Hisitōlia ʻo e Siasí
Holoki e Ngaahi Fakamolé


“Holoki e Ngaahi Fakamolé,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Holoki e Ngaahi Fakamolé”

Holoki e Ngaahi Fakamolé

ʻI he fakaʻau ke kakato hono langa ʻo e halanga lēlue fakavahaʻa konitinēnití ʻi he fakaʻosinga ʻo e 1860, ne hohaʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he founga te ne takiekina ai ʻa e moʻui fakalaumālie mo fakaʻekonōmika ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ʻIutaá.1 Lolotonga ha ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga he fakatonga ʻo ʻIutaá, ne hohaʻa ʻa Pilikihami ʻIongi he naʻe kamata ke fai ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi fuʻu fakamole lahi, maumauʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ne siʻisiʻi pē, pea nau fakangalo‘i ai e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo Saioné. Naʻá ne fakahoko ange ʻene ngaahi hohaʻá kia Mele ʻIsapela Hone, ʻa ia naʻá ne vahe ke ne tataki ha ngāue ke “holoki e fakamolé” ʻo fakaʻaiʻai e kakai fefiné ke nau fakapotopotoʻi ange e meʻatokoní mo e valá, pea ngāueʻi ʻenau fiemaʻú ʻi ʻapi, fekumi ke fakafalala fakaʻekonōmika pē kiate kinautolu, pea mo fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakalotú.2 ʻOku mātuʻaki ʻuhinga e foʻi lea retrenchment ke fakasiʻisiʻi e fakamolé.3 Hangē ko ʻení, ne ʻi ai ha faiako ʻiloa ko Katalina Peisa, naʻá ne akoʻi ʻa e kau finemuí ke fakamamaʻo mei hono fakatau ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu fie maʻú ko ha konga ʻo hono tauhi ha fāmili ʻoku moʻui fakapotopoto ʻi he meʻa fakapaʻangá.4

ʻĪmisi
Mele ʻIsapela Hone

Tā valivali ‘o Mele ʻIsapela Hone, ko ha taki ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaʻunu ki hono holoki ʻo e fakamolé.

ʻI he tokoni ʻa ʻIlisa R. Sinoú, ne fokotuʻu ai ʻe Mele ʻIsapela Hone ʻa e Sōsaieti Fetokoniʻaki ʻa e Kakai Fefiné ki hono Holoki e Ngaahi Fakamolé ʻi he ʻaho 10 ʻo Fēpueli, 1870. Naʻe ʻuluʻi ʻofisi pē ʻa e kautahá ki Sōleki Siti, ka naʻe ʻaʻahi e kau taki fefine ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻo akoʻi e kakai fefiné kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono holoki ʻo e fakamolé. Naʻe tokoni ʻa e ngaʻunu ko ʻení ke langaki e poupou ʻa e tukui koló ki he ngaahi fakakaukau ke holoki e fakamolé pea fakafehokotaki ai e Kau Fineʻofa ʻo e ngaahi uooti fakalotofonua ʻi he feituʻu ko iá.5

Naʻe ui ʻe Pilikihami ʻIongi hono ngaahi ʻofefiné ke nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui fakapotopotó ki he kau finemui ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe tohi ʻe ʻIlisa R. Sinou ha ngaahi fokotuʻu ki he ākenga vala ʻoku faingofua mo maʻamaʻá. Ne fili ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo ʻIongí ke nau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení pea nau kamataʻi e Vaʻa ʻa e Kau Finemui ʻo e Kautaha Fetokoniʻaki ʻa e Kakai Fefiné ki hono Holoki e Ngaahi Fakamolé.6 Naʻe toe fokotuʻu foki mo ha ngaahi kulupu iiki hifo ai ki hono holoki ʻo e ngaahi fakamolé peá ne puleʻi ia ʻe he Kautaha Fetokoniʻaki ʻa e Kakai Fefine Lalahí ki hono Holoki ʻo e Ngaahi Fakamolé. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē ai, ne iku e Vaʻa ki he Kau Finemuí ki hono fokotuʻu ʻo e Kautaha Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemuí, ko ha polokalama ʻo e Siasí kotoa maʻá e kau finemuí.7 Ne hokohoko atu e Kautaha Fetokoniʻaki ʻa e Kakai Fefine Lalahí ki hono Holoki e Ngaahi Fakamolé ʻi ha ngaahi hingoa kehekehe pē ʻo aʻu ki he 1904 nai.8

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Pilikihami ʻIongi, ʻIlisa R. Sinou, Ngaahi Nofoʻanga Paioniá, Halanga Lēlué, Fineʻofá, Ngaahi Kautaha ʻa e Kau Finemuí, Ngaahi Kautaha ʻa e Kau Talavoú