Hisitōlia ʻo e Siasí
Misikā Mākou


Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí “Misikā Mākou”

“Misikā Mākou”

Misikā Mākou

ʻI he taʻu ʻe 15 ʻo e ului ʻa Misikā Mākou (1854–1934) ko e taha ia ʻo e kau fuofua papi ului ke kau ki he Siasí ʻi he feituʻu fakahahake ʻo ʻIulopé, naʻá ne ngāue ki he misiona ʻe ua ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakafofongaʻi he ʻahó ni ʻe Hungali, Lūsia, Lumēnia, Pulukālia, Toake, Sēpia, Koloesia, Siamane, Pelisiume, mo Lativia. Naʻe fakatoka ʻe heʻene malangá mo e papitaisó ʻa e fakavaʻe maʻá e ngaahi kolo lahi pea ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono 21 kuo tupu e ngaahi fakatahaʻanga lotú ʻo meimei 350 mo e kāingalotu ʻe toko 80,000 tupu.1

ʻĪmisi
Ko Misikā Mākou, fakafuofua ki he 1903

Tā ‘o Misikā Mākou, fakafuofua ki he 1903.

Naʻe ohi hake ʻa Mākou ʻi he tui Faka-Kalisitiané ʻi ha Siasi Faka-Kalisi ʻi he Feituʻu Fakahahaké ʻe ha tamai Sēpia mo ha faʻē Lomēnia, pea naʻá ne ako ke kosi ʻulu pea fakaʻaongaʻi ʻene fefakatauʻakí ke fakapaʻanga ha kaungā fononga ki he tāpanekale ʻo e Tui Faka-Kalisí ʻi Selusalema mo ʻAlekisanitulia, ʻIsipite, ʻi he 1886. Naʻá ne kamata ke ako e Tohi Tapú peá ne ongoʻi ʻa e fie maʻu ke fekumi ki he siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo ne fakakaukau ke ʻaʻahi ki Konisitenitinoupolo, te ne lava ʻo fekumi ai ki he ngaahi siasi Faka-Palotisani lahi.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Puleʻanga ʻOtomení, naʻe misi ha faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko Sēkope Sipoli ʻokú ne akoʻi ha tangata ʻi ʻAlekisanitulia, ko ia ai naʻá ne ʻaʻahi ki he koló ke fekumi ki he tangata mei heʻene misí. Ne ʻikai ke ola lelei ʻene fekumí, peá ne heka ʻi ha vaka ke foki ki Konisitenitinoupolo. Naʻá ne fetaulaki ai mo Mākou ʻi he vaka ko iá. ʻI he kamata ke malangaʻi ʻe Sipoli ʻa e ongoongoleleí kia Mākoú, naʻe hangē ia ko ha ʻāngelo kia Mākoú. Naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe Mākou naʻá ne talanoa mo e fuofua faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ne malangaʻi e māmá ʻi he Puleʻanga ʻOtomení.

Naʻe kau atu mo ha ongo faifekau kehe ne toki ui ki he Misiona Toaké, ko Fetinani Hinisē mo Siosefa Tana, fakataha mo Sipoli mo Mākou ʻi Konisitenitinoupolo. Naʻe papitaiso ʻe Hinisē ʻa Mākou ʻi he Tahi ʻUliʻulí (Black Sea) ʻi he 1887. Naʻe foki ʻa Mākou ki hono kolo tupuʻanga ko Sapisikā Kaanisā, ne ʻi he Puleʻanga ʻOsitulō-Hungalí.2 Hili ha taʻu ʻe taha, naʻe poupouʻi ʻe Hinisē ʻa Mākou ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi ʻIutaá, ka naʻe vilitaki pē ʻa Mākou he ʻikai ke ne ʻalu ki Saione kae ʻoua ke ne ʻuluaki malanga mo fai papitaiso ʻi ʻIulope. Ke tuʻu maʻu ʻa Mākou ʻi heʻene fuakavá, naʻá ne malanga ʻi Pelisiume, akoʻi mo fai papitaiso ha fāmili ʻi ai, pea toki hikifonua ki ʻIutā.3

Hili ha meimei taʻu ʻe 10 ʻo Mākou ʻi ʻIutā, naʻá ne foki ki ʻIulope hahake ʻi heʻene ʻuluaki ngāue fakafaifekau maʻá e Siasí.4 Naʻe ngaohi ia ʻe heʻene taukei mo e ngaahi lea faka-ʻIulopé ke ne hoko ko ha faifekau lelei taha ki hono fakafeʻiloaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻOsitulō-Hungalí, Lūsia, mo e Ngaahi Puleʻanga ʻOtomaní, ka naʻe fakafeʻatungiaʻi ʻe he ngaahi fakangatangata fakalao ʻi he taʻuʻatāina fakalotú ʻene ngaahi fuofua feingá. Hili e māhina ʻe tolu mei he fuofua malanga ʻa Mākou ʻi Sēpiá, naʻe kapusi ia mei he fonuá. Naʻe tukuakiʻi ia ʻe he kau ʻōfisa ʻi Hungalí ki he fakamoveuveu pea naʻe tuku pōpula ia ʻi ha taimi nounou pē kimuʻa pea kapusi ia. Naʻe papitaiso ʻe Mākou ʻa e kakai ʻe toko 10 ʻi Lumēnia kimuʻa pea toki kapusi iá. Naʻá ne malanga taimi nounou pē ʻi Pulukālia ʻi he 1900 ʻo aʻu ki hono toe tuli iá.5

Naʻe taʻofi ʻa Mākou mei heʻene malanga ʻi he ngaahi fonua ʻe fā, ko ia naʻá ne heka leva ʻi ha vaka naʻe folau fakahihifo ʻi he Vaitafe Teniupé peá ne lotua ke maʻu ha tataki fakalaumālie. Naʻá ne hiki ʻi hono piokālafí naʻá ne misi naʻá ne malanga ʻi Temesivā, Hungali (taimi ní ko Timisoala, Lumēniá). Naʻe aʻusia ʻe Mākou ʻi Temesivá ʻene lavameʻa maʻongoʻonga tahá. Ne fekumi loto vēkeveke ha kulupu tokosiʻi ʻo e kau Katolika lea faka-Siamane ʻi he koló ki ha tataki fakalaumālie. Naʻe papitaiso kinautolu ʻe Mākou mo ha faifekau kehe ʻe taha peá na fokotuʻu ha kolo ʻi honau lotolotongá kimuʻa pea toe uiuiʻi ia ki Siamane, ʻa ia naʻá ne ngāue ai ʻo aʻu ki heʻene foki ki ʻIutā ʻi he 1901.6

ʻI he 1903, naʻe toe foki ʻa Mākou ki ʻIulope ki ha ngāue fakafaifekau ʻe taha. Ko e ‘Aposetolo ko Felenisisi M. Laimani, naʻá ne toki foki mai mei heʻene ʻaʻahi ki he ngaahi fonua kehekehe, kau ai ʻa Lūsiá, naʻá ne ui ʻa Mākou ke vakaiʻi ha faingamālie ke malanga ʻi he Puleʻanga Lūsiá. Kimui ange he taʻu ko iá, naʻe tūʻuta ʻa Mākou ʻi Lika (taimi ní ko Lativia), pea naʻe kole ai e fāmili ʻe tolu ke papitaiso kinautolu. Ka kimuʻa ke fakahoko ʻe Mākou ʻa e ngaahi ouaú, naʻá ne maʻu ha tohi fekau mei he fakamaauʻangá. Naʻá ne fakakaukau ke mavahe mei he fonuá kae ʻoua naʻa tuku pōpula ia pe toe kapusi. Hili haʻane fetalanoaʻaki mo Laimani, naʻe mavahe leva ʻa Mākou ki Toake, ʻo malanga pē heʻene fonongá.7 Naʻá ne toe foki ki ʻIutā ʻi he 1905, pea naʻá ne ngāue ai ko ha taha kosi ʻulu ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1934.8

Tefito Fekauʻakí: Tupulaki ‘a e Ngāue Fakafaifekaú, Misiona Toaké

  1. Vakai, “Facts and Statistics: Europe,” Newsroom, mormonnewsroom.org/facts-and-statistics.

  2. Kahlile B. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2002), 5–8.

  3. Naʻe akoʻi pea faifai ʻo papitaiso ʻe Mākou ʻi Pelisiume ʻa e fāmili ʻEselemaní peá ne toki hikifonua ki ʻIutā ʻi he 1892. Vakai, Matthew K. Heiss, “Wherever I Went, I Preached the Gospel,” ʻi he Richard E. Turley Jr., ed., Behold, There Shall Be a Record Kept among You: Collections of the Church History Library of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Church History Library, 2009), 56; Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 352–56.

  4. Naʻe mali ʻa Mākou ʻi ʻIutā mo Soneta “Neti” Haniseni pea naʻe toko tolu ʻena fānaú.

  5. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 9, 358–64.

  6. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 9–10.

  7. Vakai ki he Tefitó: Misiona ‘o Toaké. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 32–34.

  8. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 346.