Hisitōlia ʻo e Siasí
Temipale Nāvuú


“Temipale Nāvuú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Temipale Nāvuú”

Temipale Nāvuú

Naʻe nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Kōmesi (ʻa ia naʻe ui kimui ko Nāvuú), ʻIlinoisi, ʻi he 1839 hili ia hono tuli kinautolu mei Mīsulí. Naʻe hoko hono tuli kinautolú ke taʻofi ai hono langa ha temipale ʻe tolu ne ʻosi palani ke langa ʻi Mīsuli, ka naʻe ʻikai ke nau lotofoʻi ai ʻi heʻenau feinga ke langa ha temipale ʻi he kolo ne nau ʻi aí.1 Naʻe fakapapauʻi e kelekele ke langa ai ha temipale foʻou ʻi Nāvuú ʻi he 1840. Naʻe kamata māmālie ʻa e langá ʻo laka hake ʻi ha taʻu ʻe nima, pea ʻi he taimi naʻe mavahe ai ha Kāingalotu tokolahi mei ʻIlinoisi ʻi he 1846, kuo nau fokotuʻu ha temipale fakaʻofoʻofa, ʻo fakafou ʻi ha ngaahi ngāue mo ha tokoni naʻe fakatapui.

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻo e ʻuluaki Temipale Nāvuú ʻi ha lauʻi peleti siliva.

Ko ha lauʻi tā ʻo e fuofua Temipale Nāvuú ʻi he senituli 19 ʻi ha lauʻi peleti siliva.

ʻI he konifelenisi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1840, naʻe fili ai ha kōmiti ke ne tokangaʻi ʻa e langá, pea naʻe fanongonongo ai ʻe Siosefa Sāmita ʻe langa ʻa e temipalé ʻaki e ngaahi vahehongofulu ʻa e kāingalotú. Naʻe kole ki he kau tangata sino mālohí ʻa ia ne nau nofo ʻi Nāvuú, ke nau tokoni ki hono tā e maká mei he ngaahi keliʻanga maká ʻo fetuku ki he temipalé. Naʻe tokolahi e niʻihi ne nau tokoni ʻi ha ngaahi founga kehe ki he temipalé, pea ko e kāingalotu ne nau nofo mamaʻo angé, naʻe kole ke nau tokoni ʻaki ʻenau foaki ha paʻanga. Naʻe tokoni lahi ʻa e kakai fefiné ʻaki ʻenau kau ki ha feinga paʻanga ko e tānaki sēniti ʻe taha. Naʻe fakangāueʻi ʻa e kau taukei tā tongitongí mo e tufungá ke nau fakaʻosiʻosi e ngāué pea naʻe totongi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi koloa tokoní.2

Lolotonga hono langa ʻo e temipalé, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā mo fakafeʻiloaki ha ngaahi akonaki foʻou ʻa ia naʻá ne liliu ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi temipale ʻo e Siasí. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Siosefa ʻa e papitaiso fakafofonga maʻá e kakai kuo pekiá, mali taʻengatá, pea mo ha ouau naʻe ui ko e ʻenitaumení, ʻa ia ko e ngaahi meʻa kotoa ia naʻá ne akoʻi kuo pau ke fakahoko ʻi loto ʻi he temipalé. Ko ia ai, ne ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha feituʻu ke moihū ai ʻa e kakaí, ka naʻe fakataumuʻa ʻa e Temipale Nāvuú ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapu ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe fokotuʻu ha faiʻanga papitaiso ʻo hilifaki ʻi he tuʻa ʻo ha fanga pulu papa ʻe 12 pea fokotuʻu ia ʻi he konga ki lalo ʻo e temipalé ke fai ai ʻa e papitaisó. Naʻe ngāue fakataha ʻa Uiliami Uike mo Siosefa Sāmita ke na tā ʻa e konga ki tuʻa ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe hā ai ha ngaahi tā tongitongi ʻo e laʻaá, fetuʻú mo e māhiná ʻa ia ko ha fakataipe ʻo e ngaahi akonaki mo e fakahā ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e temipalé.3

Naʻe tupu foki mei he ngāue langá ʻa e ngaahi liliu ki he fokotuʻutuʻu mo e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ʻa ia kuo fakamoʻoniʻi ke tuʻuloa. Naʻe fokotuʻu e ngaahi fuofua uooti ʻo e Siasí ko ha founga ke poupouʻi ai hono vahevahe tatau ʻo e kau ngāue tokoní ki he temipalé: naʻe ʻi ai ha ngaahi uooti ʻe hongofulu ʻi Nāvū, pea naʻe ngāue taʻe totongi e kau tangata ʻo e uooti takitaha ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he hongofulu ʻi he ngāue langá. Ko ha konga ʻo e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai e kau Fineʻofá ko ha feinga ke fakatahatahaʻi ha kakai fefine ke nau tokoni ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻe kamata ai pē mo e totongi vahehongofulú ʻi Nāvū, ko ha tuʻutuʻuni pau ia ki he Kāingalotú ke nau totongi ʻenau vahehongofulú ko ha konga ʻo ʻenau taau ke fakaʻaongaʻi ʻa e vai papitaisó pe maʻu ʻenitaumeni ke hū ki he temipalé.4

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1845, naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei ʻIlinoisi, ka naʻa nau vilitaki ke fakaʻosi e temipalé ke lava ʻe he Kāingalotu moʻui tāú ʻo maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé kimuʻa pea nau toki mavahe ki he Hihifó. Naʻa nau fakavaveʻi hono fakaʻosi e temipalé pea fakatapui ʻa e loki ʻi ʻolungá ʻi Tīsema ʻo e 1845, ko e fakataumuʻa ke fakahoko ai e ngaahi ouau sila ʻo e malí pea mo e ʻenitaumení. ʻI he konga kimuʻa ʻo Fepueli 1846, naʻe toko 6,000 tupu e Kāingalotu ne nau hū ʻi he temipalé ke maʻu ʻa e ʻenitaumeni ne talaʻofa te nau maʻú.5 Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ko ʻení ne nau fakamatala ʻenau ofo mo e ʻaʻapa ki he meʻa ne nau aʻusiá, pea ne nau ongoʻi e ʻaonga ʻo e ngaahi feilaulau ne nau fai ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻe pehē ʻe Sela Pea Lisi fekauʻaki mo e fononga ʻi he Feituʻu Tokaleleí, “He kapau naʻe ʻikai e tui mo e ʻilo naʻe foaki mai kiate kimautolu ʻi he Temipale ko iá, ne mei hangē ʻemau fonongá ʻamautolu ko ha taha ʻoku taufā ʻi he fakapoʻulí.”6

Neongo naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi konga ʻo e temipalé naʻe teʻeki ke ʻosi, ka naʻe fakatapui ʻa e temipalé ʻi he ʻaho 1 ʻo Mē, 1846. Naʻe fakamālohiʻi ʻa e kāingalotú ke nau liʻaki ʻa e temipalé, naʻe fakakaukau ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke fakatau atu ia ke tokoni ki hono fakapaʻanga e hiki fononga ʻa e Siasí ki he Anovai Māsima Lahí, ka naʻe ʻikai ke lava ia.7 Naʻe tutu e temipalé ʻi he 1848 ʻe ha tokotaha tūfale taʻeʻiloa, pea ko e konga lahi ʻo e sinoʻi falé naʻe holoki ia ʻe ha ʻahiohio ʻi he 1850. ʻI he 1999, naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻe toe langa foʻou ʻa e Temipale Nāvū, ʻIlinoisí ʻi he fōtunga pē ʻo e temipale kimuʻá. Naʻe fakatotolo fakalelei ʻe he Siasí ki he ʻū tā fakatātā mo e laʻitā ʻo e fuofua temipalé ke fakatatau mo e fōtunga ki tuʻá, pea naʻe fakafeʻungaʻi ʻa e konga ki lotó ki he ngaahi fie maʻu ʻo e moihū ʻi he temipale fakaonopōní. Naʻe fakatapui ʻa e temipale ne toe langa foʻoú ʻi Siulai 2002.8

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻi he konga kimuʻa ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí

Ko e Temipale Nāvū ʻIlinoisí, naʻe fakatapui ʻi he 2002.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Temipale Ketilaní, ʻEnitaumeni ʻi he Temipalé, Nāvū (Komesi), ʻIllinoisi, Papitaiso maʻá e Pekiá

Ngaahi Fakamatalá

  1. Naʻe palani e Kāingalotú ke langa ha ngaahi temipale ʻi Tauʻatāina, Hihifo Mamaʻo, mo ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani.

  2. Ki ha toe ngaahi fakamatala ki hono langa ʻo e Temipale Nāvuú, vakai ki he Matthew S. McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2006); Don F. Colvin, Nauvoo Temple: A Story of Faith (American Fork, Utah: Covenant Communications, 2002).

  3. J. Earl Arrington, “William Weeks: Architect of the Nauvoo Temple,” BYU Studies, vol. 19, no. 3 (1979), 337–60.

  4. McBride, A House for the Most High, xvi, 261–62, 369–70.

  5. Lisle G. Brown, “The Sacred Departments for Temple Work in Nauvoo: The Assembly Room and the Council Chamber,” BYU Studies, vol. 19, no. 3 (1979), 361–74.

  6. Sarah DeArmon Pea Rich autobiography, 1885–1893, typescript, 35–36, Church History Library, Salt Lake City.

  7. McBride, A House for the Most High, 267–70, 336–41.

  8. Vakai, Ensign, July 2002. ʻOku fakakau ʻi he tohí ni ha fakamatala fekauʻaki mo e Temipale Nāvū ne toe langa foʻoú.