Hisitōlia ʻo e Siasí
Sonatane Napela


“Sonatane Napela,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Sonatane Napela”

Sonatane Napela

ʻI he ʻaho 8 ʻo Māʻasi 1851, naʻe sio ʻa Sonatane Napela (ko hono hingoa faka-Hauaiʻi kakató ko Napelakapuonamahanaonaleleonalani) ki ha sola kei talavou ʻokú ne lue hake ʻi hono veʻe ʻapí ʻi he motu ko Maui ʻi he Puleʻanga ʻo Hauaiʻí. Naʻe angaʻofa ʻa Napela ke ne talitali ʻa e tangatá peá ne ʻiloʻi ko Siaosi Q. Kēnoni ia, ko e taha ʻo e kau fuofua faifekau ʻo e Siasí ʻi he ʻotu motú. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Napela ʻa Kēnoni ki he tangata malanga fakalotofonua ʻa e Palotisaní pea naʻá ne fakatokangaʻi ne tōkehekehe ʻaupito ʻa e ongomeʻá ʻi he ngaahi meʻa fakalotú. ʻI he efiafi ko iá ne kole ʻe Napela, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha fakamaau, ke ne fakakaukau lelei ki he fakamatala ʻa e ongo kulupu takitaha pea te ne tali ʻa e meʻa te ne ʻiloʻi ʻoku tonu tahá.1 Neongo e teke fakasōsiale ʻi he māhina ʻe 10 hono hokó ke taʻofi e feohi mo e Kāingalotu ʻo e Siasí, ka naʻe hokohoko atu pē ʻe Napela ke ne foaki ha meʻakai mo e nofoʻanga ki he kau faifekaú, pea naʻe iku ʻo ne fili ke papitaiso ʻi he ʻaho 5 ʻo Sānuali, 1852.

ʻĪmisi
tā ʻo Sonatane Napela

Sonatane Napela ʻi he 1869.

Ne pehē ʻe Siaosi Q. Kēnoni ko ʻene fetaulaki mo Sonatane Napelá ko ha tali ia ki heʻene ngaahi lotú.2 Naʻe tokoni ʻa Napela ke akoʻi ʻa Kēnoni ki he lea faka-Hauaiʻí peá ne ngāue mo ia ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Hauaiʻí—ko e fuofua liliu ia ʻo e tohí ki ha lea fakafonua ʻoku ʻikai ko ha lea faka-ʻIulope. Naʻe fokotuʻu foki ʻe Napela ʻa e fuofua palani ki ha polokalama ke akoʻi ai ʻa e kau faifekau ʻo e Siasí ʻi he lea fakafonua ʻo e feituʻu ʻoku vahe kinautolu ki aí: ko ha akoʻanga ʻe lava ke nofo ai ʻa e kau tūʻuta foʻoú ʻi ha māhina ʻe ua ke ako ʻa e lea fakafonuá kimuʻa pea nau toki movete ke fakahoko ʻenau ngāué.3

Hangē ko e kau papi ului tokolahi ʻi he senituli 19, ne fakaʻamu ʻa Napela ke ne kau fakataha mo e konga lahi ʻo e Kāingalotú pea naʻá ne kamata palani ke hiki ki he Vahefonua ʻIutaá ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1850 tupú. Ka neongo ia naʻe ʻi ai ha lao ʻi Hauaiʻi ʻi he 1850 naʻá ne tapui ʻa e hikifonua ʻa e kau Hauaiʻí mei he puleʻangá. Ka naʻe kau ʻa Napela ʻi he kulupu naʻe ui ke nau fekumi ha feituʻu ke tānaki fakataha ki ai ʻi Hauaiʻí pea naʻá ne tokoni ke fili mo maʻu ha kelekele ʻi Lanai ki hono tānaki ʻo e Kāingalotú.4

Naʻe faingataʻa ʻa e nofo ʻi Lanaí. Naʻe ui ʻa e kau faifekau ne omi mei ʻIutaá ke nau foki ki ʻapi ʻi he 1858, pea naʻe fefaʻuhi ʻa e Kāingalotu foʻou ne toki fakatahatahaʻí mo e hongé mo e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika kehe. ʻI he 1861 ne tūʻuta ha tangata Siasi olopoto ko Uolotā Maʻilei Kipisoni peá ne maʻu ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he koloniá. Ne ʻikai fuoloa kuo afe ʻa Kipisoni mei hono ngaahi fatongiá, ʻo ne fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga naʻe tānaki ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí ke fakatau mai ʻaki ha kelekele ʻi hono hingoá, hilifaki ha totongi ki he fakanofo lakanga fakataulaʻeikí, pea fakahalaʻi ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí ʻi he motú ʻo aʻu ki hono tuʻusi ia mei he Siasí ʻi he 1864.5 Hili iá ne tokoniʻi ʻe Napela ʻa e Kāingalotu Hauaiʻí ke nau tali ʻenau ngaahi aʻusia fakamamahi mo Kipisoní pea fefakamālohiaʻaki ʻenau tuí.6 Naʻe tokoni foki ʻa Napela ke hiki ʻa e Kāingalotú ki ha feituʻu fakatahaʻanga foʻou ʻi Laʻie ʻi he motu ko ʻOahú.

ʻI he 1869 naʻe faifai pea lava ke folau ʻa Napela ki ʻIutā, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko e fuofua mēmipa ʻo e Siasí mei Hauaiʻi ke ne maʻu hono ngaahi ouau fakatemipalé mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofonga maʻá e ngaahi kui kuo pekiá.7 Hili e foki ʻa Napela ki ʻapí, ne ui ia ke ne tokangaʻi ha kulupu ʻo e kau faifekaú ʻi heʻenau ʻaʻahi ki he ʻotu motu takitaha ʻi Hauaiʻí. Ka naʻe fakanounou ʻa e ngāué ʻi he 1871 ʻi he taimi ne puke ai ʻa e uaifi ʻo Napela ko Kití ʻi he kiliá. Ne fakakaukau ʻa Napela ke ne ʻalu ki [hono uaifí] ki Molokai, ʻa ia ne fokotuʻu ai ʻe he puleʻangá ha feituʻu ke fakamavahe ki ai ʻa e niʻihi ne nau puke he mahakí.8 ʻI he nofoʻanga ʻo e kau kiliá, naʻá ne ngāue fakataha ai mo ha pātele Katolika ko Pātele Tamieni, ʻa ia naʻá ne hoko ko hono “kaungāmeʻa mamae.”9 Naʻe maʻu fakatouʻosi ʻa Napela mo Pātele Tamieni ʻe he kiliá lolotonga ʻena ngāué; ne toki fakamafaiʻi ʻe he Siasi Katolika Lomá ʻa Pātele Tamieni kimui ke ne hoko ko ha sangato.

Naʻe tokangaʻi ʻe Napela ha kolo ʻo e Siasí ʻi Molokai ʻo aʻu ki heʻene pekiá, ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa pea pekia ʻa hono uaifi ko Kití, ʻi he 1879.10 Kuó ne mamata ki he tupu ʻa e Siasí mei he kamataʻanga tokosiʻí ki ha tuʻunga pau ʻi he ʻotu motú: ʻi he taimi naʻá ne pekia aí, ne fakafuofua ko e toko 1 ʻi he kakai Hauaiʻi tuʻufonua kotoa pē ʻe toko 10 ne hoko ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí.11

Ngaahi Fakamatalá

  1. George Q. Cannon, Journal, March 8, 1851.

  2. George Q. Cannon, My First Mission (Salt Lake City: Juvenile Instructor, 1879), 26–29.

  3. Fred E. Woods, “Jonathan Napela: A Noble Hawaiian Convert,” in Reid L. Neilson, Steven C. Harper, Craig K. Manscill, and Mary Jane Woodger, eds., Regional Studies in Latter-day Saint Church History: The Pacific Isles (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2008), 27.

  4. Woods, “Jonathan Napela,” 28.

  5. Gwynn Barrett, “Walter Murray Gibson: The Shepherd Saint of Lanai Revisited,” Utah Historical Quarterly, vol. 40, no. 2 (Spring 1972), 142–62.

  6. Woods, “Jonathan Napela,” 30–31.

  7. Fred E. Woods, “A Most Influential Mormon Islander: Jonathan Hawaii Napela,” Hawaiian Journal of History, vol. 42 (2008), 146.

  8. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 148.

  9. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 149.

  10. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 150.

  11. Hawaiian Mission History, April 6, 1879, Joseph F. Smith Library, Brigham Young University–Hawaii, Laie, Hawaii.