Seminare
Lesona 90: Mataupu Faavae ma Feagaiga 87


Lesona 90

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87

Folasaga

I le tausaga atoa o le 1832, atonu na iloa e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia e ala i lipoti a nusipepa e uiga i mafatiaga na aafia ai le lalolagi. Mo se faataitaiga, sa latou iloa e uiga i finauga e faatatau i le faapologa tagata i totonu o le Iunaite Setete, ma sa latou iloa foi e uiga i le faaleaogaina o lafoga a le malo i le setete o Karolaina i Saute. Na saunoa le Perofeta, “O foliga o faalavelave i le va o malo ua aliali mai ma le manino i lenei vaitaimi nai lo le taimi talu ona amataina le malaga ese atu a le Ekalesia mai le togavao” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 265). I le aso 25 o Tesema, 1832, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, lea e aofia ai valoaga e uiga i taua ma faamasinoga o le a sasaa mai i luga o atunuu uma i aso e gata ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:1–8

E ala mai ia Iosefa Samita, ua vavalo mai le Alii o le a sasaa mai taua i luga o atunuu

Amata le vasega e ala i le fai atu o fesili nei:

  • O le a le eseesega i le va o se taumatematega ma se valoaga? (O se taumatematega o se manatu e uiga i le mea e ono tupu i le lumanai. I le faatusatusaga, o se valoaga o se folafolaga e uiga i se faailoga po o se mea e tupu i le lumanai e pei ona faaaliina mai e le Agaga Paia.)

Tusi igoa nei i luga o le laupapa: Noa, Iosefa o Aikupito, Liae, Samuelu le sa Lamana. (E mafai foi ona e faaali atu ata na tusia o nei perofeta.) Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai i se valoaga na tautalagia e nei perofeta taitasi anamua. (O tali atonu e aofia ai mea nei: o Noa na vavalo e uiga i le lolo; na valoia e Iosefa o Aikupito o le a i ai ni tausaga se fitu o le mau ona sosoo ai lea ma le fitu tausaga o le oge; na valoia e :Liae o le a faaumatia Ierusalema; ma sa vavalo Samuelu le Sa Lamana e uiga i faailoga ma mea e tutupu o le a o mai faatasi ma le fanau mai ma le maliu o Iesu Keriso.)

A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi Iosefa Samita i luga o le laupapa. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:1–4 ma vaavaai mo se valoaga na faaali mai ia Iosefa Samita.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a “vave ona oo mai”? (O le a le toe umi ae oo mai taua, e amata i le fouvale o Karolaina i Saute, lea o le a aumaia ai le oti ma le pagatia i le toatele o tagata.)

  • O le a le mea ua tatou iloa e uiga i le Alii mai fuaiupu e 1–4? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: E mafai ona faaali mai e le Alii le lumanai ia i tatou e ala i Ana perofeta.)

  • E mafai faapefea ona avea o se faamanuiaga i le Ekalesia le iloaina e faaali mai e le Alii le lumanai e ala i perofeta? E mafai faapefea ona avea lenei mea ma se faamanuiaga ia te oe ma lou aiga?

Ata
faafanua, Iunaite Setete

Fai atu i tagata o le vasega e vaai vave i le folasaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87, ma vaavaai mo le aso na tuuina mai ai le faaaliga lenei. Ona otooto lea o le palakalafa lenei, pe valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele mai:

Sa iloa e Iosefa Samita e uiga i se feteenaiga faaupufai i le va o le setete o Karolaina i Saute ma le malo o le Iunaite Setete e uiga i [talifa] lafoga. (O se talifa o se lafoga i oloa e aumai i totonu o se atunuu.) Ona sa faalagolago tele tagatanuu o Karolaina i Saute i oloa gaosi e aumai i totonu o le setete nai lo o tagata i setete i matu, na latou manatu ai na le sa’o ia lafoga a le malo ma sa fuafuaina lava ina ia afaina ai le itu i Saute. Na faaaogaina e taitai o le malo i Karolaina i Saute faiga e le faamaonia ai pe faaleaoga ai tulafono a le malo, ma e toatele tagata Karolaina i Saute na amata ona tapenapena mo se faatinoga faamiliteli e faasaga i le malo. Sa ta‘u mai e le peresitene o le Iunaite Setete o le a ia faatumauina tulafono a le Iunaite Setete e ala i le fai faamalosi. Ia Tesema 1832, sa lipotia ai i nusipepa i le Iunaite Setete atoa lenei feteenaiga. O le taimi lenei sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 na valoia ai o “taua … o le a vave ona oo mai, e amata mai i le fouvalega a Karolaina i Saute” (MF&F 87:1). I le amtaga o le 1833, a’o le’i leva ona tuuina mai lenei valoaga, sa faalelei filemu ai e le malo o le Iunaite Setete le faafitauli ma le setete o Karolaina i Saute. Atonu na talitonu nisi ua te’a atu le faalavelave, ae sa na ona taofia mo se taimi le tumau ma o le a fouvale pea Karolaina i Saute.

  • Mata e faapefea ona e tali atu pe afai sa le’i faataunuuina upu a se perofeta i le auala sa e mafaufauina ai?

Faailoa atu le mau faasino i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:1, vaefaamatalaga i. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei vaefaamatalaga. Valaaulia tagata o le vasega e sue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:12–13, ma fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu nei.

  • O le a le mea na faamautu mai e Iosefa Samita i lenei valoaga? (O taua o le a amata i Karolaina i Saute.)

Valaaulia tagata o le vasega e vaai i le folasaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130 ma faailoa mai le tausaga lea sa tuuina mai ai e Iosefa Samita lenei toe faamautuina o le valoaga i le vaega 87.

  • O le a le tausaga na faamautu ai e Iosefa Samita le valoaga i le vaega 87? (1843.)

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, o le faalavelave i le va o le malo o le Iunaite Setete ma Karolaina i Saute sa faaleleia i le 10 tausaga na muamua atu, i le 1833.

  • O le a se mea ua aoao mai e le faamautinoaga a Iosefa Samita o le valoaga sa ia mauaina i le 10 tausaga na muamua atu, e uiga i lona faatuatua? (E ui ina sa fai mai nisi o tagata o Iosefa Samita o se perofeta pepelo, ae sa faaauau pea ona ia tumau i le faatuatua i le valoaga na faaalia mai e le Alii e ala mai ia te ia.)

Faitau le palakalafa lenei pe fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele mai. (Atonu e te manao e fai ni kopi mo tagata o le vasega e tuu i totonu o a latou tusitusiga paia.)

I le 1861, na amata ai e vaatau a le itu i Saute ona tafana atu i fitafita a le malo o le Iunaite Setete, o e sa faamautu i Fort Sumter, i le Uafu i Charleston, Karolaina i Saute. Sa au faatasi isi setete i Saute ma Karolaina i Saute i se taua faaleatunuu e faasaga i setete i matu. Mulimuli ane, sa valaau atu ai setete i Saute ia Peretania Tele mo se fesoasoani. E le gata i lea, o le toatele o e sa avea ma pologa i le itu i Saute sa au faatasi ma le autau a le itu i Matu ma tau faasaga ia i latou sa avea muamua ma o latou matai. O le 1865 na faatoa uma ai le Taua a le Malo o Amerika ma na iu ai i le maliliu o le tusa ma le 620,000 o fitafita (o nisi tagata tusi talafaasolopito sa taumate o le toatele e 750,000).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le faataunuuga o valoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 e uiga ia Iosefa Samita? (O tali e mafai ona aofia ai le, o valoaga a Iosefa Samita e moni, ma o ia o se perofeta a le Atua. A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O Iosefa Samita o se perofeta moni a le Alii.)

Atonu e te manao e molimau atu o Iosefa Samita o se perofeta moni. Ona faamalamalama atu lea, e le gata i mea na tutupu na faaalia mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:1–4, na valoia e le Alii e ala mai ia Iosefa Samita e uiga i isi mea o le a tutupu.

Valaaulia tagata aoga e faitau e i latou lava le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:6–7 ma faailoa mai isi mea na fetalai mai le Alii o le a tutupu i aso e gata ai.

  • O a mea e tutupu na fetalai ai le Alii o le a tutupu i aso e gata ai?

  • E tusa ai ma fuaiupu e 6 ma le 7, o a nisi o mafuaaga o le a tutupu ai nei mea?

Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le “aao aʼoaʼi” o le Atua e faatatau i le mea moni e faapea, e faaaoga e le Alii Lana faamasinoga e uunaia ai Lana fanau e salamo i a latou agasala (tagai i le Helamana 12:3). E le gata i lea, o nisi o faamasinoga o loo faamatalaina i nei fuaiupu o le a tutupu a’o faasala e le Alii e amioleaga mo lo latou amioletonu i le taulimaina o tagata amiotonu.

Ia faamautu atu e faapea, o valoaga uma i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 ua uma pe o le a faataunuuina lava. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8 e iloa ai le mea ua faatonu i tatou e le Alii e fai, ina ia tatou saunia ai mo taua ma mala o le a i ai i luga o le lalolagi i aso e gata ai.

  • O le a le mea ua poloaiina i tatou e le Alii e fai? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou tutu i nofoaga paia ma aua le masiʼi ese seia oo ina afio mai le Alii. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • O a nisi o nofoaga paia e mafai ona tuuina mai ia i tatou le filemu ma le saogalemu? Atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e lisi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e mafai ona aofia ai aiga, lotu, malumalu, ma potuaoga o le seminare.)

Faailoa atu o nofoaga paia o nofoaga ia e mafai ona tatou lagonaina ai le mafutaga a le Agaga Paia, lea e fesoasoani tatou te latalata atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma aoao ai e uiga ia i La’ua.

  • O le a sou manatu i le uiga o le tutu i nofoaga paia ma “aua le masi‘i ese” (MF&F 87:8)?

  • E faapefea ona masii ese mai se tagata mai nei nofoaga paia?

  • Na faapefea ona e lagonaina le faamanuiaina i le filemu po o le saogalemu e ala i le tu ai i se tasi o nei nofoaga paia?

Faamalamalama atu e faapea, e faaopoopo atu i nofoaga faaletino e paia, o “nofoaga paia,” atonu e matele atu i le faapefea ona tatou ola nai lo o le o fea o tatou ola ai. Afai tatou te ola agavaa mo le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia, ua tatou tutu i nofoaga paia. Uunai tagata o le vasega ia fai o latou loto ma nofoaga paia e faatumulia i le Agaga o le Alii. A o latou valaaulia le Agaga i o latou olaga, e mafai ona latou faatagaina o Ia e faatosinaina o latou aiga ma faia ai o ni nofoaga paia.

  • E mafai faapefea ona e taumafai e fai lou loto o se nofoaga paia?

  • O a nisi o auala e mafai ona e fesoasoani ai ia fai lou aiga o se nofoaga paia? (O tali e mafai ona aofia ai le lagolagoina o tatalo faaleaiga ma le suesueina o tusitusiga paia ma le agalelei i tagata o le aiga.)

  • Afai e tagai le perofeta i lou potu, mata na te vaai i ai o se nofoaga paia? Ae a oe?

Valaaulia tagata aoga e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se mea o le a latou faia e tutu ai i nofoaga paia ma le faamaoni sili atu, ma ia le masii ese mai ai. A uma ona tusia e tagata o le vasega, atonu e te manao e valaaulia nisi o i latou e faasoa mai a latou sini i le vasega. Ia uunaia tagata aoga uma e mulimuli i sini ua latou faatutuina. Ona e faaiuina lea i le moilmau atu e uiga i upumoni na talanoaina i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:3. O le a valaau atu setete i Saute i Peretania Tele

Na tusia e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder James E. Talmage

“E ui sa leai se tuufaatasiga aloaia i le va o Setete i Saute ma le malo o Peretania sa faia, ae o aafiaga a Peretania na tuuina atu ai se fesoasoaniga faaaloalo ma faamalosiauga e tele i le itu i Saute, ma o lenei fesoasoaniga na aliae ai ni faafitauli ogaoga faavaomalo. Sa fausia ma faaauupegaina ia vaa i uafu o Peretania mo le manuia o [Setete Tuufaatasi] Confederacy; ma o taunuuga o lenei solia o tulafono o le le faaituau, na tauga ai le sefululima ma le afa miliona o tala a Peretania tele, o lea aofaiga sa tuuina atu i le Iunaite Setete i le tauaofiaga i Sineva e totogi ai tagi [faaletulafono] a Alapama. Na tofia e Setete Tuufaatasi komesina i Peretania Tele ma Farani; o nei komesina na tofia sa ave faamalosi e taitai o le Iunaite Setete mai le vaasuauu a Peretania lea sa latou malaga ai. O lenei faatinoga, lea sa ioeina ai le malo o le Iunaite Setete e faapea sa iloa lelei lava, na faamatauina mo se taimi e pogai ai se taua i le va o lenei malo ma Peretania Tele” (The Articles of Faith, 49th ed. [1968], 25–26; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 194).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:3–4. Isi faataunuuga o le valoaga

O le siata lenei o loo faamamafa atu ai faamatalaga faaopoopo o le valoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 87 ma nisi o auala ua faataunuuina ai nei [valoaga]:

Valoaga

O nisi o auala ua faataunuuina ai lenei valoaga

MF&F 87:3

“O isi atunuu, e oo lava i le atunuu o Peretania Tele, … o le a latou valaau atu foi i isi atunuu, ina ia puipuia i latou lava e faasaga i isi atunuu; ma ona sasao atu ai lea o taua i luga o atunuu uma”

O le Taua Muamua ma le Taua Lona 11 o le Lalolagi sa tupu a’o valaau atu atunuu i isi atunuu e fesoasoani ia i latou e puipui i latou lava. I nei taua uma, na valaau atu ai Peretania Tele i isi atunuu mo le fesoasoani.

MF&F 87:4

“A mavae aso e tele, o le a tutulaʼi aʼe pologa e faasaga i o latou matai”

Ina ua tuuina mai lenei faaaliga, sa le gata ina i ai pologa i le Iunaite Setete ae faapea foi i isi vaega o le lalolagi. O pologa, po o i latou na faapologa, i le seneturi lona 19 ma le 20, sa tulai a’e e faasaga i o latou matai ma tau mo lo latou saolotoga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8. “Ia outou tutu ai i nofoaga paia, ma aua le masii ese”

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks e uiga i ni nai auala e mafai ona tatou tutu ai i nofoaga paia:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Pe o tatou mulimuli ea i le poloaiga a le Alii, ‘Ia outou tutu ai i nofoaga paia, ma aua le masii ese, seia oo mai le aso o le Alii; aua faauta, e vave lava ona oo mai, ua fetalai mai ai le Alii’? (MF&F 87:8). O a na ‘nofoaga paia’? E aofia ai le malumalu ma ona feagaiga e tausia ma le faamaoni. E aofia ai se aiga, o i ai fanau e faatauaina ma matua e faaaloalogia. E mautinoa lava o nofoaga paia e aofia ai o tatou valaauga na tofia ai e taitai o le perisitua, e aofia ai misiona ma valaauga e faataunuuina ma le faamaoni i paranesi, uarota, ma siteki” (“Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 10).

Na ta’ua e Sister Sharon G. Larsen o le au peresitene aoao o Tamaitai Talavou le uiga o le tutu i nofoaga paia:

Ata
Sister Sharon G. Larsen

“O le tumau i mea paia o lona uiga, ia teine lelei ma fai le mea sa’o tusa pe na o oe, pe o i ai foi ma nisi. O le i ai o le Agaga Paia ma o tatou soa—pe tuua na o oe pe o i ai foi ma nisi tagata. Pe a tatou fuafua i o tatou lava loto, o le a tatou pulea o tatou mafaufauga ma a tatou taga, ma fai le mea sili tatou te mafaia, o le a oo mai mea sili lelei o le olaga ia i tatou. …

“… Tusa lava pe o a mea o tutupu i lou siosiomaga, e mafai ona e faataitai e fausia sou lava siosiomaga, e faatumulia i le Agaga o le Alii. …

“E mafai ona i ai nofoaga paia i soo se mea lava e te i ai—pe na o oe, po o se tumutumu o tagata, faatasi ma tagata ese, ma uo. … E i ai mea e mafai ona e faia e aumaia ai le paia i nofoaga masani” (“Ia Outou Tumau i Mea Paia,” Ensign, Me 2002, 103, 104).