasí
Mavahe mei Nāvuú


“Mavahe mei Navuú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Mavahe mei Nāvuú”

Mavahe mei Nāvuú

ʻI he vahaʻa ʻo Fēpueli mo Sepitema ʻo e 1846, naʻe mavahe ai ha laui afe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei Nāvū, ʻIlinoisi. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kimuʻá, ne faʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi palani ki ha hikifononga tokolahi, ʻo fakataumuʻa ke fokotuʻutuʻu ha ngaahi kulupu ʻe 25 ʻo taki saliote ʻe 100 ke mavahe ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1846. Ka neongo ia, ʻi he mapuna hake ha kiʻi fekeʻikeʻi, naʻe ueʻi ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehé ke fai ha fealeaʻaki lolotonga ʻa e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1845, ʻa ia naʻe mahino ai ʻe kamata e hikifononga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá. ʻI he vahaʻa ʻo e ʻaho 4 ʻo Fēpuelí ki he ʻaho 1 ʻo Māʻasi, 1846, naʻe fakaheka vaka ha ngaahi saliote ʻe 400 ʻo heka ai ha Kāingalotu ofi he toko 2,000 ʻo kolosi atu ʻi he Vaitafe Misisipí, ki ha faiʻanga kemi ʻi Suka Kaliki, ʻAiouā. Naʻe toe kolosi atu ha Kāingalotu ʻe toko 12,000 ki ʻAiouā lolotonga ʻa e faʻahitaʻu failaú mo e faʻahitaʻu māfaná, pea ko e laungeau naʻe toé ne nau kau kinautolu ʻi he hikifonua ʻi Sepitemá.1 Naʻe fuakava ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoniʻi ʻa e masivá ʻi honau lotolotongá kae lava ke nau kau ʻi he fonongá. Naʻe feinga ‘a e kau taki ʻo e Siasí ke fakatau atu e Temipale Nāvuú mo e ngaahi koloa kehe ʻa e Siasí ke tokoni ki he masivá, ka naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha tokotaha ke ne fakatau e temipalé.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakalika mei he kuohilí ʻe fakamālohiʻi ʻe ha kau fakatanga e Kāingalotú ke nau aʻa atu ʻi he Vaitafe mokoteilo ʻo Misisipí ʻi he ʻaisí. Neongo ne vave ange e mavahe ʻa e fuofua kulupú ʻi he taimi ne muʻaki palaní, ka naʻe hoko e aleapau naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ne toki ʻosí ke ne taʻotaʻofi e ʻohofi ʻa e kau fakatangá. Naʻe kolosi fiemālie pē ʻa e tokolahi taha ʻo e ngaahi kulupú ʻi he vaitafé ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi vaká, neongo naʻe ʻi ai pē ha kiʻi niʻihi tokosiʻi ne nau kolosi ʻi he ʻaisí ʻi he vahaʻa ʻo e ʻaho 25 ʻo Fēpuelí mo e ʻaho 1 ʻo Māʻasí.2

ʻI he fakalau mai ʻa e faʻahitaʻu māfaná, naʻe fakautuutu ʻa e taʻemanonga ʻa e ngaahi fili ʻo e Siasí ki he niʻihi tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ne nau kei nofo ʻi Nāvuú. ʻI Sepitema 1846, naʻe aʻu ai ki he kovi tahá—ʻa e fakakikihi ʻi he vahaʻa ʻo e kau fakafepaki fakalotofonua ki he Māmongá mo e kakai ʻo Nāvuú—ʻo kau ai e kakai taʻesiasi tokolahi naʻa nau fakaʻofaʻia ʻi he faingataʻa ne fekuki mo e Kāingalotú. Naʻe ʻohofi e kau Māmongá mo e kakai taʻesiasi ne nau taukapoʻi ʻa e kau Māmonga ʻi he koló ʻe ha toko laungeau ʻo e kiʻi kulupu fakafepaki ki he kau Māmongá ne nau omi mo ha meʻatau. Ne tau kēnoni afi mo tau fana meʻafana ʻa e ongo faʻahí, ʻo iku ai ke laka hake he toko tolú e maté pea lavelavea mo ha toko siʻi. Ne ʻi ai ha kōmiti tuʻu tauʻatāina naʻa nau tokoni atu ki he fealeaʻaki ke fakangata e vākoví ni, pea naʻe pau ke fekau ai e toenga ʻo e kau Māmongá mo honau kaungā mamahí ke nau mavahe he vave tahá mei he koló.3

Naʻe fononga atu ʻa e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí lolotonga e 1846 ki Kauniseli Palafi, ʻi ʻAiouā hihifo, ka naʻe kei movete holo pē ʻa e toengá ʻi he ngaahi feituʻu takatakaí ʻi ha ngaahi māhina mo ha ngaahi taʻu. Ko ha kiʻi fāmili tokosiʻi pē naʻa nau nofo ʻi ʻIlinoisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. William G. Hartley, “The Nauvoo Exodus and Crossing the Ice Myths,” Journal of Mormon History, vol. 43, no. 1 (Jan. 2017), 30–33; Matthew S. McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2007), 304–6.

  2. Hartley, “The Nauvoo Exodus and Crossing the Ice Myths,” 34–42, 45–46, 54–56.

  3. Kenneth W. Godfrey, “The Battle of Nauvoo Revisited,” John Whitmer Historical Association Journal, 2002 Nauvoo Conference Special Edition (2002), 133–46.