Hisitōlia ʻo e Siasí
Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké


“Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké”

Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké

Naʻe fakamatalaʻi ‘e he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ha kau pēteliake ʻi he kuonga muʻá ne nau foaki ha ngaahi tukufakaholo ki honau hakó ʻaki hano tuku maʻanautolu ha ngaahi tāpuaki. Hangē ko ʻení, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sēkope hono ongo makapuna tangata ko ‘Ifalemi mo Manasé ʻaki ha tofiʻa makehe, pea ʻi hono ngaahi mōmeniti fakaʻosí, naʻe tānaki fakataha ai ‘e Līhai hono fāmilí ke tuku honau ngaahi tāpuaki pea mo kikite fekauʻaki mo honau kahaʻú.1 Hangē ko hono fakamatalaʻi ‘i he fakahā ne ʻoange ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne fakafoʻou ʻe he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ʻa hono fakahoko e ngāue faka-tohi tapu ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ngaahi tamaí ʻenau fānaú, pea ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e tāpuaki fakapēteliaké.”2

Ne fakalahi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngāue fakakuongamuʻa ko iá ke fakakau atu e kau pēteliake kuo fakanofó, ʻa ia naʻá ne faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e “kau faifekau fakaʻevangelioó” pea naʻe fatongia ʻaki ke nau ʻoange ha ngaahi tāpuaki ki he niʻihi fakafoʻituitui ne nau tamai mate pe ʻikai kau ki he Siasí. Naʻá ne ako ʻo pehē “ʻoku totonu ke hoko e tangata motuʻa taha ʻi he Toto ʻo Siosefá pe ko e hako ʻo ʻĒpalahamé … ko ha pēteliake ʻo ʻaonga ki he hako ʻo e Kāingalotú ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sēkope ʻi heʻene foaki e tāpuaki fakapēteliake ki hono Ngaahi Fohá.”3 Naʻe fuofua maʻu ʻa e faingamālie ko ʻení ʻe Siosefa Sāmita ko e  Lahí, ʻa ia ne fakanofo ʻe Siosefa Sāmita ko ha Pēteliaki ki he Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi Tīsema 1834.4 Ne fakatahatahaʻi ʻe Siosefa ko e  Lahí ʻa e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, fakahoko honau tāpuakí ʻo fakahaaʻi ai honau hako mei he Fale ʻo ʻIsilelí, pea fakamaʻu mo ha ngaahi tofiʻa fakalaumālie ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi talaʻofa ʻo e fuakavá. Naʻá ne kamata leva ke foaki ha ngaahi tāpuaki ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo ʻikai ngata pe hono fāmilí.5

Ne maʻu ʻe ha Kāingalotu tokolahi ʻi he Siasí honau tāpuaki fakapēteliaké ʻi he ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea fakatapui e temipale Ketilaní. Ne nau fakahoko ha ngaahi fakataha lalahi pea maʻu ai ʻe ha niʻihi honau tāpuakí meia Siosefa ko e  Lahí, mo nau fakafiefieaʻi e ngaahi taimi ko iá ʻaki ha meʻakai, hiva, mo ha ngaahi fakamoʻoni.6 Neongo ne fakaʻau ʻo siʻi ange hono fakahoko e ngaahi fakataha tāpuaki fakapēteliaké hili hono fakatapui ʻo e temipalé, ka naʻe kei tokolahi pē Kāingalotu ne hokohoko atu ʻenau fakaafeʻi ʻa Siosefa ko e  Lahí (pea mo ha kau pēteliake kehe ʻamui ange) ki honau ʻapí ke maʻu honau ngaahi tāpuaki makehé.

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1837, ne kamata ke fakanofo mo ha kau pēteliake kehe, pea ne tupukoso ha fakamakehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kau Pēteliake ki he Siasí fakalukufua pea mo e kau pēteliake ne vahe ki he ngaahi koló pe siteikí.7 Hili e pekia ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí, naʻe ui ai ʻa Hailame Sāmita ko e Pēteliake hoko ʻo e Siasí “ʻi he tāpuaki pea ʻi he totonu foki” pea ke hokohoko atu he hako ko iá, ʻi he ngaahi foha ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí mo honau ngaahi hakó (mo ha niʻihi kehe tokosiʻi) ʻo hoko ko e kau Pēteliake ʻo e Siasí, ʻo aʻu ki hono fanongonongo e tukuange fakalangilangi ʻo ʻEletā ʻEleteleti G. Sāmita pea ʻikai toe fetongi ʻi he 1979.8 ʻOku hokohoko atu he ʻahó ni hono uiuiʻi ʻo e kau pēteliake fakalotofonuá.

Naʻe kamata ʻi he 1835 hono lekooti ʻe ʻOliva Kautele ʻi ha tohi e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ko ha tangata hiki fakamatala. Talu mei ai mo hono tānaki mo ʻākaivi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké.9 Ne fokotuʻu ha founga ngāue ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli 20 ʻa ia ne fakaongoongoleleiʻi ʻe he kau taki fakalotofonuá, meimei ʻe he kau pīsopé, ha taha ko ha pēteliake fai tāpuaki, pea faile leva ʻe he pēteliaké ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he Siasí. Naʻe hokohoko atu e ngāue ko ʻení neongo e tupulaki lahi e Siasí pea laui miliona mo ha ngaahi tāpuaki ne fai ha ngāue ki ai. ʻI he 2015, ne fokotuʻu ʻe he Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí ha uepisaiti ʻo fakangofua ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kole ha ngaahi tatau ʻo honau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo e niʻihi ʻo honau kāinga tonu kuo pekiá.