Hisitōlia ʻo e Siasí
Viliami Paula Taniela


“Viliami Paula Taniela,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí (2022)

“Viliami Paula Taniela,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

Viliami Paula Taniela

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Viliami Paula Taniela ʻi Sitelanipasi, ʻAfilika Tonga, ʻi he ʻaho 20 ʻo ʻAokosi 1864.1 Naʻe fakatou ui ʻaki ia mo ʻene tamai ko Viliami Kalí ʻa e fakaiku ko e Fēpuelí ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ko ha fakaʻuhinga ki he tupu pukupuku ʻa Viliami Kalí pe ko ʻene ʻita vavé (koeʻuhí ko Fēpueli ʻa e māhina nounou taha ʻi he taʻú).2

Naʻe taʻu matuʻotuʻa ʻa Viliami Paula ʻi ha taimi naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e vahevahe fakamatakalí, pea naʻe ʻiloʻi ʻaki ia ko ha “hafekasi ʻuliʻuli,” ko ha foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻi ʻAfilika Tonga ke ʻuhinga ki he kakai naʻe tukufakaholo mai mei he matakali naʻe tuifió. Naʻe hoko ʻa ʻAfilika Tonga kimuʻa ko ha konga ʻo e fehokotakiʻanga ʻa Hōlani ki he fefakatauʻaki ʻo e kau pōpulá, ʻa ia naʻe lele mei he ngaahi matāfanga ʻo ʻAfiliká ki he ʻotu motu ʻInitonēsiá. ʻI he kolonia ʻe Pilitānia kimui ange ʻa ʻAfilika Tongá, naʻe ʻi ai ha matakali kehekehe ʻi he kakai ʻAfilika Tongá ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai e hisitōlia faingataʻa ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Taniela ko e fāmili ʻo ʻene tamaí ko ha kakai ʻIulope ia pea ko ʻene faʻeé naʻe haʻu mei he kau pōpula Malēsia naʻe ʻave mei Patavia (ʻiloa ko Sakata, ʻInitonēsia ʻi he taimi ní) ʻe he Kautaha Hōlani ʻi ʻInitia Hahaké.3 Naʻá ne toe fakahaaʻi foki ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi kui ʻoku hakoʻi ʻAfilika ʻUliʻuli.4

ʻI he 1893, naʻe mali ʻa Viliami mo Kelela ʻElisapeti Kalesi, ko ha fefine hafekasi ʻuliʻuli mei Keipi Tauni.5 Naʻá na maʻu ha fānau ʻe toko fā ʻa ia naʻa nau moʻui ʻo aʻu ki heʻenau lalahi.6 Neongo naʻe fakangatangata ʻe ha ʻulungaanga ʻo e tāufehiʻa ki he matakali ʻo Viliamí ha konga lahi ʻo hono ngaahi faingamālié, ka naʻá ne hoko ko ha tokotaha maʻu pisinisi ʻi Keipi Tauni, ʻo ne fakalele ha fale tuitui, ko ha pisinisi tekisī, mo ha faama siʻisiʻi.7 Naʻe molomolomuivaʻe ʻa Viliami ʻi he tā sīpinga ʻo ʻene ongomātuʻá, naʻá ne līʻoa ʻi he lotu faka-Kalisitiané. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi Hōlani Foʻoú peá ne ngāue ko ha tīkoni, kaumātuʻa mo ha mēmipa ʻo e ifi palasá maʻá e kāingalotu ʻi he siasi ʻi Seni Sitīvení ʻi Keipi Tauni.8

Naʻe fakafeʻiloaki ʻa Viliami ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe hono tuofefine ko Fīlisi Samisoní. Naʻe papitaiso [ʻa Fīlisi] mo hono husepānití peá na hiki ki ʻIutā ʻi he 1911. Naʻe ʻalu fakataha foki ʻa e foha ʻo Viliami ko ʻĒpelí mo hono mehikitangá mo e mali hono mehikitangá pea naʻe papitaiso ia ʻi ʻIutā.9 ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ha teitei mahuʻingaʻia ʻa Viliami [ʻi he Siasí] ka naʻe kamata ke ne maheni mo e palesiteni fakamisiona ko Nikolasi G. Sāmitá, ʻa ia naʻe hoko ko ha taha ʻo ʻene kau kasitomā ʻi he fale tuituí. Naʻe hoko ʻene ngaahi fetalanoaʻaki mo Sāmita mo e kau faifekau kehé ke fakatupunga ai haʻane fieʻilo ki he Siasí, ka naʻá ne hohaʻa ʻi heʻenau fakamatala ki he fakangatangata naʻá ne taʻofi ʻa hono fakanofo ʻo e kakai tangata naʻe hakoʻi ʻUliʻulí. Naʻe fakapapau e loto ʻo Viliamí te ne folau ki ʻIutā ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí pea fakahū haʻane tohi-tangi ki he kau taki [ʻo e Siasí].10

Lolotonga ʻa e ʻi ʻIutā ʻa Viliami ʻi he 1915, naʻá ne fetaulaki mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi ange ʻa e fakangatangatá ka naʻá ne tuku ha tāpuaki [moʻo Viliami], ʻo ne tapou ange ke tui faivelenga pē peá ne fakahā ange ʻe ʻi ai pē taimi ʻe fakanofo ai ia ki he lakanga fakataulaʻeikí.11 Naʻe papitaiso ʻa Viliami ʻi Kiliafila, ʻIutā, fakataha mo hono foha ko Saimoné, ʻa ia naʻá na folau fakatahá. Naʻe foki mai ʻa Viliami ki ʻapi mo hono ongo fohá lōua ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá.12

Naʻá ne ʻilo kimui ko e hoko ko ia ko ha hafekasi ʻuliʻuli ʻoku kau ki he Siasí ʻi Keipi Tauni ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻi ai hono ngaahi pole kae pehē foki ki ha ngaahi tāpuaki. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e anga fakafonua ʻi ʻAfilika Tonga ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa ʻi he Puleʻanga Laulanú naʻe filifilimānako ia ki he kakai ʻAfilika Tonga pē naʻe hinehiná, ʻa ia naʻe fakalalahi ʻenau taʻe fie feohi mo e kakai ʻUliʻulí mo hafekasi ʻuliʻulí. Naʻe ongoʻi ʻe Taniela mo hono fāmilí naʻe ʻikai talitali lelei kinautolu ʻi he ngaahi kolo [ʻo e Siasí] ʻi Moupelei naʻe tokolahi ai ʻa e kāingalotu hinehiná. Naʻa nau faʻa tangutu makehe pē ʻi he sea muí pea moulu ki tuʻa ʻi he tuku ʻa e ngaahi houalotú.13 ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá, naʻe faʻa fakamoʻoni ʻa Viliami ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne mahuʻingaʻia ʻaupito ʻi he faingamālie ke kolea ʻa e tui mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kau faifekaú mo e kāingalotu fakalotofonuá ke maʻu ha ngaahi tāpuaki faifakamoʻui ki heʻene ngaahi mahamahakí. Naʻá ne fakamoʻoni kuo fakamoʻui ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi meʻa lahi.14

Naʻe maʻulotu maʻu pē ʻa Viliami ʻi he Sāpaté, vahevahe ʻene fakamoʻoní, taukapoʻi e Siasí ʻi he ngaahi nusipepa fakalotofonuá mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá.15 Naʻe papitaiso ʻa Kelela ʻi he 1918 fakataha mo ha kaungāmeʻa hafekasi ʻuliʻuli ʻe taha ʻo hono fāmilí ko ʻEma Pele.16 Naʻe papitaiso ʻa e ʻofefine ʻo Viliami ko ʻAlisí mo e foha [ʻo Viliami] ko Viliami Kalí ʻi he 1920.17 Naʻe tokoni ʻa Viliami mo hono fāmilí ke tānaki ha paʻanga ke fakatau ʻaki ha ‘ōkani maʻá e falelotu foʻou ʻa e Siasí ʻi Moupeleí, kamataʻi ha kalasi Tohi Tapu fakauike ʻi honau ʻapí, pea kau fakataha mo e kau takí ʻi hono ʻosiki e feʻauhi lau folofola ʻa e misioná mo vahevahe ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.18 Naʻe faʻa fafanga ʻe Viliami mo Kelela ʻa e kau faifekaú mo e kāingalotu ʻo e koló ʻi hona ʻapí. ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe hoko ʻa e maʻu meʻatokoni efiafi ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Tanielá ko ha meʻa tuʻupau ia ki he kau faifekau foʻoú.19 Naʻe hoko ʻa e ngaahi maʻu meʻatokoni ko ʻení ko ha founga mahuʻinga ia naʻe tokoni ai ʻa e fāmilí ki he tukui kolo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni ʻi ʻAfilika Tongá, pea naʻe maʻu ai ʻe Kelela hono ongoongo ko e tokotaha feimeʻatokoni fisifisimuʻá.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kau faifekau

Ko e talitali ʻe Viliami (ʻi muʻa ʻi he toʻohemá) mo Kelela (fika tolu ʻi he toʻomataʻú) ʻa e kau faifekau kotoa pē ʻi he Misiona ʻAfilika Tongá ʻi ha maʻu meʻatokoni efiafi makehe, fakafuofua ki he 1927.

Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fakaʻamua ʻe Viliami ke fakanofo ia ki he lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻI he 1920, naʻá ne fakahaaʻi ʻene taʻefiemālie ki he palesiteni fakamisiona ko Nikolasi G. Sāmitá koeʻuhí ko e fakanofo [lakanga fakataulaʻeiki] ʻa hono tokoua-ʻi-he-fono ko Tēvitá ʻi ʻIutaá. Naʻe mahino naʻe hā ngali hinehina ʻa Tēvita neongo ko ʻene faʻeé ko ha fefine hafekasi ʻuliʻuli ia.20 Naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻe tuifio honau matakalí ʻi he taimi ko iá, hangē ko Tēvitá, naʻa nau fakahaaʻi ʻoku nau kau ki ha kulupu matakali kehe, ko ha ngāue naʻe ui ko e “tali lelei ki he matakalí.”21 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe pehē ʻe Viliami ko ʻene ngaahi kuí mei ʻIulope pē mo Malēsia.22 Neongo naʻe hā mahino ʻa e loto-foʻi ʻa Viliamí ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka naʻá ne kei hanganaki atu pē ʻi he faʻa kātaki ki he ʻaho ʻe fakanofo ai iá pea malava mo hono fāmilí ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ia ʻi he moʻuí ni pe ko e moʻui ka hoko maí.23

ʻI he ngaahi taʻu hili ʻa e ului ʻa Viliamí, naʻe hokohoko atu ʻe he fāmili Tanielá ke fakahoko ʻa e kalasi ako Tohi Tapú ʻi he pō Mōnité. Naʻe hoko ʻa e ngaahi fakataha ko iá ko ha founga ia ke kei kau mai ai ʻa hono fāmilí ki he Siasí neongo naʻe fakautuutu ʻenau ongoʻi naʻe ʻikai talitali lelei kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e koló fakalotofonua [ʻo e Siasí]. Neongo naʻe iku pē ʻo mavahe ʻa e ngaahi foha ʻo Viliamí mei he Siasí, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e kau mai ʻa Viliami, Kelela mo ʻAlisí.24 Naʻe fakapapauʻi ʻe Viliami ke tauhi ha fakaikiiki ʻo e miniti ʻo e kalasi Tohi Tapú pea ʻave ia ki Sōleki Siti koeʻuhí ke “manatua kinautolu ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí.”25

ʻI Nōvema 1931, naʻe fokotuʻu ʻe he palesiteni fakamisiona ko Toni Makalo Talatoní ha kolo mei he kalasi ako Tohi Tapú. Naʻe fakahingoa ia ko e “Kolo ʻo e ʻOfá,” naʻe kau ki ai ʻa e fāmili Tanielá mo ʻEma Pele. Naʻe maʻulotu ai mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe naʻa nau hafekasi ʻuliʻuli fakataha mo e kau faifekaú mo ha niʻihi ʻo e kāingalotu pālangi mei Keipi Tauní. Naʻe vaheʻi ʻa Viliami ke hoko ko e palesiteni fakakolo, ko e tangata hakoʻi ʻAfilika ʻUliʻuli pē ia naʻe ʻilo naʻe ngāue ʻi he tuʻunga ko iá kimuʻa ʻi he 1978.26 Naʻe uiuiʻi ʻa Kelela ke hoko ko e palesiteni Fineʻofa pea hoko ʻa ʻAlisi ko e kalake ʻo e koló.27

Naʻe lau ʻe Viliami ʻa e koló ko ha tāpuaki ia maʻa hono fāmilí. Naʻe ongoʻi ʻe Talatoni ko e ʻoange ko ia kia Viliami ʻa e “faingamālie ke fakahoko ha ngāue pau” ʻi he Siasí ko ha founga totonu ia ke fakatokangaʻi ai ʻene ngaahi tokoní mo e mateakí. Hangē ko e Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí, naʻe ʻamanaki ʻa Talatoni ʻe vave pē hano ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahā lahi ange fekauʻaki mo e fakangatangatá.28 Naʻá ne maʻu ha tui mālohi ʻe fakafou ʻi he tui mo e mateaki ʻa Viliami mo e niʻihi kehé ʻa hono “toʻo ʻo e ʻā vahevahé,” pea naʻá ne tui “[ʻe] hokosia ʻa e taimi ʻe hoko ai ʻa e kiʻi ʻapi mo e fakataha hokohoko ko ʻeni ʻi he pō Mōnité pea mo e tui faivelenga [ʻa Viliamí] ko ha [ngaahi sīpinga] ʻo e tuí ʻi ʻAfilika.”29

Naʻe hōloa siʻi tuʻunga moʻui lelei ʻo Viliamí ʻi he kamataʻanga ʻo e 1930 tupú. Neongo ʻa e ngaahi faitoʻó, ngaahi tāpuaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e tui mo e lotu ʻa e Kāingalotu ʻUliʻuli mo hinehina fakatouʻosi ʻo e Siasí ʻi Keipi Tauní, ka naʻe mālōlō ʻa Viliami ʻi he ʻaho 13 ʻo ʻOkatopa 1936. Naʻe tengihia ʻe he kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa ʻene mālōloó ʻi he ʻapisiasi ʻo e kolo Moupeleí.30 Kimuʻa pea mālōlō ʻa Viliamí, naʻá ne pulusi ʻene fakamoʻoní ʻi he nusipepa ʻa e misioná: Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻe meʻangāue ʻaki ia ke ne toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻi he Ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí Tonu.”31 Hili ʻa e fakahā ʻi Sune 1978 ʻa ia naʻe toʻo ai ʻa e fakangatangata fakamatakali ki hono fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e kau kakato ki he temipalé, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻofefine ʻo Viliami mo Kelela ko ʻAlisí ke fakakakato ʻa e ngāue fakatemipale ki heʻene ongomātuʻá, ʻo fakahoko ai ʻa e talaʻofa ʻa Palesiteni Sāmitá ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe fakanofo ai ʻa Viliami [ki he lakanga fakataulaʻeikí].32

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Fakamavahevaheʻi Fakamatakalí, Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fakangatangata Fakatemipalé

  1. Evan P. Wright, A History of the South African Mission, Period II, 1903–1944 ([No place of publication: Evan P. Wright, ca. 1985]), 251.

  2. Record of Members, 33rd Ward, Liberty Stake, Salt Lake City, 1913; Wright, History of the South African Mission, 251.

  3. William Paul Daniels to Heber J. Grant, February 11, 1926, First Presidency mission files, 1908, 1915–1949, Church History Library.

  4. Wright, History of the South African Mission, 255. Ko e niʻihi tokolahi naʻa nau ʻilo ʻa Tanielá naʻe mahino kiate kinautolu ko ha hakoʻi ʻUliʻuli ia. Vakai, Samuel Martin, Autobiography, January 1, 1927, 289, Church History Library; Royal D. Crook journal, January 1, 1924, MS 9055, CHL.

  5. Wright, History of the South African Mission, 251.

  6. Cape Colony Record of Members, South Africa, 1853–1946, Record of Members Collection, CR 375 8, Church History Library.

  7. Wright, History of the South African Mission, 252; Crook journal, October 23, 1922.

  8. Wright, History of the South African Mission, 254.

  9. Cape Colony Record of Members; David S. Sampson, Declaration of intention to naturalize, April 4, 1913, FamilySearch.org.

  10. Wright, History of the South African Mission, 253–55.

  11. Wright, History of the South African Mission, 255.

  12. Clinton Ward Record of Members, Record of Members Collection, CR 375 8, Church History Library; “Personals,” The Herald-Republican [Salt Lake City], Nov. 21, 1915, 2–A.

  13. Wright, History of the South African Mission, 247; vakai ki he Tefito: Fakamavahevaheʻi Fakamatakalí.

  14. W. P. Daniels, “My Testimony,” Cumorah’s Southern Messenger, vol. 9, no. 2 (Feb. 20, 1935), 28–29; Love Branch miscellaneous minutes, 1925–1934, August 21, 1933, Church History Library; vakai, Tefito: Faifakamoʻuí.

  15. Mowbray branch general minutes, June 14, 1923; Wright, History of the South African Mission, 254–55.

  16. Cape Colony Record of Members.

  17. Cape Colony Record of Members.

  18. “Mission Wide Book of Mormon Reading Competition,” Cumorah’s Southern Cross, vol. 5, no. 10 (October 1931), 232; “Book of Mormon Reading Competition,” Cumorah’s Southern Cross, vol. 6, no. 3 (March 1932), 43–45; “East London Wins Book of Mormon Reading Contest,” Cumorah’s Southern Cross, vol. 6, no. 4 (April 1932), 62.

  19. Don McCarroll Dalton, South African mission journal, November 6, 1933, Don McCarroll Dalton Papers, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Provo, Utah; Samuel Martin, Autobiography, January 1, 1927, MS 6365, Church History Library, Salt Lake City; South African Mission general minutes, March 8, 1921, Church History Library, Salt Lake City.

  20. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ko Viliami “mo hono fāmilí ʻoku nau hafekasi ʻuliʻuli ka ʻoku nau ʻunu ke ofi ange ke moʻui ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ʻi ha toe taha ʻi he misiona ko ʻení. Ka neongo iá, ʻoku nau fifili ki he tuʻunga ʻo honau kāingá ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau moʻui ʻaki ʻa e Ongoongoleleí ʻo tatau mo kinautolú, ka ʻoku hinehina honau kilí” (Nicholas G. Smith to the First Presidency, June 17, 1920, First Presidency mission files, 1908, 1915–1949, Church History Library, Salt Lake City).

  21. Vakai, Allyson Hobbs, A Chosen Exile: A History of Racial Passing in American Life (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 2016).

  22. ʻI he 1926, naʻe hū ʻa e tuofefine ʻo Viliami ko Fīlisí ki he temipale Sōleki Sití pea naʻá ne kamata fakahoko ʻa e ngaahi ouaú maʻa hona ngaahi kuí. ʻI he taimi naʻe fehuʻia ai ʻe he kau palesitenisī fakatemipalé ʻa hono puipuituʻa fakaematakalí ʻi he 1925, naʻe faitohi ʻa Viliami ʻo taukapoʻi ʻa hono tuofefiné, naʻá ne vilitaki naʻe ʻikai haʻana kāinga naʻe hakoʻi ʻAfilika ʻUliʻuli (ʻo kehe ia mei he meʻa naʻá ne fakahā kimuʻá). ʻI he tohi ʻa Viliamí naʻá ne fakakikihi ai naʻe tokosiʻi pē ha kakai ʻe hakoʻi ʻUliʻuli ʻi ʻAfilika Tonga, ko ha foʻi fakamatala naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Sāmita naʻe ʻikai totonu. (Nicholas G. Smith to Heber J. Grant, March 17, 1926; Phyllis Sampson to George F. Richards, August 18, 1926; William Paul Daniels to Heber J. Grant, February 11, 1926; First Presidency mission files, 1908, 1915–1949, Church History Library, Salt Lake City).

  23. Love Branch miscellaneous minutes, 1925–1934, February 22, 1932, LR 11787 19, Church History Library, Salt Lake City; Wright, History of the South African Mission, 255.

  24. Wright, History of the South African Mission, 255; Alice Okkers Oral History, MSS 1937, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University.

  25. Love Branch miscellaneous minutes, 1925–1934, August 21, 1933.

  26. Naʻe angamaheni pē ke fakaongoongoleleiʻi mo uiuiʻi ʻe he kau palesitenisī fakamisioná ʻa e kau palesiteni fakakoló. ʻOku pehē ʻe he ngaahi miniti ʻo e koló naʻe fakangofua ʻe ʻEletā Sione A. Uitisitou, ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé ʻi he taimi ko iá, ʻa e uiuiʻi [ʻo Viliamí] (Love Branch minutes, December 14, 1931, Church History Library, Salt Lake City).

  27. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ke uiuiʻi ʻa e kakai fefiné ke nau hoko ko ha kau kalake mo e kau sekelitali ʻi he taimi ko iá; hangē ko ʻení, vakai ki he Instructions to Bishops and Counselors, Stake and Ward Clerks: No. 13, 1921 (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1921), 32; W. H. Brummer, “They Broke the Ice,” Cumorah’s Southern Messenger, vol. 36, no. 4 (April 1961), 98–99; Kanarra Ward General Minutes, April 14–20, 1912, LR 4305 11, Church History Library, Salt Lake City.

  28. Don McCarroll Dalton to the First Presidency, April 11, 1930, Don McCarroll Dalton Papers, MSS 1509, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University.

  29. Dalton, South African mission journal, August 21, 1933.

  30. “Resting Now from Care and Sorrow,” Cumorah’s Southern Messenger, vol. 10, no. 10 (Oct. 20, 1936), 153.

  31. Daniels, “My Testimony.”

  32. Wright, History of the South African Mission, 259.