Seminare
Lesona 10: Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:55–65


Lesona 10

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:55–65

Folasaga

Na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita ni mea taua na tutupu lea na ia oo i ai i le va o le 17 ma le 22 o tausaga o lona soifua. O nei mea na tutupu e aofia ai ana galuega e fesoasoani e tausia ai lona aiga, le maliu o lona uso o Alevini, ma lana faaipoipoga ia Ema Hale. Sa tusia foi e Iosefa, ina ua mavae tausaga o aoaoga mai le agelu o Moronae, sa tuuina mai loa ia e nafa ma papatusi ma sa amata ona ia faaliliuina le Tusi a Mamona. Sa faaali atu e Matini Harisi se kopi o nisi o togitogiga mai papatusi ma o latou faaliliuga i tagata atamamai i Niu Ioka. Sa faamaonia e nei tagata atamamai le moni aiai o togitogiga ma le sa’o o o latou faaliliuga. Ae peitai, sa teena e se tasi tagata atamai le tala i le auala na mauaina ai e Iosefa Samita papatusi, ua faataunuu ai se valoaga mai le tusi a Isaia (tagai i le Isaia 29:11–12 ma le 2 Nifae 27:15-20).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:55-58

Ua faigaluega Iosefa Samita mo Josiah Stoal ma faaipoipo ai ia Ema Hale

Manatua: I le Iosefa Samita—Talafaasolopito, o loo ta’ua ai e le Perofeta ia Josiah Stoal. I nisi faamaumauga o talafaasolopito, o le igoa Stoal o Stowell foi lea po o isi foi sipelaga.

Valaaulia ni tagata o le vasega e ta‘u mai se mea taua na tupu i o latou olaga i ni nai tausaga ua mavae. Fesili atu i ai po o le a se aafiaga o lenei mea na tupu i o latou tagata ma o latou lumanai. Ona fai atu lea i le vasega e ta‘u mai nisi o mea taua e tutupu latou te faamoemoe e tulai mai i o latou olaga i le lima tausaga a sau. Faamalamalama atu o le lesona o le aso, o le a latou aoao ai e uiga i mea taua e tutupu i totonu o ni tausaga se lima o le soifuaga o le Perofeta o Iosefa Samita. Faailoa atu, o le tala o loo tusia i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:55–65, o le matua o Iosefa Samita sa i le va o le 17 ma 22 tausaga—e latalata atu i le matutua o le toatele o tagata o le vasega seminare.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau lemu le Iosefa Samita—Talafaasolopito1:55–58 , ma vaavaai mo mea taua na tutupu i olaga o Iosefa Samita.

  • O a ni mea taua na tutupu i le vaitaimi lenei o le soifuaga o Iosefa Samita? (O tali a tagata o le vasega e mafai ona aofia ai le faamatalaga lenei: Na maliu ai le uso o Iosefa o Alevini; Sa alu Iosefa e faigaluega mo Josiah Stoal; Na faaipoipo Iosefa ia Ema Hale.)

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:59–62

Ua maua e Iosefa papatusi ma amata ona faaliliuina

Aumai se mea faitino mai le fale (pe faailoa atu se mea faitino o i totonu o lou potuaoga) e te lagona e taua tele ma e te taulimaina ma le faaeteete. Faamalamalama atu le taua o le mea faitino, ma pe aisea e te taulimaina ai ma le faaeteete.

  • Ua outou vaai i se tagata ua le amanaiaina pe ua le mafai ona ia faia faalelei se mea e taua? Aisea e fai ai e nisi lenei mea?

Ia faamalamalama atu, sa tuuina mai ia Iosefa Samita se mea na taua tele. Uunaia tagata o le vasega e mafaufau i mea e mafai ona latou aoaoina mai i lana faataitaiga a o latou suesueina le Iosefa Samita—Talafaasolopito1:59–62.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:59 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai mea taua na tuuina mai e le agelu o Moronae ia Iosefa Samita.

  • O a mea na tuuina mai e Moronae ia Iosefa Samita? (O papatusi auro, o le Urima ma le Tumema, ma le ufifatafata. Faamalamalama atu o le Urima ma le Tumema o se mea faigaluega na saunia mai le lagi e fesoasoani i se tagatavaai i le galuega o le faaliliu ma le mauaina o faaaliga.)

  • O le a le tiute na tuuina mai e Moronae ia Iosefa Samita e uiga i papatusi? (Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e maka le fasifuaitau “faaaoga a’u taumafaiga uma e faasaoina ai.”)

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: A o tatou talia le tiutetauave mo, ma le faasaoina o mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, o le a Ia .

  • O le a le folafolaga a le Alii ia Iosefa pe afai o le a le faatamala o ia i le tausia o papatusi?

Valaaulia tagata o le vasega e fautua mai ni auala e faauma ai le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. O se tasi lenei o auala atonu latou te tali mai ai: A o tatou talia le tiutetauave mo, ma faasaoina mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, o le a Ia tuuina mai Lana puipuiga ma le fesoasoani.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faatatau le aafiaga a Iosefa i o latou lava tulaga, fai atu le fesili lenei:

  • O a nisi o faataitaiga o ni faatuatuaga paia ua tuuina mai e le Alii ia i tatou? (O tali atonu e aofia ai le tausia ma le migao o o tatou tino, feagaiga o le papatisoga ma le malumalu, pule ma tiute o le perisitua, valaauga o le Ekalesia, o lo tatou tiutetauave e tausia o tatou mafaufau ma agaga, o tatou tiutetauave faaleaiga ma sootaga, ma a tatou molimau.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:60. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai se fuaiupu e faaalia ai ua faataunuuina e le Alii Lana folafolaga a’o faamaoni Iosefa i le faatuatuaga na tuuina mai ia te ia. (“Peitai o le poto o le Atua, na tumau ma malupuipuia ai pea ia mea i o’u lima seia oo ina maea ona ou faataunuuina ia mea na manaomia mai lo’u lima.”)

Ina ia faailoa atu le ala na tuuina mai ai e le Alii Lana puipuiga ma le fesoasoani ao taumafai ma le maelega Iosefa Samita e faasaoina papatusi, ia valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei. A o lei faitauina e le tagata o le vasega, faamalamalama atu, o se vaega lea o se tala mai i le tina o Iosefa Samita, o Lusi Maka Samita, e uiga i le mea na tupu ae lei leva ona maua e Iosefa Samita papatusi mai ia Moronae i le Mauga o Kumora. Ia faamalamalama atu foi, ina ua maua e Iosefa Samita ia papatusi mai ia Moronae, sa ia nanaina muamua i se ogalaau pala e tusa ma le 3 maila mai lona fale. Na tusia e le tina o Iosefa Samita le mea na tupu a’o ia aumaia mulimuli ane papatusi mai lona nofoaga na natia ai ma aumai i le fale:

Ata
Lusi Maka Samita

“O Iosefa, a’o sau ia i matou, sa ia aveese mai papatusi mai lo latou nofoaga lilo, ma afifi i lona peleue umi, tuu i lalo o lona aoao ma sau loa i le fale.

“E le’i mamao tele se mea na agai mai ai, ae ona manatu o le a sili atu ona saogalemu le aluese mai i le alatele ae ui mai i le togavao. E le’i leva ona agai mai talu ona ia aluese mai le alatele, ae tau mai i se vaega tele o ni laau na toulu i le matagi, ma a’o oso o ia i luga a’e o se ogalaau, sa oso faafuasei mai i ona tua se tagata ma matuai ta o ia i se fana. Sa faliu atu Iosefa tu’i ma pau ai i lalo, ona momoe loa lea i le saoasaoa sili na ia mafaia. E tusa ma le afa maila le mamao ae toe osofaia foi o ia i le ituaiga osofaiga e pei ona sa tupu muamua; sa ia tu’iina foi ma palasi ai i lalo lea tamaloa e pei ona sa ia faia i le tamaloa muamua, ma momoe pea; ma a’o lei oo atu i le fale, sa osofaia faatolu o ia. O lona tu’iina o le tamaloa lona tolu na gau ai lona limamatua, peitai, na te le’i iloaina, ma ina ua ia iloa atu le fale, sa faapalasi o ia i le tulimanu o le pa se’i tau to ai lona sela. O le taimi lava na mafai ai, na ia tu a’e ai ma sau i le fale. Sa tau le mafai ona tautala mai le fefe ma le lelava i le momoe” (i le Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 108).

  • O le a se taimi na e maua ai (pe na maua ai e se tagata e te iloa) le puipuiga ma le fesoasoani a le Alii, a’o e saili ma le maelega ina ia e faamaoni i se faatuatuaga paia mai le Alii?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tomanatu i lo latou manao ina ia faasaoina faatuatuaga paia ua tuuina mai e le Alii ia i latou, fai atu i se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“Ia faautauta i mea e tuuina atu e le Alii ia te oe. O se faatuatuaga. …

“Nai lo o le faaopeopea atu i le faatamala, talosia ia avea lou olaga ma se olaga e faateteleina le usiusitai a’ia’i. Ou te faamoemoe o le a e mafaufau ma lagona ma laei ma amio i ni auala e faaalia ai le faaaloalo ma le migao mo mea paia, nofoaga paia, taualumaga paia” (“A Sense of the Sacred” [Church Educational System fireside for young adults, Nov. 7, 2004], 9, 10; speeches.byu.edu).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:61–62 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faataitaiga o le auala na faamanuiaina ai e le Alii Iosefa ma Ema Samita mo lo laua faamaoni i le faatuatuaina i mea paia.

  • Na faapefea ona faamanuia e le Alii le Perofeta ma lona faletua i le taimi lenei? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa, na fesoasoani le Alii ia Iosefa e faataunuu Lona finagalo e ala i le fesoasoani a Matini Harisi.)

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65

Na faaali atu e Matini Harisi ia togitogiga mai papatusi i tagata atamamai i Niu Ioka

Afai e mafai, faaali atu i tagata o le vasega le ata ua avatu faatasi ai, lea e faaalia ai ni faataitaiga o togitogiga na tusia i luga o papatusi auro. I le 1828, na kopiina ai e Iosefa Samita nisi o togitogiga i luga o se fasi pepa. Na fesili atu Matini Harisi pe mafai ona ia faaali atu se kopi o nisi o togitogiga mai papatusi i le au atamamai i Niu Ioka o e na i ai le malamalama i gagana ma nuu anamua. (A o e faaali atu le ata, atonu e te manao e tau atu na fai si tele o kopi o togitogiga na faia. E le o mailoa pe o le kopi moni lenei na tuuina atu e Matini Harisi i le au atamamai.)

Ata
togitogiga mai papatusi auro

Tusi Iosefa Samita—Talafaasolopito1:63–65 ma le Isaia 29: 10–12 i luga o le laupapa. Faamalamalama atu o le mau mai le Iosefa Samita—Talafaasolopito o loo faamatala ai le feiloaiga a Matini Harisi ma le au atamamai. O le mau i le Isaia o loo i ai se valoaga e uiga i aso e gata ai. Valaaulia tagata o le vasega e galulue taitoalua ma auauai e faitau leotele atu nei mau i le tasi ma le isi. Faatonu i latou e faitau muamua le mau i le Iosefa Samita—Talafaasolopito. Atonu e te manao e fautua atu i ai, e faitau muamua le ulutala o le mataupu i le Isaia 29 ona faitau ai lea o le anomau o le Isaia. A o latou faitauina ia fuaiupu i le Isaia 29, fai atu ia i latou e vaavaai mo mea e tutusa ai i le tala a Matini Harisi. A uma ona faitau ma talanoaina e tagata o le vasega ia fuaitau uma e lua, fai atu ia i latou le fesili lenei:

  • O a upumoni ua aoao mai e nei fuaitau ia i tatou e uiga i le muai silafia e le Alii ma valoaga a Ana auauna? (Atonu e te manao e ta‘u atu, ina ua faaali atu e Matini ia togitogiga mai papatusi i le au atamamai i Niu Ioka, na ia fesoasoani ia faataunuuina le valoaga o loo tusia i le Isaia 29: 11–12).

E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata o le vasega upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le a faataunuuina lava valoaga a auauna a le Alii. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i le laupapa. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi [lea upumoni] i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:65. Fai atu i tagata o le vasega pe mafai ona latou mafaufau i ni fuaitau o mau tauloto o loo aoao mai ai lenei lava upumoni e tasi (mo se faataitaiga, tagai i le MF&F 1:37–38 ma le Amosa 3:7). Atonu e te manao e fautua atu e tusi nei mau faasino i autafa o le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:65.

  • E faapefea e le faataunuuina o folafolaga paia po o saunoaga faaperofeta ona faamalosia lou faatuatua?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi ni nai fuaiupu i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e aotele ai mea ua latou aoaoina i le lesona o le aso ma pe aisea e taua ai ia i latou. Ina ia tuu atu tagata o le vasega se avanoa e faamalamalama ma molimau atu e uiga i upumoni ua latou aoaoina, valaaulia ni isi o i latou e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iosefa Samita—Talafaasolopito1:56. O fautuaga mulimuli a Alavina Samita ia Iosefa Samita

Na lipoti mai e Lusi Maka Samita, a’o le’i maliu Alavina Samita, sa saunoa o ia i upu nei i lona uso laitiiti o Iosefa:

“Ou te manao ia e tama lelei, ma faia mea uma e te mafaia ia maua ai Faamaumauga. Ia faamaoni i le mauaina o faatonuga, ma i le tausiga o poloaiga uma ua tuuina mai ia te oe. E tatau ona tuua oe e lou uso o Alevini; ae ia manatua le faataitaiga lea na ia faia mo oe; ma ia faia foi lea lava faataitaiga e tasi mo tamaiti e laiti ifo ia te oe, ma ia e agalelei e le aunoa ia tama ma tina” (Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 87).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:56. “O le mea lena na tupu mai ai le tala salalau e faapea o a’u o se tagata eli-tupe”

Talu mai aso popofou o le Toefuataiga, ua osofaia ai e le au faitio le igoa ta’uleleia o Iosefa Samita ona sa faigaluega o ia a’o talavou e eli mo ni tupe. Ua ta’ua ai e le au faitio ana taumafaiga o le “eli-tupe” po o le “saili oa” i se taumafaiga e faaleaga lona igoa ta’uleleia. Sa ola ae Iosefa Samita i se taimi ma i se aganuu lea sa o mea na masani ai ma taliaina le sailia o oa, po o le eliina mo auro ma siliva na tanumia. I lona talafaasolopito, na faamatala mai ai e Iosefa Samita, sa faafaigaluegaina o ia ma lona aiga e eli mo ni siliva (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:56).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:59–62. Na faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua

O nisi ua fesili: Pe ua tatou maua ni faamatalaga auiliili i le auala na faaliliuina ai le Tusi a Mamona? Na tuuina mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tali lenei:

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“O le toatele o e faitau i le Tusi a Mamona e malamalama lava i lo latou manao e fia iloa atili e uiga i lona oo mai, e aofia ai le faagasologa moni lava o le faaliliuga. E faapena tonu lava ia le tagata faatuatua ma le lotonuu o Ailama Samita. Ina ua [ia] fesili atu, sa tau atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia Ailama ‘e lei fuafuaina e ta‘u atu i le lalolagi ia mea auiliili uma e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona’ ma ‘sa le tatau ai mo ia ona faamatala atu nei mea’ (Talafaasolopito o le Ekalesia, 1:220). O lea la o le mea ua tatou iloa e uiga i le oo moni mai o le Tusi a Mamona ua lava, ae le o atoatoa. …

“Po o le a lava ni faamatalaga auiliili o le faagasologa, na manaomia ni taumafaiga malosi ma le patino a Iosefa faatasi ai ma le fesoasoani a meafaigaluega faalelagi. Atonu na suia le faagasologa ao faateleina le gafatia o Iosefa, i le aofia ai o le Urima ma le Tumema ae atonu sa itiiti le faalagolago i ia meafaigaluega i isi faaliliuga mulimuli ane a le Perofeta. Na saunoa Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na ta’u atu e Iosefa Samita ia te ia na ia faaaogaina le Urima ma le Tumema a’o le’i i ai sona poto masani i le faaliliuga, ae na te le’i manaomiaina i se taimi mulimuli ane, o le tulaga lena sa i ai i faaliliuga a Iosefa o le tele o fuaiupu o le Tusi Paia (tagai Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aug. 1874, 498–99). …

“Aisea ua le tele ai ni mea ua tatou iloa e uiga i le faagasologa o le faaliliuga o le Tusi a Mamona? Atonu sa le faailoaina mai le faagasologa atoa ona o le a tatou le saunia e malamalama i ai, e tusa lava pe faailoa mai. Atonu, foi, na finagalo le Alii ia faavae lo tatou talitonu i le Tusi a Mamona i le faatuatua, e ui ina tumu i faamaoniga talafeagai. E ui i lea, na faatonuina e Keriso ia Mamona, o le na toe iloiloina aoaoga a le Faaola lava ia i sa Nifae, e aua le faamaumauina ia mea uma i luga o papatusi, aua ‘o le a Ou tofotofoina le faatuatua o lo’u nuu’ (3 Nifae 26:11). Atonu o loo taofia foi faamatalaga o le faaliliuga aua ua faamoemoe ia faatofu i tatou lava i le mea o le tusi nai lo o le soona popole fua i le faagasologa lea ua ala ai ona tatou mauaina” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Ian. 1997, 39, 41).

E ui lava tatou te le iloa faamatalaga auiliili uma i le auala na faaliliuina ai le Tusi a Mamona, ae ua tatou iloa sa faaliliuina “i le meaalofa ma le mana o le Atua” (MF&F 135:3) ma e moni le vaega lea na faaliliuina (tagai i le MF&F 17:6).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:59–62. “Sa ou faaliliuina e ala i le Urima ma le Tumema”

O le Urima ma le Tumema o se “meafaigaluega na saunia e le Atua e fesoasoani i tagata i le mauaina o faaaliga mai le Alii ma i le faaliliuina o gagana” (Bible Dictionary, “Urima ma le Tumema”). Sa faaaoga e Iosefa Samita le Urima ma le Tumema ina ia fesoasoani i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. E faaopoopo atu i le Urima ma le Tumema, na faaaoga e le Perofeta se maa a le tagatavaai i le faagasologa o le faaliliuga.

Na fofoga mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le faamatalaga lenei e uiga i le faagasologa o le faaliliuga ma le faaaogaina e Iosefa Samita o le Urima ma le Tumema, ma le maa a le tagatavaai:

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“Ua na o le Perofeta o Iosefa na silafia le faagasologa atoa, ma sa matuai le manao lava o ia e faamatala auiliili mea uma. Tatou te faaaogaina upu a Tavita Uitimera, Iosefa Naite, ma Matini Harisi, o e na vaavaai i ai, ae le o ni faaliliu. Na faaali mai e Tavita Uitimera faapea ao faaaogaina e le Perofeta meafaigaluega mamana na tuuina atu e fesoasoani ia te ia, ‘o tusitusiga faafaatusa e oso mai, faapena foi ma le faaliliuga i le gagana Peretania … i mataitusi malamalama ma susulu.’ Ona faitau mai lea e Iosefa ia upu ia Oliva (na sii mai i le James H. Hart, “About the Book of Mormon,” Deseret Evening News, 25 Mat. 1884, 2). Na faamatala e Matini Harisi e uiga i le maa a le tagatavaai: ‘E faaali mai fuaiupu, ma sa faitau mai e le Perofeta ae tusia e Matini’ (na sii mai i le Edward Stevenson, “One of the Three Witnesses: Incidents in the Life of Martin Harris,” Latter-day Saints’ Millennial Star, 6 Fep. 1882, 86–87). Na faapena foi mea na maitauina e Iosefa Naite (tagai Dean Jessee, “Joseph Knight’s Recollection of Early Mormon History,” BYU Studies 17 [Autumn 1976]: 35).

“Na lipotia mai sa tuuina atu e Oliva Kaotui se molimau i le faamasinoga e faapea, o le Urima ma le Tumema na mafai ai e Iosefa ‘ona faitau i le gagana Peretania, i togitogiga fou a tagata Aikupito ia na vaneina i luga o papatusi’ (“Mormonites,” Evangelical Magazine and Gospel Advocate, 9 Apr. 1831). Afai e sa’o nei lipoti, ua latou tuuina mai se faagasologa e faaalia ai le tuuina atu e le Atua ia Iosefa o le ‘vaaiga ma le mana e faaliliu ai’ (MF&F 3:12).

“Afai na ala mai i nei meafaigaluega mamana ona vaai le Perofeta i upu anamua na tuuina mai i le gagana Peretania, ona faalau atu lea, e le faapea ai la o taimi uma na ia suesueina ai togitogiga i luga o papatusi—o le faagasologa masani o le faaliliuga o alu i tua ma luma i le va o le mafaufau loloto i se tusitusiga anamua ma le tuuina atu o se faaliliuga faaonaponei.

“O le faagasologa faafaaaliga na mautinoa ai lava le le manaomia o se tomai o le Perofeta i le gagana anamua. …

“Po o le a lava ni faamatalaga auiliili o le faagasologa, na manaomia ni taumafaiga malosi ma le patino a Iosefa faatasi ai ma le fesoasoani a meafaigaluega faalelagi. Atonu na suia le faagasologa ao faateleina le gafatia o Iosefa, i le aofia ai o le Urima ma le Tumema ae atonu sa itiiti le faalagolago i ia meafaigaluega i isi faaliliuga mulimuli ane a le Perofeta. Fai mai Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na ta’u atu e Iosefa Samita ia te ia, na ia faaaogaina le Urima ma le Tumema a’o le’i i ai sona poto masani i le faaliliuga, ae o se taimi mulimuli ane na te le’i manaomia ai, lea na tupu i le faaliliuga a Iosefa o le tele o fuaiupu o le tusi Paia (tagai i le Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aok. 1874, 498–99)” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Ian. 1997, 39).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65. O ai le au atamamai na asiasi atu i ai Matini Harisi?

Na asiasi atu Matini Harisi i ni tagata se toatolu o e sa lauiloa o ni tagata faaliliu upu atamamai. I Albany, Niu Ioka, sa la talanoa ai ma Luther Bradish, o se ma sooupu, tamalii, tagata malaga o le lalolagi, ma se tagata o gagana. I le Aai o Niu Ioka, sa ia asiasi atu ai ia Dr. Samuel Mitchell, o le sui peresitene o le Kolisi Faafomai a Rutgers. Sa ia asiasi atu foi i se tagata na iloaina nisi o gagana e aofia ai le gagana Eperu ma le faaPapelonia. O Polofesa Charles Anthon i le Kolisi o Columbia i le Aai o Niu Ioka, o se tasi lea o tagata sili ona atamai i ona aso i gagana anamua. I le taimi o le asiasiga a Matini Harisi, sa avea ai Charles Anthon ma polofesa lagolago i le faaEleni ma le faaLatina. Sa ia iloaina le gagana Farani, Siamani, Eleni, ma le faaLatina ma sa masani, pe afai o tusi i lona potutusi o ni faamaoniga, i mea fou na mauaina e uiga i le gagana Aikupito, e aofia ai le galuega popofou a Champollion.