Seminare
Lesona 48: Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–42


Lesona 48

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–42

Folasaga

I le amataga o le 1831, na malaga mai ai le tele o le Au Paia na nonofo i Niu Ioka, e aofia ai Iosefa Samita, e o atu i Ohaio e faatasi ai ma se vaega toatele o tagata e lei leva ona papatisoina iina. Sa sailia e taitai o le Ekalesia le taitaiga mai le Alii e faatatau i le Ekalesia ua faatupulaia. Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga, lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1-73, a’o i ai toeaina e toa 12. I lenei faaaliga, na faalauiloa mai ai e le Alii ia tulafono faaletino, faaletamaoaiga, ma faaleagaga, e taitaia ai tagata o le Ekalesia, e fesoasoani ai i e matitiva, faatupeina ai taumafaiga eseese o le Ekalesia, ma fesoasoani ai i isi Au Paia o e na o mai i Ohaio.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30-42

Ua faailoa mai e le Alii le tulafono o le faapaiaga

A o lei amataina le vasega, faaaoga se mea faapipii po o se peni matamea e fai ai ni laina se ono i luga o ni ipu inu malamalama. Faailoga le laina i ni maualuga eseese i luga o ipu malamalama taitasi. Aumai ipu malamalama i le vasega. Aumai foi se sioki ia lava ma totoe ni vai i totonu, e ligi i ipu malamalama seia tau i laina na faailogaina ai. (Atonu e te manao e tuu i ai se vailanu i le vai ina ia mafai ona iloa lelei e tagata o le vasega.)

I le amataga o le lesona, ia faaali atu le sioki. Tau atu i tagata o le vasega o le vai o loo faatusa i le tamaoaiga uma ma punaoa o se nuu.

Faamalamalama atu ia Fepuari 1831, na manaomia ai ona fesoasoani atu tagata o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, e tausia e matitiva, lagolago atu i tagata fou na tau mai, o e sa ositaulagaina le tele o mea ina ia faapotopoto mai i Ohaio, ma fesoasoani e faatupe taumafaiga a le Ekalesia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faaali mai e le Alii e faatatau i e matitiva.

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “manatua e ua matitiva”?

Faailoa atu na poloaiina e le Alii le Au Paia ina ia faapaiaina a latou meatotino e lagolago ai i e matitiva. Tusi le upu faapaia i luga o le laupapa. Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le faapaia?

Tusi i luga o le laupapa le faauigaga lenei o le upu faapaiaina, na tuuina mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi le faauigaga lenei i le laina o a latou tusitusiga paia i talane o le fuaiupu e 30.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“Ina ia faapaiaina o lona uiga o le vaetofia lea po o le tuuina atu o se mea e paia, ma tuuto atu i faamoemoega paia” (“Toe Manatuaga i se Olaga Faapaiaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 16).

  • E te manatu, e faapefea ona fesootai lenei faauigaga i le faatinoga o le tuuina atu o se mea e fesoasoani ai ia i latou e manaomia le fesoasoani?

  • E faapefea ona e aoteleina le poloaiga a le Alii i le fuaiupu e 30 e faatatau i e matitiva? (E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata o le vasega upu eseese, o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le aoaoga faavae nei: Ua poloaiina i tatou e le Alii e tausia e matitiva ma i latou o e le tagolima. O se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e toe faamanatu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:16, 34–36.)

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42 o loo i ai mataupu faavae o se tulafono e ta‘ua o le tulafono o le faapaiaga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nei mataupu faavae autu, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamalamalamaga lenei a Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“O le mataupu faavae autu ma le faamaoniga mo le tulafono o le faapaiaga ‘o le, o mea uma ua ia i tatou e a le Alii ia; o le mea lea, e ono valaau mai le Alii ia i tatou mo soo se mea ma meatotino uma o ia i tatou, ona o Ia e anaina. … (MF&F 104:14–17, 54–57)’ (J. Reuben Clark, Jr., i le conference Report, Oke. 1942, i. 0055) “(“Living the Principles of the Law of Consecration,“ Ensign, Fep. 1979, 3).

Manatua: O le lesona faitino o se faafaigofieina o le tulafono o le faapaiaga a o i ai i le Ekalesia seia oo i le pe tusa o le 1833. Ina ua maea lenei taimi, sa faaleleia ai e le Ekalesia ana faiga masani. Sa i ai ni nai fuaitau o le faatinoina o le tulafono o le faapaiaga ma ni suiga i le faiga masani i tausaga mulimuli ane.

Valaaulia ni tagata se toaono o le vasega e o mai i luma o le potu. Tuu atu ia i latou taitoatasi se ipu malamalama e leai se mea i totonu. Faatumu ipu malamalama i vai mai le sioki. Faatumu le ipu malamalama e tasi e oo i le laina na e faia ai, utu ipu malamalama e tolu i vai e i luga a’e o laina na e faia, ae utu le lua i lalo ifo o laina na e faailogaina. Faamalamalama atu o ipu malamalama taitasi ua faatusa i se aiga, ma o le laina o loo i luga o le ipu malamalama ua faatusa i manaoga ma faanaunauga amiotonu o lena aiga. O ipu malamalama e i lalo ifo o le laina ia vai, ua faatusa i aiga e le o lava ni tupe po o mea e lagolago ai o latou manaoga.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:31. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le laasaga muamua e tatau ona faia e nei Au Paia ia ola ai i le tulafono o le faapaiaga.

  • Mo nei Au Paia, o le a le laasaga muamua i le ola ai i le tulafono o le faapaiaga? (O a latou mea, e “faataatitia atu … i luma o le epikopo o [le] ekalesia ma ona fesoasoani.” I nisi faaupuga, na tatau ona latou faaali atu lo latou naunau e faapaia atu a latou tupe ma fanua i le Ekalesia.)

  • O ai e faatusa i le epikopo? (O Le Alii.)

Ina ia fai ma sui o tagata o le Ekalesia ua faapaiaina o latou fanua i le Ekalesia, fai atu i tagata e toaono o le vasega, e sasaa vai mai a latou ipu malamalama i totonu o le sioki. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:32, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le laasaga lona lua na tatau ona uia e nei Au Paia ia ola ai i le tulafono o le faapaiaga.

Faamalamalama atu o aiga uma sa galulue ma le epikopo ma maua mea na ta‘ua o se “mea-tausia [tausimea]” (MF&F 42:72). O lona uiga sa tuuina atu i aiga taitasi ia fanua ma punaoa mai le Alii. Sa i ai i aiga le anaina patino o fanua ma punaoa sa latou mauaina, ma na tatau ona latou faaaogaina o latou faitalia e pulea ai lo latou tausimea. I le avea ai ma tausimea o fanua ma punaoa a le Alii, sa latou tali atu ia te Ia ma nafa atoatoa mo mea na Ia tuuina atu ia i latou.

Liligi atu le vai mai le sioki, faatumu ai ipu malamalama e tau i lana laina.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le faiga e vaevaeina ai e le epikopo ia punaoa i aiga, fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala na faasoa ai e le epikopo (o le tulaga lenei o Eteuati Paterika) se vaega i aiga taitasi. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e tusi le MF&F 51:3 i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:33.

  • Na faapefea ona vaevae e le epikopo se vaega i aiga uma? (O le vaevaega o vaega sa faavae i luga o tulaga, mea na moomia, ma mea na manaomia e aiga taitasi.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e faaagavaaina ai e le Alii moomooga ma manaoga o se tagata. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e tusi le MF&F 82:17 i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:33.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a se mea na finagalo mai ai le Alii i tagata o e na tautino atu o latou moomooga ma manaoga i le epikopo? (Sa tatau ona latou amiotonu, po o i nisi upu, ia fetaui ma faamaoni.)

Faaali atu i tagata o le vasega le vai o loo totoe i le sioki. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:33–36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii le Au Paia e fai i meatotino faapaiaina na totoe ina ua uma ona vaevaeina i tausimea.

  • O le a le mea na faatonuina e le Alii le Au Paia e fai i meatotino na totoe, po o “vaega o totoe”? (Sa mo lo latou faaaogaina e fesoasoani ai i e matitiva, faatupe ai fale o le Ekalesia, ma fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia o e sa manaomia le fesoasoani.) O le a sou manatu i le mea ua faatusa i ai le sioki i nei fuaiupu? (O le faleteuoloa.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faapaiaga i le tausiga o e matitiva ma le tagolima?

  • E mafai faapefea ona avea le tulafono o le faapaiaga ma se faamanuiaga i le Ekalesia?

  • O le a se mea e ono faigata ai le ola i le tulafono o le faapaiaga?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae o loo aoao mai e le Alii e uiga i le faia o mea lelei i isi.

  • O le a le mataupu faavae na aoao mai e le Alii e uiga i le faia o mea lelei i isi? (E tatau ona ta’u mai e tagata o le vasega a o tatou faia mea lelei i isi, ua tatou faia i le Alii. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • E mafai faapefefa e lenei upumoni ona fesoasoani i le Au Paia ia naunau e faapaia a latou meatotino? E mafai faapefea e le manatuaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe?

  • O le a se taimi na e lagonaina ai sa e auauna atu i le Alii a’o e faia se mea e fesoasoani ai i isi?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:40-42. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo uiga e tatau ona i ai i se tagata ina ia mafai ona ola i le tulafono o le faapaiaga. (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama pe faapefea ona faatatau le fuaiupu e 40 i o latou olaga, atonu e te manao e faamalamalama atu, e le o faamoemoe le Alii ia tatou faia o tatou lava lavalava. Ae ui i lea, e finagalo o Ia ia manaia ma mama o tatou foliga vaaia.)

  • I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:42, o le upu paie o lona uiga o le faatalale. Aisea atonu e faigata ai i se tagata paie, ona ola i le tulafono o le faapaiaga?

Vaevae tagata o le vasega i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Faamalamalama atu faapea, e ui lava ua le poloaiina i tatou e ola i le tulafono o le faapaiaga i le ala sa ola ai le Au Paia anamua, ae o loo faamalosia lava le tulafono i aso nei. Valaaulia vaega taitasi e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball, ma faalogologo i le uiga mo i tatou i le taimi nei, o le ola i le tulafono o le faapaiaga. Ona valaaulia lea o tagata o vaega taitasi e talanoaina ai a latou tali i fesili o loo mulimuli mai i le faamatalaga. (Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei faamatalaga i le laina o a latou tusitusiga paia i autafa o le fuaiupu e 30.)

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O le faapaiaga o le tuuina atu o le taimi, taleni, ma mea e maua e se tagata e tausi ai i latou e manaomia le fesoasoani—pe faaleagaga pe faaletino—ma i le fausia o le malo o le Alii” (“Welfare Services: The Gospel in Action,” Ensign, Nov. 1977, 78).

  • O a nisi o auala o loo ono manaomia ai e se tasi o siomia oe le fesoasoani (e ese mai i mea tautupe)?

  • O a taimi, taleni, ma mea o loo ia te oe, e mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai ia i latou o loo manaomia le fesoasoani?

  • O le a se taimi na faamanuiaina ai oe e se isi tagata, o le na tuuina mai lona taimi, taleni, ma mea na maua e fesoasoani ai ia te oe?

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i mataupu faavae na talanoaina i le lesona lenei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–34. O le tulafono o le faapaiaga

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita faapea, “o le Faatulagaga Tuufaatasi, po o le tulafono o le faapaiaga, e le mafaufau faapea, e ai e le tagata paie le areto a le tagata galue. E ui o mea uma o le a faasoasoa tutusa ma e leai se tasi o le a tele atu nai lo o le isi, peitai e tatau i tagata uma ona tuuina atu le auaunaga ma galulue mo le manuia o tagata uma” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:205).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–34. O le tulafono o le faapaiaga a le Alii, e faatusatusa i polokalama faaagafesootai

Ua fautua mai nisi o le faiga o le tulafono o le faapaiaga ma le polokalama o le faatulagaga tuufaatasi, ua na o se ituaiga faaagafesootai faalelotu pe faakomunisi. Ua fai mai isi, sa o se atinaega a lē mai filosofia faaletamaoaiga i aso o Iosefa Samita, pe mai faataitaiga o le faaaoga faatasi [o ni mea] i totonu o le tapuaiga fou. O na ituaiga masalosaloga e sese. I se taimi lata mai, na faataatia mai ai e Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili, le faiga na faaalia mai o le faatulagaga tuufaatasi:

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“(1) O le maatulimanu o le Faatulagaga Tuufaatasi o le talitonuga i le Atua ma le taliaina o ia o le Alii o le lalolagi ma le mataisau o le Faatulagaga Tuufaatasi. …

“(2) O le Faatulagaga Tuufaatasi o loo faatinoina e galuega volenitia ma le loto-malie o tagata, ua faamaoniaina e se faapaiaga o a latou meatotino uma i le Ekalesia a le Atua. …

“(3) … O le Faatulagaga Tuufaatasi o loo faagaoioia i luga o le mataupu faavae o le umia patino ma le puleaina e le tagata lava ia. …

“(4) O le Faatulagaga Tuufaatasi e le [aafia] i faiga faaupufai. …

“(5) O tagata amiotonu o se tulaga manaomia lea i le Faatulagaga Tuufaatasi. …

“O le Faatulagaga Tuufaatasi e faaeaina ai le mativa ma faalotomaualalo ai le mauoa. E faapaiaina uma ai i laua i le faagasologa. O e matitiva, e faasaolotoina mai le pologa ma tapulaa faalumaluma o le mativa, ua mafai e pei o ni tagata saoloto ona tulai ae i o latou gafatia atoatoa, i le faaletino ma le faaleagaga. O le mauoa, e ala i le faapaiaga, ma le tuuina atu o a latou mea faasili mo le manuia o e matitiva, e le faia i le faamalosi ae i le lotomalie, o se gaoioiga e tuu i le faitalia, ua faamaonia ai o le alofa mo o latou uso a tagata e pei ona faaalia e Mamona o le ‘alofa mama o Keriso.’ (Moro. 7:47.)” (i le Conference Report, Aer. 1966, 97).

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

Fai mai Peresitene J. Reuben Clark Jr. o le Au Peresitene Sili: “O le Faatulagaga Tuufaatasi e le’i malamalama i ai le lautele. … Sa le o se faiga e feteenai ai. … O le Faatulagaga Tuufaatasi ma le faakomunisi e le tutusa lava” (i le conference Report, Oke. 1943, 11).

Sa faamalamalama mai e Peresitene Romney, e tatau ona tatou tauaveina le tiutetauave patino mo le tausiga o e matitiva ma e le tagolima: “I lenei lalolagi faaonaponei ua tumu i mala ma mea taufaasese mo le fuafuaga a le Alii, e le tatau ona taitaiseseina i tatou i le faapea, e mafai ona tatou faateaina o tatou tiute i e matitiva ma e le tagolima, e ala i le faasee atu o le tiutetauave i le malo po o isi lala faitele. E na o le tuuina atu ma le lotomalie o se alofa faateleina mo o tatou tuaoi e mafai ai ona tatou atinaeina le alofa mama e pei ona taua e Mamona ‘o le alofa mama o Keriso.’ (Moro. 7:47.)” (“Caring for the Poor and Needy,” Ensign, Ian. 1973, 98).

Sa faia e Peresitene Clark le saunoaga lenei e uiga i lafo [tupe] a le malo:

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

“O le faaaluina o nei aofaiga tetele o lafo ua faatupuina ai i mafauafu o le fia selau afe—po o le faitau miliona—o tagata … o le fiafia i le paie, o se lagona e faapea o loo aitalafu le lalolagi i le tausiga o i latou. Ua faia ai se nofoaga faafailele mo nisi o aoaoga faavae faaupufai ua aupito sili ona faataumaoi ua maua se mea e mau ai, … ma ou te manatu e oo ina taitai atu ai i tatou i se faafitauli ogaoga faaupufai” (sii mai i le Marion G. Romney, “Church Welfare Services’ Basic Principles,” Ensign, May 1976, 121).

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

“E leai se tagata e tatau ona i ai i se olaga paie, e tusa lava po o le a lona matua. Ou te lei vaai lava i se faaupuga se tasi i Tusitusiga Paia o ta’u mai ai, pe o faatagaina ai lenei mea. I le taimi ua tuanai, e leai ni faalapotopotoga saoloto na mafai ona lagolagoina ni vaega tetele i le paie ma le ola fua” (i le conference Report, Ape. 1938, 107).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:30–34, 54–55. O uluai faiga feteenai na muamua mai i le faaaliga o le tulafono o le faapaiaga

I le vaitaimi o aso o Iosefa Samita, sa taumafai ai nisi o vaega o tagata e faatu ni faiga feteenai lea na aia tutusa ai le vaega i le anaina o tamaoaiga uma ma punaoa. A’o le’i maua mai le faaaliga e uiga i le tulafono o le faapaiaga, na faavaeina ai e nisi o tagata o le Ekalesia i Ohaio se vaega faapena. O nisi o a latou faiga sa tulai ae ai ni faafitauli:

“Ina ua taunuu atu [Iosefa Samita] i Ohaio, sa [ia] maua ai se vaega pe a ma le lima sefulu o tagata, na faavaeina se taumafaiga tuufaatasi e faavae i lo latou faaliliuga o faamatalaga o loo i le tusi o Galuega, o loo faamatalaina ai le Au Paia anamua sa tutusa a latou mea uma na i ai (tagai i le Galuega 2:44-45; 4:32). O lenei vaega, ua ta’ua ‘o le aiga,’ … o ni tagata o le Ekalesia o loo nonofo i le faatoaga a Isaac Morley e lata i le nuu o Katelani. Ina ua taunuu Ioane Uitimera i le ogatotonu o Ianuari, sa ia matauina, o le mea na latou faia na afua ai ni faafitauli se tele. Mo se faataitaiga, na ave ma faatau atu e Heman Bassett se uati e tuu i le taga, sa anaina e Levi Hancock. Ina ua fesiligia pe aisea, na tali Heman, ‘ Oi, sa ou manatu sa i ai uma i le aiga.’ Na tali Levi, sa le’i fiafia i lea ‘faiga a le aiga’ ma e le toe fia tumau ai. [Levi W. Hancock, “Levi Hancock Journal,” LDS Historical Department, Salt Lake City, p. 81.]”

“Sa vaaia e le Perofeta o Iosefa … le manaomia ona faatulaga o se faiga e sili atu ona atoatoa e taulima ai manaoga faaletamaoaiga ua faatupulaia o le Ekalesia. Sa manaomia se tupe e faatupe ai taumafaiga eseese a le Ekalesia, e pei o le lolomiina o faaaliga ma tamaitusi a faifeautalai. … Sa manaomia ni tupe, oloa, ma meatotino e fesoasoani ai i e matitiva ma ia lagolago ai i tagata fai mai o e na ositaulagaina le tele o mea ina ia faapotopoto mai i Ohaio, o lea na fesili ai Iosefa i le Alii” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 95).

O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, lea na faaali mai ai le tulafono a le Alii o le faapaiaga, sa o se tasi o le tele o faaaliga na oo mai o le tali i le fesili a Iosefa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:34, 55. O le faleteuoloa a le epikopo

“I le 1831, na faaali mai ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, e tatau i tagata o le Ekalesia ona ‘faasoa atu a [latou] mea i e ua matitiva, … ma ia faataatitia atu ia mea i luma o le epikopo … [ma] ia teu i lo’u faleteuoloa, e avatu i e ua matitiva ma e ua lē tagolima’ (MF&F 42:31, 34).

“Ua silia ma le 180 tausaga mulimuli ane, o loo faaauau pea ona lagolagoina epikopo e faleteuoloa o epikopo i le lalolagi atoa, i le valaau ‘ia e faamaoni; tu i le tofi ua tofia [e le Alii] i ai [latou]; fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai’ (MF&F 81:5).

“Pe o se fale o loo i ai meaai ma isi sapalai po o se seti o punaoa i le uarota e mafai e se epikopo ona tua atu i ai, o fale teuoloa o epikopo ua faaaogaina e tausia ai i latou e manaomia le fesoasoani.

“Fai mai le tusi lesona a le Ekalesia, O Mataupu Faavae Autu o le Uelefea ma le Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava (2009), ‘O le faleteuoloa a le Alii o loo avanoa mo epikopo uma ma e i ai i uarota taitasi. E ui lava ina le malamalama i ai le tele o tagata, ae o le faleteuoloa o le epikopo e le faatapulaaina i se fale po o se faleteuoloa tele ua faatumulia i oloa o loo faatalitali mo le tufatufaina.’

“I nofoaga e le o i ai se faleteuoloa piliki ma sima, e mafai e epikopo ona faatau mai oloa manaomia mai faleoloa i le lotoifale, e faaaoga ai taulaga anapogi” (“Bishops’ Storehouse Opens the Windows of Heaven,” Church News and Events, May 20, 2011, LDS.org).