Hisitōlia ʻo e Siasí
Kau Kotipeití (ko e kau muimui ʻo Viliami Kotipei)


“Kau Kotipeití,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Kau Kotipeití”

Kau Kotipeití

Ko e Kau Kotipeití ko ha kautaha fakahāhāloto ʻi he konga kimui ʻo e 1860 tupú mo e konga kimuʻa ʻo e 1870 tupú, ne nau fakafepakiʻi ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakaʻekonōmika ʻa Pilikihami ʻIongí. Ne nau ui kinautolu ko e “Kautaha Foʻoú” pea iku ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasi ʻo Saioné, naʻa nau fakafofongaʻi e fefakatauʻaki koloá mo e keli makakoloá kae ʻikai ko e ngoué, ne nau taukaveʻi ʻa e ngāue fakapisinisí kae ʻikai ko e ngāue fetokoniʻakí, pea ne nau tali lelei ʻa hono fakahoko ʻo e uiui-tēvoló. Ko e tokolahi honau kau takí ko ha kau ului mai ki he Siasí ne fāʻeleʻi kinautolu ʻi Pilitānia ʻa ia ne nau ōmai mei he ngaahi tuʻunga fakapisinisí mo e poto fakaʻatamaí. Naʻe taki ʻe Viliami Kotipei e kautahá, ko ha tangata fefakatauʻaki koloa tuʻumālie mei Sōleki, pea faifai ʻo aʻu ki ha taki ʻe he ʻAposetolo mālōlō ko ʻĀmasa Laimani.

ʻĪmisi
Tafaʻaki ki Tuʻa ʻo e Fale Fefakatauʻakí

Naʻe kamata ʻa e kautaha ʻa e Kau Kotipeití ʻi he 1869 ko e tali ki ha polokalama foʻou ʻo e fetokoniʻaki fakaʻekonōmika ʻi he pisinisi fefakatauʻakí ne kamataʻi ʻe Pilikihami ʻIongi. Naʻe hohaʻa ʻa ʻIongi ki he paʻanga lahi ʻe maʻu ʻe he kau ngāue fakapisinisi hangē ko Kotipeí mei he tupu lelei ʻo e ngaahi koloa hū ki tuʻá ʻi he fakamole ʻa e kau masivá. Ke holoki ʻa e mālohi ʻo e kau ngāue fakapisinisí, naʻá ne poupouʻi ʻa e tukui kolo fakalotofonuá ke fakatahaʻi ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní, ngaohi ʻenau ʻū koloa pē ʻanautolu, pea fakatau atu ia ʻi he ʻū falekoloa fetokoniʻakí ʻi ha ngaahi totongi maʻamaʻa.1 Naʻe fakafepakiʻi ʻe Kotipei mo ʻene kaungāngāué ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí ʻo pehē ko ha kaunoa fakaʻekonōmika mo ha fakahalaʻi ʻa e tauʻatāina ʻo e konisēnisí.

ʻI he 1870 naʻe kau fakataha ʻa e Kau Kotipeití mo ha niʻihi kehe ke fokotuʻu ʻa e Paati Tauʻatāiná mo fakafepaki ki he tākiekina ʻe he Siasí ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo fakapolitikalé. Ko hono fetongí, ne tokoniʻi leva ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa hono fokotuʻu ʻo e Paati maʻá e Kakaí, ʻa ia ne poupouʻi mahino ai e ngaahi meʻa ne mahuʻingaʻia ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e ngaahi fakatonutonu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa fakapolitikale ʻi ʻIutaá ʻi he ngaahi palopalema fakalotú ne toe kovi ange ai e ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí pea mo honau ngaahi kaungāʻapi taʻe Siasí ʻi he taimi ne aʻu ai ʻa ʻIutā ʻo hoko ko ha siteiti ʻi he 1896.2

Naʻe tokolahi ha Kau Kotipeiti naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e mafai fakalotu ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻaki haʻanau taukaveʻi ne maʻu ha ngaahi fakahā foʻou lolotonga ha ngaahi uiui-tēvolo. Ko ha kautaha uiui-tēvolo lahi ange ne hoko ʻo manakoa ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa ia ne tui honau kau muimuí ʻe lava ke fetuʻutaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá. Hili ha kau ʻa Kotipei ʻi ha ngaahi uiui-tēvolo kehekehe, naʻá ne tala naʻe lea mai ʻa e laumālie ʻo Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻo fakafou ʻi ha kakai kei moʻui, pe ko e kau “taula faʻahikehe,” ʻo fakahinohinoʻi ia ki hono faʻu foʻou ʻo e Siasí. Naʻe fakahoko maʻu pē ʻe he kau muimuí ha ngaahi uiui-tēvolo, ko e ʻamanaki ke fetuʻutaki mo e kau palōfita kuo pekiá, ngaahi kāingá, mo e kakai kehe ne ʻiloa he hisitōliá. Ne fakalalahi ʻe he ngaahi tala ko ʻení ʻa e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e niʻihi ʻi he Kau Kotipeití mo e kau taki ʻo e Siasí.3

Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe fakafofongaʻi ʻe he Kau Kotipeití ʻa e kautaha fakafepaki fakaaoao lahi taha ki he taki ʻa Pilikihami ʻIongí ʻi he Vahefonua ʻIutaá. Neongo naʻe moʻui taimi nounou pē ʻa e kautahá, ka naʻe fenāpasi ia mo ha liliu ʻi he puleʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmika fakalotofonuá. Naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e ngaahi tuʻunga fetokoniʻaki ʻa e Kāingalotú ke ngāue fakataha ki ha taumuʻa tataú, ka naʻe pau ke ʻuluaki tokoni ʻa e ngaahi uōtí, kae ʻikai ko e vāhengá mo e tukui koló, ki he lelei fakapaʻanga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Hili iá, ne hōloa e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi palaní, pea fakaʻau ke hoko ʻa e ngaahi tokoni ʻofa mei he niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí—vahehongofulú mo e ngaahi foaki ʻaukaí—ko e founga ʻiloa taha ia ʻi hono poupouʻi ʻa e puleʻanga he māmaní.

Kimuʻa ʻi he Kau Kotipeití, ko e lahi taha e fakafepaki ki he Siasí ne haʻu ia mei tuʻa—mei he kau fakaanga Palotisani naʻe nofo vāmamaʻo mei he Kāingalotu ʻo e Siasí. Ka neongo iá, ne fokotuʻu ʻe he kau fakahāhāloto Kotipeití ha nusipepa fakalotofonua (ne ui kimui ko e Salt Lake Tribune) ʻa ia ne fakataumuʻa ke fakafili ki he Siasí ʻi he konga kimui ʻo e 1800 tupú ka ʻi he ngaahi taʻu 1920 tupú naʻe hoko ia ko ha kaungāmeʻa, ka ko ha kaungāʻapi, mahuʻinga ki he nusipepa ʻa e Siasí ko e Deseret News. Naʻe liliu ʻa e tukufakaholo ʻo e fakafepaki ʻa e Kau Kotipeití ki ha faiongoongo ne ʻikai kau ki ha tafaʻaki. Naʻe mavahevahe ʻa e ngaahi hohaʻa fakapolitikale, fakapisinisi, fakafaʻahikehe, mo e fakafaiongoongo ʻa e kau fakahāhāloto Kotipeití ʻi he 1880 tupú, pea ʻi he kamataʻanga ʻo e 1890 tupú ne mālōlō pe movetevete ʻa e kau taki ʻo e kautahá ki ha ngaahi tulifua kehekehe.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: ʻIkai Kau ki ha Tafaʻaki Fakapolitikale, Kautaha Fetokoniʻakí

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai ki he Tefito: Kautaha Fetokoniʻakí

  2. Vakai ki he Tefito: ʻIkai Kau ki ha Tafaʻaki Fakapolitikale

  3. Vakai, Ronald W. Walker, Wayward Saints: The Godbeites and Brigham Young (Urbana: University of Illinois Press, 1998), 118–22, 254–61.