Seminare
Lesona 75: Mataupu Faavae ma Feagaiga 69–71


Lesona 75

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69–71

Folasaga

I le faaiuga o Oketopa po o le amataga o Novema 1831, na maua ai e Oliva Kaotui se tofiga e aveina atu le tusiga mo le Tusi o Poloaiga mai Ohaio i Misuri. I Misuri, o le a lolomiina ai e William W. Phelps le tusi i lana fale lomitusi. I le aso 11 o Novema, 1831, na tofia ai e le Alii ia Ioane Uitimera e avea ma soa malaga a Oliva ma poloaiina o ia e faaauau pea i ona tiute o le Tusitalafaasolopito o le Ekalesia (tagai i le MF&F 69). O le aso na sosoo ai, na tofia ai e le Alii ni alii se toaono e avea ma tausimea i faaaliga (tagai i le MF&F 70). Ia Tesema 1831, na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e auauna atu i se misiona e tafiese ai lagona le lelei e faasaga i le Ekalesia, ma ia saunia le ala mo faaaliga ma poloaiga o le a faapea ona lolomiina (tagai i le MF&F 71).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69

Ua faaali mai e le Alii le taua o le tausia o talafaasolopito

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Pe na i ai se tasi sa faatuatuaina oe e te tausia se mea taua?

I le amataga o le lesona, tuu atu i tagata o le vasega le taimi e mafaufau ai i le fesili o loo i luga o le laupapa. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le mea na faatuatuaina oe e fai? Na faapefea e lena faatuatuaga ona aafia ai lau vaaiga o lena mea taua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faatomuaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na tuuina atu le vaaiga ia Oliva Kaotui.

  • O le a le mea na tuuina atu le vaaiga ia Oliva Kaotui?

  • Afai e faatuatuaina oe i nei mea taua, e faapefea ona e tausia lelei ia mea?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii e faatatau i nei mea taua.

  • Aisea e te manatu ai e sili atu ai le ave e ni tagata e sili atu ma le toatasi ia nei aitema taua?

Faamalamalama atu e faapea, na tuuina mai e le Alii ia Ioane Uitimera se isi tiutetauave taua, e faaopoopo atu i le fesoasoani ia Oliva e ave atu faaaliga ma tupe i Misuri. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:3–8, ma fai atu i le vasega e vaavaai po o le a le isi mea na tuuina mai e le Alii ia Ioane Uitimera e fai. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega o Ioane Uitimera na valaauina e avea ma Tusitalafaasolopito ma Tusitalafaamaumau o le Ekalesia i le amataga o le 1831 (tagai i le MF&F 47).

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:3, o le a le mea na poloai le Alii ia Ioane Uitimera e faamaumau?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, aisea na taua ai mo Ioane Uitimera ona tausia se talafaasolopito o le Ekalesia?

Faamalamalama atu, mai le taimi o Iosefa Samita, sa taumafai ai ma le filiga taitai o le Ekalesia e mulimuli i le taitaiga a le Alii e faamaumau “mea taua uma … e uiga i [le] ekalesia” (MF&F 69:3). Ua latou taofia “mea uma o le a mo le lelei o le ekalesia” (MF&F 69:8), e tusa lava pe o nisi o na mea e mafai ona mafua ai le maasiasi. Mo se faataitaiga, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo aofia ai nisi o faaaliga ia na aoaia ai e le Alii ia uluai taitai o le Ekalesia (tagai i le MF&F 3:5–9; 93:41–50). I le taimi nei o le Tusitalafaasolopito a le Ekalesia, i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili, e taitaia taumafaiga a le matagaluega o Talafaasolopito a le Ekalesia ina ia faatumauina se talafaasolopito sa‘o atoatoa “o mea taua uma.”

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faailoa mai se mataupu faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:3, 8, tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ua faamoemoe le Alii ia tausia ia talafaasolopito mo le manuia o …

Fai atu i tagata o le vasega pe faapefea ona latou faaumaina le faamatalaga lenei e faavae i luga o fuaiupu e 3 ma le 8. A o latou tali mai, faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa: Ua faamoemoe le Alii ia tausia ia talafaasolopito mo le manuia o le Ekalesia ma tupulaga faia’e. Atonu e te manao ina ia mautinoa ua malamalama tagata o le vasega o le fuaitau “tupulaga faia’e” e faasino ia i latou, o le autalavou a le Ekalesia.

  • I lou lava manatu, e faapefea ona aoga talafaasolopito o le Ekalesia ma talafaasolopito faaletagata lava ia i le Ekalesia? O le a lo latou aoga i le tupulaga faia’e?

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu e uiga i se tala mai le talafaasolopito o le Ekalesia po o latou talafaasolopito o aiga na fesoasoani ia i latou. Vaevae tagata o le vasega i ni paga, ma fai atu ia te i latou e fefaasoaa’i a latou tala i le tasi ma le isi. Fai atu foi ia i latou e talanoa po o a auala ua uunaia ai i latou e tala. Pe atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tala i le vasega atoa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 70

Ua tofia e le Faaola ia tausimea e tausia Ana faaaliga

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70 ma vaavaai po o le a le faamatalaga a le talafaasolopito a Iosefa Samita e uiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga (na muai ta‘ua o le Tusi o Poloaiga).

  • Na faapefea ona faamatala e le Perofeta le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70:1, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo igoa o taitai e toaono o le Ekalesia. Ona valaaulia lea o se isi tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tiutetauave na tuuina mai e le Alii i alii e toaono.

  • O le a le tiutetauave na tuuina mai e le Alii i nei alii e toaono? (Sa tatau ona avea i latou ma tausimea i faaaliga ma poloaiga.)

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70:4, o le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia manaomia mai i nei alii i le aso o le faamasinoga? (O le a ia manaomia se tala o lo latou avea ma tausimea. I nisi faaupuga, o le a Ia fetalai atu ia i latou e lipoti atu e uiga i la latou auaunaga.)

  • O le a le mea ua fautua mai e lenei mea e uiga i le mea o le a manaomia e le Alii tatou te faia i le aso o le faamasinoga? (A o tali mai tagata o le vasega, fesoasoani ia i latou e faailoa mai le upumoni lenei: O le a faamasinoina i tatou e le Alii i tiute ua Ia tuuina mai ia i tatou. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona faatosinaina le auala tatou te tali atu ai i valaauga ma tofiga o le Ekalesia?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70:5–18 i le faamatala atu e faapea, na ta’u mai e le Alii i nei alii e toaono, ina ia avea lo latou tulaga o ni tausimea i faaaliga “o la latou pisinisi lenei i le ekalesia a le Atua, e pulea ia faaaliga ma poloaiga ma mea e tau i ai, ioe, o manuia mai ai” (MF&F 70:5). E tusa ai ma le tulafono o le faapaiaga, o soo se tupemaua na latou mauaina sa sili atu ma mea latou te manaomia, o le a tuu atu i le faleteuoloa a le Alii mo le tausiga o e matitiva (tagai i le MF&F 70:7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71

Ua aoao e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le auala e tali atu ai i le au faitio o le Ekalesia

Fai atu i tagata o le vasega pe e i ai se tasi o i latou na faalogo i ni faitioga e uiga i le Ekalesia. Atonu e te mafaufau e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faamatala mai e uiga i o latou aafiaga.

  • O a ni auala talafeagai e tali atu ai i le faitioina o le Ekalesia?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei (pe faitau e oe lava ia le palakalafa). Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala na faitioina ai le Ekalesia ma ona taitai i le taimi na tuuina mai ai le faaaliga lenei.

O Ezra Booth sa avea muamua ma se faifeau Metotisi o le sa avea ma se tagata o le Ekalesia ina ua uma ona faitauina le Tusi a Mamona, talanoa ma Iosefa Samita, ma molimauina se faamalologa. Sa malaga atu o ia o se faifeautalai i Misuri, ae sa le fiafia ina ua le mafai ona ia faia ni vavega e faatalitonu ai isi e uiga i le upumoni. E le gata i lea, sa le talitonu Booth o le amio a Iosefa Samita sa talafeagai lea mo se perofeta po o se taitai faaleagaga. Sa oo ina ia faitioina malosi ia Iosefa Samita, tuua le Ekalesia, ma tusia ni tusi se iva e faitioina ai le Ekalesia ma ona taitai. O nei tusi, na lolomiina i se nusipepa na ta’ua o le Ohio Star, sa taitaiina nisi o tagata e atiina a’e ni lagona le lelei agai i le Ekalesia ma ona taitai. Sa ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita ia tusitusiga a Ezra Booth o se “faasologa o tusi, lea, e ala i a latou taumafaiga valivali, faasese, ma lē aoga e faatoilalo le galuega a le Alii, na faaalia ai lona [Booth] vaivai, amioleaga ma le valea, ma tuua ai o ia o se faamanatu o lona lava luma, mo le lalolagi e mafaufau i ai” (History of the Church, 1:216–17). O Symonds Ryder, o le isi tagata o le ekalesia na le malie, sa tuuina atu ni kopi o faaaliga i se isi nusipepa, e taumafai ai e faavaivaia tagata mai le auai i le Ekalesia.

Faamalamalama atu o le faanunununu na faatupuina e Ezra Booth ma Symonds Ryder na oo ina avea o se faafitauli matuia. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:1–4, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e fai, e faatoafilemu ai lagona le lelei na mafua mai i tusiga i le nusipepa.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, o le a le mea na faatonu e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e fai e faatoafilemu ai lagona le lelei o tagata e uiga i le Ekalesia? (Sa tatau ona laua faaaoga tusitusiga paia ma le mana o le Agaga o le a tuuina mai e le Alii ia i laua.)

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei aoaoga e uiga i le auala e tali atu ai i faitioga e uiga i le Ekalesia? (E ui atonu e tuuina mai e tagata o le vasega ni tali sa’o se tele, ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: A faitio tagata i le Ekalesia, e mafai ona tatou tali atu i le faasoa atu o upumoni mai tusitusiga paia ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia i le taimi nei e tali atu ai i faitioga e faasaga i le Ekalesia po o ona taitai?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o le i ai o le taitaiga a le Agaga a’o latou tali atu i faitioga e faasaga i le Ekalesia, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala e mafai ai e le Agaga ona fesoasoani ia i tatou e tali atu i faitioga e faasaga i le Ekalesia.

Ata
Elder Robert D. Hales

“A tatou tali atu i isi, o le a eseese uma lava tulaga. “O le mea e lelei ai, ua silafia e le Alii loto o e tuuaia i tatou, ma le ala e mafai ona tatou tali lelei atu ai ia te i latou. A o saili e soo moni le taitaiga mai le Agaga, latou te mauaina musumusuga e talafeagai lelei ma mea taitasi latou te feagai. Ma o mea uma lava tou te fetaiai, o soo moni e tali atu i auala e valaaulia ai le Agaga o le Alii.” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo“ Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 73).

Faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:5–11. Fai atu i tagata o le vasega e vaavaai mo fautuaga ma le faamafanafanaga na tuuina mai e le Alii ia i latou o e tali atu i faitioga e faasaga i le Ekalesia.

Faamalamalama atu e faapea, sa usitai Sini Rikitone i le fautuaga a le Alii ma valaaulia Ezra Booth e faatasi ma ia i le taulaga o Ravenna, lea o le a laua talanoaina faalauaitele ai tusi na auina atu e Ezra i le nusipepa. Sa luiina foi e Sini ia Symonds Ryder i se talanoaga faalauaitele e uiga i le Tusi a Mamona. Sa teena e nei alii uma ia valaaulia. Sa molimau atu pea Sini e uiga i le upumoni i Ravenna ma isi nofoaga.

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau po o le a se mea o le a latou faia e saunia lelei ai i latou lava e tali atu i faitioga e faasaga i le Ekalesia. Faasoa atu lau molimau e uiga i le Ekalesia ma ona taitai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:3, 8. “O le a faaauau pea e ia ona tusitusi ma faia se talafaasolopito”

Na molimau mai Peresitene Spencer W. Kimball i le taua o le tusia o talaaga a le tagata lava ia:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O lau api talaaga o le talaaga lea a oe lava ia, o lea e tatau ai ona tausia ma le faaeteete. O oe e tulaga ese, ma atonu e i ai mea e tutupu i ou aafiga e sili atu ona tamalii ma tauleleia i o latou ala nai lo o mea ua faamaumauina i soo se isi lava olaga. Atonu e i ai se emo o le malamalama iinei ma se tala o le faamaoni iina. …

“O lau tala e tatau ona tusia i le taimi nei a’o fou ma a’o maua ia faamatalaga moni. …

“O le a se mea e mafai ona lelei atu ona e faia mo lau fanau ma fanau a lau fanau, nai lo o le faamaumauina o le tala o lou olaga, o au manumalo i le fili, o lou toe tulai mai i le mavae ai o se pau, o lou alualu i luma pe a foliga mai na pogisa mea uma, o lou olioli ina ua iu lava ina e ausiaina? …

“Ia aumai se tamai api, … se api talaaga o le a tumau i le olaga atoa, ma atonu o le a mafai ona sii mai e agelu mo le faavavau. Amata nei ona tusi ai au gaoioiga uma, o ou manatu loloto, o mea e te ausia ma ou toilalo, o au fegalegaleaiga ma au manumalo, ou lagona ma au molimau” (“The Angels May Quote from It,” New Era, Oke. 1975, 5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71. O le misiona a Iosefa Samita ma Sini Rikitone i Ohaio

O le talafaasolopito a Iosefa Samita o loo aofia ai se faamatalaga i le auala na galulue ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faataunuu le poloaiga a le Alii e faatoafilemu lagona le lelei agai i le Ekalesia, lea na alia’e ona o tusiga i nusipepa na tusia e Ezra Booth:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Mai le taimi lenei seia oo i le aso 8 po o le 10 o Ianuari, 1832, sa faaauau ona ma tali atu ma Elder Rikitone i Shalersville, Ravenna, ma isi nofoaga, i le faatulagaina o le upumoni, tauamiotonuina o le faamoemoe o lo tatou Togiola; faaali atu o le a oo mai le aso o le tauimasui i luga o lenei tupulaga e pei o se gaoi i le po; o le faailoga tagata, faatauasoina ma le pogisa na tumu ai mafaufau o le toatele, ma mafua ai ona latou faasaua i le Ekalesia moni, ma teena le malamalama moni; o auala ia sa tele ina matou faafilemuina ai lagona le fiafia ia sa alia’e mai i tusi pepelo na lolomiina i lena taimi i le Ohio Star, i Ravenna, e le tagata liliuese na ta’ua muamua o Ezra Booth” (i le History of the Church, 1:241).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71. Symonds Ryder

O le taimi muamua na faalogo ai Symonds Ryder e uiga i le Ekalesia, sa tumau pea lona le mautonu mo se taimi pe sa ia manao ia papatisoina. Ae peitai, i le 1831 sa ia faitau ai i se tala o le nusipepa i le faaumatiaga o Peking, Saina, ma manatua ai, na valoia e se teine Mamona le faatafunaga o lena aai i le ono vaiaso na muamua atu. O lenei aafiaga na taitai atu ai o ia e auai i le Ekalesia.

E lei leva ona uma ona papatisoina ma faamauina Symonds ae faauuina o ia o se toeaina. Na ia mauaina se tusi na sainia e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone, na ta’u mai ai, o le finagalo o le Alii, na faailoa mai e ala i le Agaga Paia, e tatau ona ia talai atu le talalelei. Ae peitai, o le tusi na ia mauaina ma i le valaauga aloaia e talai atu, sa sese ai le sipelaina o lona igoa ia Rider nai lo o Ryder. Ona o le sese o le sipelaga [o lona igoa], sa amata ai ona masalosalo Symonds i faaaliga a Iosefa Samita ma lona valaauga o se perofeta a le Atua. Na iu lava ina tuua e Symonds le Ekalesia. E ui o lona tali atu i le le sa’o o le sipleaga o lona igoa, sa le na ona pau lea o le mafuaaga o lona liliuese, ae sa saofaga atu i ai. Ina ua mavae lona liliuese, na avea Symonds Ryder ma se tasi o tagata o le au faatupu faalavelave lea sa latou valitaina ma faafulumanuina ia Iosefa Samita i fafo o le fale o Ioane ma Elsa Johnson i le po o le aso 24–25 o Mati, 1832.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:7. Fesoasoani i isi ia malamalama i le upumoni

Na tuuina mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le fautuaga lenei i le auala e tali atu ai i tagata o e faitio i le Ekalesia:

Ata
Elder Robert D. Hales

I le avea ai ma soo moni, e tatau ona avea ma o tatou popolega aupito taua le soifua sololelei o isi, ae le o le sa’o o le tagata lava ia. O fesili ma faitioga tatou te maua ai se avanoa e aapa atu ai i isi, ma faaali atu ai e taua i latou i lo tatou Tama Faalelagi ma i tatou. O lo tatou faamoemoe o le fesoasoani lea ia latou malamalama i le upumoni, ae le o le taupunipuni o o tatou manatu po o le tau faamaonia e sa’o o tatou manatu ae sese isi i se felafolafoaiga faatofamanino. O a tatou molimau mai le taele o o tatou loto, o le tali aupito mamana lena e mafai ona tatou tuuina atu i e tuuaifuaina i tatou. Ma o na ituaiga o molimau e na o le alofa lava ma le agamalu e mafai ona tuuina atu ai” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 73–74).

Na fautua mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Marvin J. Ashton

“Ou te iloa o le a i ai pea lava tagata e faitio ma faipona i le Ekalesia. O le mea lea, matou te lapatai atu ai i tagata uma o le Ekalesia, ia aua nei avea ma tagata e feita i tagata e feita i Mamona” (“Pure Religion,” Ensign, Nov. 1982, 63).