Seminare
Lesona 57: Mataupu Faavae ma Feagaiga 50


Lesona 57

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50

Folasaga

Ina ua taunuu atu Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, na ia matauina ai “o nisi o manatu na ese lava ma ni agaga sese na faaofiofi mai” i nisi o le Au Paia. Sa amata ona ia aoao atu ma le “faaeteete ma le … poto” e faatoilalo ai nei mea (tagai i le History of the Church, 1:146). Na toe foi mai Elder Pale P. Palate mai i se misiona ma sa [ia] matauina ai ia lava amioga i paranesi o le Ekalesia i fafo atu o Katelani. Sa o atu i latou ma isi toeaina ia Iosefa Samita e maua mai ai le taitaiga (tagai i le History of the Church, 1:170). Ia Me 1831, na ole atu ai le Perofeta i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. I le faaaliga lenei, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia e aoao atu ma talia le talalelei e ala i le Agaga o le upumoni.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–9

Ua lapataia e le Alii toeaina o le Ekalesia e uiga i le agaga sese

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i le auai i se sauniga faamanatuga lea e tulai a’e ai nisi o tagata matutua o le Ekalesia i luga o nofoa uumi ma tautatala leotetele, ae o isi o loo taavavale i luga o le fola.

  • O a ni ou lagona e i ai? E te manatu o le a le mea o le a tupu i le Agaga i ni tulaga faapena? (Ia mautinoa ia le avea lenei talanoaga ma se faitioga i tapuaiga ia e faia ai e tagata ituaiga gaoioiga faapena.)

Faamalamalama atu, o le taimi muamua lava na taunuu ai Iosefa Samita i Katelani, sa ia vaaia ai nisi o le Au Paia sa faaseseina i se taimi sa latou i ai e aunoa ma se taitaiga tele na i ai. O se taunuuga la, “o nisi o manatu na ese lava ma ni agaga sese na faaofiofi mai” ia i latou (History of the Church, 1:146). O tagata fou o le [Ekalesia] i le eria o Katelani, sa faailoaina atu ia gaoioiga ese, leoleoa, ma le le mautonu i totonu o a latou sauniga tapuai. O nei gaoioiga na gaepu ai lagona o tagata, ae sa le’i faamalamalamaina ai i latou. O nisi o toeaina o le Ekalesia sa le malamalama i mea na tutupu, o lea sa latou fesili atu ai i le Perofeta mo se fautuaga. Sa ole atu o ia i le Alii ma maua ai se faaaliga o le a fesoasoani i le Au Paia e faamalamalama e le tasi le isi a’o latou aoao atu ma aoaoina upumoni o le talalelei.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faapogai o lenei faatosinaga i le Au Paia.

  • O le a le faapogai o lenei faatosinaga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 3, aisea na manao ai Satani e faasese i le Au Paia?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:4–9, ma vaavaai mo le lapataiga a le Alii e uiga i nisi o tagata i totonu o tagata o le Ekalesia i Ohaio.

  • O a upu na faaaoga e le Alii e faamatala ai nisi o tagata o le Ekalesia i le taimi lea?

  • O le a le uiga o le tagata pepelo? E mafai faapefea e le gutu pepelo ona tuu atu le mana i le fili?

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu i tagata pepelo? (Tagai i le MF&F 50:6, 8.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:10-36

Ua faatonuina i latou e umia le perisitua i le auala e aoao atu ai ma aoaoina e ala i le Agaga.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O le a le mea e manaomia ina ia avea ai ma se faiaoga mataalia o le talalelei?

O le a le mea e manaomia ina ia avea ai ma se tagata aoao mataalia o le talalelei?

Valaaulia tagata o le vasega e tali fesili nei. Tusi a latou vaega taua i luga o le laupapa i lalo o fesili taitasi. Ona vaevae lea o le vasega i vaega e lua. Valaaulia se tasi o vaega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–20, ma vaavaai mo tali i le fesili muamua. Valaaulia le isi vaega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–20, ma vaavaai mo tali i le fesili lona lua. A ua lava loa se taimi, ona valaaulia lea o nisi o tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou mauaina.

  • O a elemene o le aoao atu ma le aoaoina o le talalelei o loo toe ta‘ua i nei fuaiupu? (O le manaomia o le Agaga.)

  • O a matafaioi a le Agaga Paia o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14? (E tatau ona faaalia e tagata o le vasega o le Agaga Paia o le Faamafanafana ma o le Agaga Paia e aoao mai le upumoni.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia aoao atu le talalelei “e ala i le Agaga”? (MF&F 50:14). O le a sou manatu i le uiga o le aoao atu e ala i “se isi ala”? (MF&F 50:17).

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i avanoa latou te maua e aoao atu ai le talalelei. Atonu latou te mafaufau e aoao atu i le fale, ma a latou uo, i le seminare, i le lotu, po o le avea ai ma faiaoga o aiga. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni a latou aafiaga na i ai, i se taimi na latou lagonaina ai le taialaina o i latou e le Agaga i le aoaoina atu o le talalelei po o le faasoaina atu o a latou molimau.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “talia [le afioga o le upumoni] e ala i le Agaga o le upumoni”? (MF&F 50:19). O le a sou manatu i le uiga o le talia i “se isi ala”? (MF&F 50:19).

  • O le a se mea e mafai ona e faia e talia lelei ai le talalelei pe a aoaoina mai e le Agaga?

Valaaula se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei na faamatalaina e Elder Jack H. Goaslind o le Fitugafulu. Fai atu i le vasega e faalogologo mo ni malamalamaaga loloto e uiga i le auala e mafai ona tatou talia lelei ai le upu moni e ala i le Agaga.

Ata
Elder Jack H. Goaslind

“E toafia outou na saofafai i le ‘saofai iva’ i le taimi o le sauniga faamanatuga? Ua e iloa le saofai: punou agai i luma i le puimanava, tuu o le auvae i luga o alofilima, tulilima i luga o tulivae, sioa atu i le fola. Pe na e iloaina o lau lava filifiliga pe manaia le sauniga pe leai? …

“Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, o le tapuai ‘o le matafaioi lea e pau i le tagata lava ia, ma e tusa lava po o a mea e faamatalaina mai i luga o le pulelaa, afai e manao se tasi e tapuai atu i le Alii i le agaga ma le faamaoni, e mafai ona ia faia lea tulaga. … Afai e le lelei le sauniga ia te oe, o oe lava na le lelei ai. E le mafai e se tasi ona tapuai atu mo oe, o oe lava e tatau ona faia au tapuaiga i le Alii.’ (Liahona, Iulai 1978, i. 5.)

“Ua faamatala mai e se tasi talavou le taimi muamua na ia lagona ai le agaga o le tapuai atu. Sa le toaga tele a o i le Perisitua Arona. A sau i sauniga faamanatuga, e masani ona nofo i tua ma ana uo, ma le avea ma faataitaiga lelei o le faaaloalo. O le tasi aso, ua tuai mai, ma ua leai se nofoa sa avanoa i tafatafa o ana uo. Sa nofo na o ia, ma o le taimi muamua lava lea o lona olaga atoa, sa moeiini ai ona mata ao fai tatalo, sa ia pese i viiga, sa faalogologo i tatalo o le faamanatuga, ma sa faalogologo lelei i failauga. Pe a ma le ogatotonu o le tautalaga muamua, ae ona iloaina ua loimata ona mata. Faatasi ai ma sina matamuli, sa ia fetilotilofai solo ai ma le faaeteete; sa leai lava se isi tagata na foliga mai na ootia. Na te le’i mautinoa tonu le mea na tupu ia te ia, ae o le mea na tupu na suia ai lona olaga. O le sauniga lena na amata moni ai ana tapenapenaga faaleagaga mo lana misiona. Sa ia lagonaina se mea, ma o le mea na lelei ai, sa ia galue, ma sa faapea ona ia faatumauina ai ia lagona“ (“Yagottawanna,” Ensign, May 1991, 46).

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai po o a vaega o lenei tala na faagaeetia ai i latou. A uma ona faasoa mai ni nai [tagata o le vasega], atonu e te manao e fautua atu ia i latou e tusi se tasi o auala patino e mafai ona latou faaleleia atili ai a latou taumafaiga e aoao e ala i le Agaga.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i auala e mafai ona latou iloa ai, pe o latou aoao atu ma aoaoina e ala i le Agaga. Ona valaaulia lea o se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:21–22, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo faatonuga a le Alii i auala e faia ai lenei mea.

  • O le a le mea e tupu pe a tatou aoao atu ma aoaoina e ala i le Agaga?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “faagaeetiaina ma olioli faatasi”? O le a se taimi na tupu ai ia te oe lenei mea?

  • E faapefea ona e aoteleina le aoaoga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: Pe a tatou aoao atu ma aoao e ala i le Agaga, tatou te malamalama i le tasi ma le isi, ma tatou te faagaeetia ma olioli faatasi. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25. Fai atu ia i latou e vaavaai mo le eseesega i le va o le mea e tupu pe a aoao atu tagata e ala i le Agaga, ma le mea e tupu pe a aoao atu ma aoao mai tagata e ala i “se isi ala” (MF&F 50:17). Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • Na faapefea ona faamatalaina e le Alii aoaoga e le faagaeetia ai?

  • Na faapefea ona faamatalaina e le Alii ia aoaoga e “a le Atua”? (MF&F 50:24). O le a Lana fetalaiga i le auala o le a faamanuiaina ai i tatou a o tatou talia na aoaoga?

  • O le a le aoaoga faavae o loo aoao mai i nei fuaiupu? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: O le mea e oo mai mai le Atua e faamalamalamaina ma faagaeetia ai, ae o le mea e le a le Atua e aumaia ai le le mautonu ma le pogisa. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • O le a se taimi na e lagonaina ai o le mea na e faalogoina, vaaia, pe oo i ai sa le a le Atua ia? Na faapefea ona fesoasoani atu le Agaga ina ia e iloaina lena mea?

Faamalamalama atu i tagata o le vasega, o le a latou faalogo ma vaai i savali ua fuafuaina e faataumaoi ai o latou faatuatua. O mataupu faavae ua latou aoaoina i le aso, e mafai ona faamalosia ai i latou e tetee atu i na savali. Atonu e te manao e faasoa atu se aafiaga sa e oo i ai, ina ua fesoasoani atu le Agaga ia te oe e te iloatino ai o lena savali sa le a le Atua.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:26–36 i le faamalamalama atu faapea, na fautuaina e le Alii e o loo umia le perisitua e faatatau i le mana ma tiutetauave e oo mai faatasi ma o latou faauuga. Sa Ia fetalai mai, o e umia le perisitua e tatau ona auauna atu i isi ma tausia i latou lava ia mama. A o latou faia faapea, o le a tuu mai e le Alii ia i latou le mana e faatoilalo ai ni agaga sese e pei o i latou ia na maua i nisi o le Au Paia i le taimi na tuuina mai ai lenei faaaliga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:37-46

Ua uunaia e le Alii le Au Paia ina ia faaauau pea ona ola i le alofa tunoa ma le upumoni, ma ua Ia faamautinoa mai ia te i latou, o loo i ai o Ia faatasi ma i latou

Faaali atu le ata Tatalo Faaleaiga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 112; tagai foi i le LDS.org). Faasino atu i le tamaitiiti aupito laitiiti ma fai atu fesili nei:

Ata
Tatalo Faaleaiga
  • E mafai ona outou vaai faalemafaufau i lenei tamaitiiti o auauna atu faamisiona pe a matua o ia? O le a se mea o loo i lenei ata ua fautuaina mai ai o le a saunia o ia e auauna atu?

  • O le mafaufau i le galuega o loo faapolopoloina e le Alii mo i tatou taitoatasi, o a ni auala tatou te faapei ai o lenei tamaitiiti laitiiti?

Faailoa atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:37–40 o loo i ai le fautuaga a le Alii i nisi o toeaina o e sa i ai i le taimi na mauaina ai lenei faaaliga. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le fuaiupu e 40. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii i nei toeaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 40, aisea na ta’u ai e le Alii i latou nei e umia le perisitua o “fanau laiti”? O a ni auala ua tatou faapei ai o fanau laiti?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “tuputupu a’e i le malosi faaleagaga”? O le a sou manatu i le uiga o le tuputupu a’e “i le malamalama o le upumoni”?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei fuaiupu, e uiga i faamanuiaga e finagalo le Faaola tatou te maua? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: E finagalo le Faaola ina ia tatou tuputupu ae i le malosi faaleagaga [alofa tunoa] ma i le malamalama o le upumoni.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:41-46. Fai atu i le vasega e vaavaai mo upu faamafanafana ma le faamautinoaga na tuuina mai e le Alii i nei toeaina ma i tatou.

  • O le a le uiga ia te oe pe a fetalai mai le Alii, “O outou o a a’u”? E mafai faapefea e lenei faamautinoaga ona fesoasoani ia i tatou e “aua le matatau”? (MF&F 50:41).

  • O a nisi o folafolaga o i nei fuaiupu e anoa ia te oe?

Faaiu i le molimau atu e uiga i mataupu faavae ua aoaoina i le lesona i le asō Uunaia tagata o le vasega e aoao atu ma aoao e ala i le Agaga e sili atu ona atoatoa.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. O le ala na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga lenei

Sa tuuina mai e Elder Pale P. Palate se faamatalaga o Iosefa Samita o faalau mai le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. O se tasi lenei o faamatalaga aupito sili ona auiliili ua tatou maua o le Perofeta o faalauina atu faaaliga. Sa tusia e Elder Pratt e faapea:

Ata
Pale P. Palate

“O fuaiupu taitasi sa tautalagia lemu ma le matuai manino lelei, ma faatasi ai ma se malolo i va taitasi, na lava le umi mo lona faamaumauina, e se tagata tusitala masani, i le faatusilima.

“… Sa leai lava se tautoai, toe iloiloina, po o le faitau i tua, ina ia mafai ona tumau le aluga o le mataupu; … ma sa ou i ai e molimauina le faalauina mai o nisi o fesootaiga e tofu ma ni nai itulau” (Autobiography o Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 62).

A uma ona faalauina e Iosefa Samita ni faaaliga, na te toe iloiloina e le aunoa le lomiga tusitusia, ma sailia musumusuga e fai ai soo se suiga na manaomia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. “O nisi o manatu na ese lava ma ni agaga sese” na oo mai i totonu o le Au Paia

Na faamatala e Ioane Uitimera nisi o “manatu ese ma ni agaga sese” (History of the Church, 1:146) i totonu o le Au Paia i Katelani i le tautotogo o le 1831:

Ata
Ioane Uitimera

“O nisi sa i ai ni faaaliga ma sa le mafai ona ou iloa mea na latou vaaia, sa manatu nisi ia i latou lava, sa ia i latou le pelu a Lapana, ma sasau solo ai [pei o se fitafita o tietie i se solofanua], o nisi sa fai ni amioga faapei o se Initia o faatinoina le saeina o se vaega o le pa’u o le ulu,o nisi e faasesee pe masasau solo i [luga] o le fola, faapei o le televave o se gata, lea sa latou faaupuina, o le folauga i le vaa i sa Lamana, e talai atu le talalelei. Ma le tele o isi feminoiaiga lē aoga ma faavalevalea, le talafeagai, ma e le aoga ona ta’ua” (Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 305).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–14, 17. Aoao atu e ala i le Agaga o le upumoni

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, mea e ao ona tatou faia muamua ona faatoa mafai lea ona tatou aoao atu e ala i le Agaga:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E tatau ona tatou suesue i tusitusiga paia. E tatau ona tatou suesue i aoaoga a perofeta soifua. E tatau ona tatou aoaoina mea uma tatou te mafaia, ina ia tatou foliga mataalia ma malamalama. … O sauniuniga o se mea e manaomia i le aoao atu e ala i le Agaga” (“Teaching and Learning by the Spirit,” Ensign, Mat. 1997, 10).

Na tuuina mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, se malamalamaaga loloto ma ni aoaoga e fesoasoani tatou te aoao atu ai e ala i le Agaga:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“E maua le mana e aoaoga faavae a o faamautu mai e le Agaga Paia ua moni ia. …

“Talu ai ona tatou te manaomia le Agaga Paia, o lea e tatau ai ona tatou faaeteete ma mataala ia aua nei o tatou sopo atu i tua nai lo le aoaoina atu o aoaoga faavae moni. O Le Agaga Paia o le Agaga o le Upumoni. E valaauliaina lana faamaoniga e ala i lo tatou aloese mai masalosaloga po o faauigaga faaletagata lava ia. O lena mea e fai lava si faigata ona fai. E te alofa i le tagata o loo e taumafai e faatosina. Atonu sa le ano o ia i le aoaoga faavae na faalogo muamua i ai. O se faaosoosoga le taumafai e fai se mea fou pe maoae. Ae tatou te valaaulia le Agaga Paia e fai ma a tatou soa pe a tatou faaeteete ia aoao atu na o aoaoga faavae moni lava” (“Aoaoina Atu o Aoaoga Faavae Moni,” Liahona, Ape. 2009, 6).

Sa faaali mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le eseesega o le aoao atu e ala i le Agaga ma le aoao atu e ala i lo tatou atamai:

Ata
Elder Richard G. Scott

“I ni nai tausaga ua mavae, sa ou i ai i so’u tofiga i Mekisiko ma Amerika Tutotonu e talitutusa lava ma le tofiga o se Peresitene o le Eria. …

“O se tasi Aso Sa, … sa ou asiasi atu ai i [se] sauniga perisitua a se paranesi lea sa tauivi ai se taitai perisitua Mekisiko lotomaualalo, sa le’i aoga, e aoao atu upumoni o le talalelei. Sa manino lava le loloto na latou pai atu ai i lona olaga. Sa ou matauina lona naunau malosi e ta’u atu na mataupu faavae. Na ia iloaina na taua tele i latou i le usoga sa ia alofaina. Na ia faitauina mai le tusi lesona, ae o ona uiga sa o le alofa mama i le Faaola ma i latou sa ia aoaoina. O lena alofa, faamaoni, ma le mama a’ia’i o le faamoemoe, na faatagaina ai le faatosinaga a le Agaga Paia e siomia le potu. …

“Mulimuli ane, sa ou asiasi atu i le vasega o le Aoga Sa a le uarota lea sa auai lo‘u aiga. Na tuuina mai e se polofesa i se iunivesite ma sa lelei ana aoaoga, le lesona. O lena aafiaga sa matuai ese lava i le aafiaga sa ou fiafia ai i le sauniga perisitua a le paranesi. Sa foliga mai ia te au, sa faia lava ma le mautinoa e le faiaoga e faanenefu faamatalaga ma faataitaiga e le masani ai, ina ia maua ai lana autu atofaina—o le soifuaga o Iosefa Samita. Sa ou maua se lagona o le iloa lelei lava, sa ia faaaogaina le avanoa e aoao atu ai, ina ia faamemelo ai le vasega i le maoae o lona malamalama. … Sa le’i foliga mai na naunau e faailoa atu mataupu faavae e pei o le taitai perisitua lotomaualalo. …

“… O le lotomaualalo o le taitai perisitua Mekisiko sa alagatatau ai le faaaogaina o ia o se meafaigaluega mo le fesootaiga faaleagaga o le upumoni” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [address to CES religious educators, Aug. 11, 1998], 10–11, LDS.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:19–20. Mauaina e ala i le Agaga

Na fautua mai Peresitene J. Reuben Clark, o le Au Peresitene Sili, o loo i ai sa tatou matafaioi taua e filifili pe o aoao mai se failauga e ala i le Agaga pe leai:

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

“E pau le taimi e mafai ona tatou iloa ai pe o ’uunaia [failauga] e le Agaga Paia’ pe afai foi lea o ‘uunaia [i tatou lava] e le Agaga Paia.’

“I se itu, e see atoa mai lava le tiutetauave mai ia i latou ia i tatou, e filifili pe a latou saunoa mai” (“When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, 31 Iulai, 1954, 9).

Sa saunoa Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i tiutetauave o tagata o le vasega ina ia aoao ma le mataalia:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“O le tele lava o le faitauina e tagata o le vasega o a latou mau faitau atofaina, o le tele foi lea o le latou aumaia o a latou tusitusiga paia i le vasega, ma o le tele o lo latou talanoaina o le uiga moni o le talalelei i o latou olaga, o le a tele foi lo latou musuiaina, tuputupu a’e, ma le olioli a’o latou taumafai e foia o latou faafitauli ma luitau patino” (“Teaching by the Spirit,” Ensign, Ian. 1989, 15).

Na faamamafa mai e A. Roger Merrill, peresitene aoao o le Aoga Sa, le manaomia tele ona tatou aoao e ala i le Agaga:

Ata
A. Roger Merrill

“Ua sili atu ai ona ou malamalama lelei i le auala e taua tele ai le taliaina e le Agaga. E masani ona tatou taulai atu i le taua o le aoaoina e le Agaga. Ae moomia ona tatou manatua e tutusa foi le taua ua tuuina e le Alii, pe sili atu foi, i le taliaina e le Agaga. (Tagai i le MF&F 50:17–22.)” (“Taliaina e le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 93).

Na faasoa mai e Elder Jack H. Goaslind o le Fitugafulu, le tala lenei e faaali mai ai, o loo ia i tatou taitoatasi le tomai e filifili ai pe tatou te aoao e ala i le Agaga pe leai:

Ata
Elder Jack H. Goaslind

“O ni tausaga ua mavae, sa ou faalogo ai i se uso lelei o le sa faamatalaina ona uiga, a’o fofogaina e Peresitene Tavita O. MaKei le saunoaga faaiu o le konafesi aoao. Sa o se aoauli vevela, ma o le sauniga lona lima lenei sa ia auai. Sa nofo o ia i le poletito, ma sa i ai se faafitauli ogaoga o le feosofai solo o lona mafaufau. Sa ia matauina se alii o loo nofo i le vaega ogatotonu o le na moe, ma lona ulu o loo faapio atu i tua, ma lona gutu o loo faamaga. Sa mafaufau o ia, ana faapea sa i ai i luga o le taualuga o le Tapeneko, o le a ia faapau ifo se solo faua mai se tasi o ava ia pa’u i totonu o le gutu o lena alii na moe. O se manatu manaia tele! Ina ua uma le sauniga, sa ia faalogo atu o talanoa ni alii se toalua e uiga i o laua lagona i le taimi o le saunoaga a Peresitene Makei. Sa iloagofie lava lo la’ua ootia i mea sa laua faalogoina. Sa ia faapea ifo ia te ia lava, o nei uso e toalua sa la maua se aafiaga faaleagaga matagofie, ae o a a’u mea sa fai? Mafaufau i le faapau ifo o solo faua mai le faalo!” (“Yagottawanna,” Ensign, May 1991, 46).