Hisitōlia ʻo e Siasí
Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita


“Pekia ‘a Siosefa mo Hailame Sāmitá,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Pekia ‘a Siosefa mo Hailame Sāmitá”

Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá

Naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita ʻi ha ngaahi taimi lahi ki he Kāingalotú lolotonga ʻene ʻi Nāvuú, naʻá ne manavasiʻi koeʻuhi ko ʻene moʻuí, pea naʻá ne ngāue ke teuteuʻi e Siasí ke hoko atu ʻi haʻane mavahe.1 ‘I he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844, naʻá ne fehangahangai mo e fakautuutu e fakafepaki ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau fakafepaki ki he Siasí fakatouʻosi ʻi he vahefonuá. ʻI he konga kimuʻa ʻo Sune 1844, naʻe pulusi ʻe he kau angatuʻú ha nusipepa naʻe ui ko e Nauvoo Expositor, ʻa ia ne lauʻikoviʻi ai ʻa Siosefa Sāmita mo fakaangaʻi ha ngaahi tokāteline pau mo e meʻa ʻoku fai ʻe he Siasí. ʻI heʻenau ngāue fakatatau ki he mahino kiate kinautolu ʻa e laó mo e manavasiʻi naʻa ʻomi ʻe he pepá ha fakatanga lahi ange ki he Siasí, naʻe fakakaukau ʻa Siosefa Sāmita (ko e pule kolo ʻo Nāvuú) mo e fakataha alēlea ʻa e koló ʻoku fakakina ʻa e pepá ki he kakaí ʻo tuʻutuʻuni ai ke fakaʻauha ʻa e faiʻanga pulusí.2 Meimei ʻi he taimi pē ko iá, naʻe pulusi ʻe he kau fakafepaki ʻo e Siasí ha fekau ke puke pōpula ʻa Siosefa pea ki hano fakamamahiʻi lahi ange e Kāingalotú. Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa mo hono tokoua ko Hailamé ke na hola pea kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí, ka naʻá na pehē ke tuku ke puke pōpula kinaua koeʻuhi ko e tukuakiʻi fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo e faiʻanga pulusí.3

Naʻe ʻalu ‘a Siosefa mo Hailame ki Kātesi, ʻIlinoisi, ʻa e feituʻu naʻe toe tukuakiʻi ai kinaua ki he talisoné mo maluʻi ke tali hopó. Naʻe palōmesi ange ʻe Kōvana Tōmasi Footi te na malu, ka naʻá na ongoʻi taʻefiemālie ʻi hono tuku pōpula kinaua ʻi ha kolo anga fitaʻa. Lolotonga e tatali ‘i he loki ʻi ʻolunga ʻi he fale fakapōpulá, naʻe ako ʻe Siosefa, Hailame, Uiliate Lisiate, mo Sione Teila ʻa e Tohi ʻa Molomoná, hiva ha ngaahi himi, mo lea ʻaki ha ngaahi tāpuaki ki he kau ʻaʻahí. ʻI he ʻaho 27  ʻo Suné, naʻe tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa ha tohi ki hono uaifi ko ʻEmá ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene ʻofa ki hono fāmilí mo ʻene ngaahi fakakaukau ki he hopo ne tuʻunuku maí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo ofi ke ngata ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou ʻilo kuo fakatonuhiaʻi au pea naʻá ku fai ʻa e lelei taha naʻe malava ke u fakahokó. ʻOatu hoku ʻofa ki he fānaú mo hoku kaungāmeʻá kotoa.”4

Kimui ange ʻi he hoʻatā ko iá, naʻe ʻohofi ʻe ha kau fakatanga e fale fakapōpulá, ʻo nau fakavave hake he sitepú, mo fana ki he loki naʻe tuku ai ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungā ngāué. Naʻe fanaʻi pea fakapoongi ʻa Hailame ʻi he mei taimi pē ko iá. Naʻe fakatovave ʻa Siosefa ki he matapā sioʻatá, pea fanaʻi ʻi hono fatafatá mo e tuʻá, ʻo tō ki he kelekelé ʻi lalo, ʻa ia ʻoku mahalo naʻe toe fanaʻi ai ia. Naʻe fanaʻi tuʻo fā ʻa Sione Teila ka naʻá ne moʻui pē.5 Ko Uiliate Lisiate pē naʻe hao ʻo ʻikai lavea.

ʻĪmisi
Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmita mo Hailamé

Ko ha tā valivali ʻokú ne fakahaaʻi e ngaahi momeniti kimuʻa pea fakapoongi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Hili e fakapoó, naʻe ʻave e ongo sino ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá ki Nāvū ʻi ha saliote ne ʻikai fakapalepale. Naʻe fakamaʻa mo sivi ʻa e ongo sinó, pea faʻu hona ʻīmisi palasitā ʻo e kau pekiá ke maʻu e fōtunga ʻo hona fofongá. Naʻe fakahoko hano mamataʻi, ʻa ia naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 10,000 nai, ʻi he Fale Menisoní. ʻI haʻanau manavasiʻi naʻa maumauʻi ʻe he ngaahi filí e ongo sinó, naʻe fakafonu ʻe he kau tengihiá e ongo puha maté ʻaki ha ʻū tangai ʻoneʻone ki hano tanu. Naʻe fuofua tanu ʻa e ongo sinó ʻi lalo ʻi he Fale Nāvū ne teʻeki ʻosí, pea hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe keli hake pea toe tanu ia ʻi ha kelekele ʻo e fāmili Sāmitá.6

Naʻe fai ʻe Sione Teila mo Uiliate Lisiate ha fakamatala mātātonu ʻo e fakapoó, ʻo kau ai ha ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe Lisiate ʻi heʻene tohinoá lolotonga ʻene ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.7 Naʻe pulusi ʻe he Nauvoo Neighbor mo e Times and Seasons ha fanongonongo ʻo e ongo pekiá mo ha fakamatala ʻo e meʻafakaʻeiki maʻa Siosefa mo Hailamé, ʻa ia naʻe fakamafaiʻi kimui ke kau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.8 Naʻe hiki foki ʻe Uiliami Taniela, ko ha taha ʻo e kau fakatangá naʻá ne mamata ki he ngaahi meʻa naʻe hokó mei tuʻa ʻi he fale fakapōpulá, ʻa ia naʻá ne kau kimui ange ki he Siasí, ʻene ngaahi fakakaukaú.9 Naʻe faʻu ha fakamatala fakaikiiki ʻi he 1856 ʻe Sione Teila pea fakaʻaongaʻi ʻe he kau faihisitōlia ʻo e Siasí ki hono fakatahatahaʻi ʻo e hisitōlia fakamafaiʻi ʻo Siosefa Sāmitá.10 ‘I he ngaahi fakamatala ko ʻení, naʻe fakahikihikiʻi ʻa Siosefa mo Hailame ko ha ongo mate fakamāʻata koeʻuhi ko e Siasi kuo fakafoki maí.

Naʻe tuku ʻe ha niʻihi tokolahi ha ngaahi fakamatala ʻo ʻenau fanongo ki he ongoongo ʻo e pekiá, mo mamata ki he loto-mamahi ʻa e uitou ko ʻEma Sāmita mo Mele Filitingi Sāmitá, pea mo tengihia e mole ʻa e Palōfitá mo e Pēteliaké. Naʻe tohi ʻe Vilate Kimipolo ʻi haʻane faitohi ki hono husepāniti ko Hīpá ʻo pehē, “Naʻá ku mamata ki he ongo sino ʻo hotau ongo taki ʻofeiná ʻi hono ʻomi kinaua ki hona ongo fāmili mamahi lahí. Naʻá ku mātā tonu ʻenau loʻimataʻiá mo e tangi mamahí, ʻa ia naʻe feʻunga ke fakalotomamahiʻi e loto ʻo ha taha ʻoku ʻikai ke ne faʻa ongoʻi ha meʻa pehē. Naʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa naʻe mamata tonu he meʻa naʻe hokó ʻenau fie kaungā mamahi moʻoni mo kinautolú. ʻIo, ʻoku fonu e loto kotoa ʻi he mamahi, pea ʻoku hangē ʻoku tengihia e ngaahi hala tonu ʻo Nāvuú.”11

Naʻe tukuakiʻi ha kau tangata ʻe toko nima ki he fakapoó pea hopoʻi ʻi Kātesi ʻi Mē ʻo e 1845. Naʻe poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke ʻoua naʻa nau fakamoʻoni pe ʻalu ki he hopó ʻi haʻanau hohaʻa kuo fakafepakiʻi kinautolu ʻe he fakamaauʻangá pea mo manavasiʻi naʻa toe hoko ai ha fetāʻaki lahi ange. ʻI he ʻikai ha kau fakamoʻoni Māmongá, naʻe siʻisiʻi ha fakamoʻoni falalaʻanga ke ʻoatu ʻe he loeá peá ne tukuange ai e ngaahi fakamoʻoni mahuʻingá, ʻo tupu ai hano fakaʻatā e kau tangata kotoa ʻe toko nimá. Kuo pehē ʻe ha kau mataotao ʻe niʻihi ko ha hopo kākā ʻeni.12 Ne tufaki ha ngaahi talanoa ʻi he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní fekauʻaki mo e ikuʻanga pau ʻo kinautolu naʻa nau kau ʻi he fakapoó. Kuo fakatotoloʻi ʻe he kau mataotaó ʻenau moʻuí mo fokotuʻu mai ko e ngaahi talanoa ko ʻeni ʻo e tautea fakalangí ko ha faʻufaʻu pē pea ʻikai ko ha hisitōlia.13

Ne hoko e pekia ʻa Siosefa Sāmitá ko ha fuofua taimi ia ke tuku ʻa e Siasí taʻe ʻi ai hano taki talu mei hono fokotuʻu ʻi he 1830, pea naʻe toʻo ʻi he pekia ʻa Hailamé ha founga ʻe taha ne mei maʻu ai hano fetongi. ʻI he ngaahi māhina hili e fakapoongi ʻo e Palōfitá mo e Pēteliaké, naʻe hikinimaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.14

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Nauvoo Expositor, Angatuʻu ʻi he Siasí

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Hangē ko ʻení, ʻi he ʻaho 28  ʻo ʻEpeleli, 1842, naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita ki he kau Fineʻofa ʻo Nāvuú he ʻikai ke ne fuoloa mo kinautolu. Nauvoo Relief Society, minutes, Apr. 28, 1842, 36, Church History Library, Salt Lake City; Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 56.

  2. Vakai, Tefitó: Nauvoo Expositor.

  3. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume F-1 [1 May 1844–8 August 1844],” 147–48, josephsmithpapers.org.

  4. Tohi ʻa Siosefa Sāmita kia ʻEma Sāmitá, June 27, 1844, in Joseph Smith Collection, Church History Library, Salt Lake City.

  5. ‘Oku hā ʻi he ngaahi fakamatala kimuʻá naʻe fanaʻi tuʻo nima ʻa Teila, ko e fana ʻe taha naʻe tau ʻi he uasi ʻi hono kató. ʻOku fokotuʻu mai ʻe hano toe vakaiʻi fakaikiiki kimui ange naʻe mei movete ʻa e uasí kapau naʻe tau ai ha mahafu pea ko e maumau ne hoko ki he mataʻi uasí ʻoku mahalo naʻe hoko ia ʻi he tō ʻa Teila he papa ʻo e matapā sioʻatá ʻo tupu ai hono avangi ʻe he pine ʻo e uasí e mataʻi uasí mei lotó. Vakai, Glen M. Leonard, Nauvoo: A Place of Peace, a People of Promise (Salt Lake City: Deseret Book, 2002), 397.

  6. Oliver Boardman Huntington journal, Mar. 8, 1897, book 18, 62, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah; see also Curtis G. Weber, “Skulls and Crossed Bones?: A Forensic Study of the Remains of Hyrum and Joseph Smith,” Mormon Historical Studies, vol. 10, no. 2 (2009), 1.

  7. Appendix 3: Willard Richards, Journal Excerpt, 23–27 June 1844,” ʻi he Willard Richards journal, 19–37, josephsmithpapers.org; LaJean Purcell Carruth, trans., and Mark Lyman Staker, ed., “John Taylor’s June 27, 1854, Account of the Martyrdom,” BYU Studies, vol. 50, no. 3 (2011), 25–62; vakai foki, Willard Richards, John Taylor, and Samuel H. Smith, “Awful Assassination of Joseph and Hyrum Smith,” Times and Seasons, July 1, 1844, 560–61; Willard Richards, John Taylor, and Samuel H. Smith, “Awful Assassination!” Nauvoo Neighbor, extra issue, June 30, 1844; Willard Richards, “Two Minutes in Jail,” Nauvoo Neighbor, July 24, 1844; Willard Richards, “Two Minutes in Jail,” Times and Seasons, Aug. 1, 1844, 598–99; H. T. Reid, “Statement of Facts,” Times and Seasons, July 1, 1844, 561–63.

  8. Vakai, Doctrine and Covenants, 1844 ed., 444–45, josephsmithpapers.org; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135. Kuo mahalo ʻe ha tokolahi ko Teila, ʻa ia ko e ʻētita ʻo e ʻū nusipepá, naʻá ne faʻu ʻa e ngaahi fakamatalá, neongo naʻá ne kei fakaakeake mei hono ngaahi laveá ʻi he taimi naʻe tohi aí. Mahalo naʻe tokoni ʻa W. W. Felipisi mo ha niʻihi kehe ki hono tohi ʻo e vahe 135, ʻo fakafalala ʻi ha konga ʻe niʻihi ki he fakamoʻoni mātātonu ʻa Teila mo Lisiaté. Vakai, Jeffrey D. Mahas, “Remembering the Martyrdom: DC 135,” ʻi he Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (2016), 304–5.

  9. Lyman Littlefield published Daniels’s account as a pamphlet: Lyman O. Littlefield, A Correct Account of the Murder of Generals Joseph and Hyrum Smith at Carthage, on the 27th Day of June, 1844, by William M. Daniels, an Eye Witness (Nauvoo, Illinois: John Taylor, 1845). Ki ha sīpinga ʻo ha fakamatala kimuʻa ʻe taha, vakai, William Clayton, “Council of Fifty Minutes,” Feb. 27, 1845, ʻi he Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Administrative Records: Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846. Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 190–204.

  10. Naʻe fuofua pulusi ʻa e fakamatala ʻa Teilá ʻe Richard F. Burton ʻi he The City of the Saints (1862) pea toe fakaʻaongaʻi foki ʻe B. H. Roberts ʻi he A Comprehensive History of the Church. Vakai, Mark H. Taylor, “John Taylor: Witness to the Martyrdom of the Prophet Joseph Smith,” ʻi he Mary Jane Woodger, ed., John Taylor: Champion of Liberty (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2009), 45–62.

  11. Ronald K. Esplin, “Life in Nauvoo, June 1844: Vilate Kimball’s Martyrdom Letters,” BYU Studies, vol. 19, no. 2 (1979), 231–40; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  12. Dallin H. Oaks and Marvin S. Hill, Carthage Conspiracy: The Trial of the Accused Assassins of Joseph Smith (Urbana: University of Illinois Press, 1975); Marvin S. Hill, “Carthage Conspiracy Reconsidered: A Second Look at the Murder of Joseph and Hyrum Smith,” Journal of the Illinois State Historical Society, vol. 97, no. 2 (Summer 2004), 107–34.

  13. Vakai, Oaks and Hill, Carthage Conspiracy, 217–21.

  14. Vakai, Tefitó: Succession of Church Leadership.