Seminare
Lesona 12: Mataupu Faavae ma Feagaiga 10


Lesona 12

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10

Folasaga

Ina ua mavae le leiloloa o itulau e 116 o tusitusiga, sa aveesea mai le Perofeta le mana e faaliliu ai. Ina ua mavae se vaitaimi o le tatalo faamaualalo ma le salamo, na faapea ona toe faafoi mai ia Iosefa ia papatusi ma le Urima ma le Tumema. Na poloaiina e le Alii ia Iosefa e aua nei toe faaliliuina le vaega o papatusi e fesootai ma itulau e 116 ua leiloloa, ma sa Ia faaalia mai le taupulepulega a Satani e faaumatia le galuega a le Atua. Ona poloaiina lea e le Alii ia Iosefa Samita e faaliliu ia papatusi laiti a Nifae. Sa ia faamatala mai foi le faamoemoega o le Tusi a Mamona ma lana matafaioi i le faatuina o Lana Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:1–4

Ua toefuatai mai e le Alii le meaalofa a Iosefa o le faaliliu

Fai atu i tagata o le vasega e iloilo mo se taimi puupuu se mea ua latou aoaoina mai le lesona talu ai e uiga i le leiloloa o itulau e 116 o tusitusiga (tagai i le MF&F 3). Faamanatu atu i tagata o le vasega, ona o le talosaga soo o le Perofeta e faataga Matini Harisi e ave itulau o tusitusiga ma le leiloloa o na itulau, o lea na aveese ai e Moronae ia papatusi auro ma le Urima ma le Tumema mai ia Iosefa Samita.

Sa toe faafoi mulimuli ane e Moronae ia papatusi ma le Urima ma le Tumema. I se taimi talu ona toe faafoi mai o ia mea, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10. I le faaaliga lenei, sa faatonuina ai e le Alii ia Iosefa i le mea e fai i le vaega o papatusi ia na maua mai ai tusitusiga ia ua leiloloa. (Tagai i le Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 133–36.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:1-2 e ala i le faamatala atu, na faamanatu e le Alii ia Iosefa le mafuaaga na aveese mai ai ia te ia le mana faaliliu ma le mea na tupu o se taunuuga o lana mea sese. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:3–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii a o amata ona toe faaliliu Iosefa Samita. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • Aisea e te manatu na manaomia ai ona fautuaina Iosefa Samita e aua le galue pe faaliliu e sili atu nai lo lona malosi sa i ai?

  • E mafai faapefea e le fautuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:4 ona taialaina i tatou ao tatou auauna atu i le Alii?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5-37

Ua lapatai mai le Alii e uiga i le fuafuaga a Satani e faaumatia Iosefa Samita ma le galuega a le Atua

Faaali atu se maunu po o se mailei (pe tusi se ata o se maunu po o se mailei i luga o le laupapa).

Ata
ata fasilaau o le mailei isumu
  • E mafai faapefea ona faatusa se mea faapenei i faamoemoega a Satani ia i tatou?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5 . Valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e fai ina ia mafai ona sola ese ai mai ia Satani.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei fuaiupu? (Atonu e faailoa mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu a tatou tatalo e le aunoa, o le a tatou maua le mana e faatoilalo ai Satani ma i latou e auauna atu ia te ia. Mafaufau e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le tatalo ia i tatou ia “manumalo ia Satani, ma … sao ai mai ia i [latou o e] sapasapaia lana galuega”?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga o auala na fesoasoani ai le tatalo ia i latou e tetee atu i faaosoosoga a Satani. (Faamanatu atu i tagata o le vasega e le tatau ona latou faasoa mai ni aafiaga e patino lava ma e le faalauaiteleina.)

Ia faamalamalama atu, na lapataia e le Alii ia Iosefa i se mailei na faatulaga e Satani e taumafai e faaumatia ai le Perofeta ma le galuega a le Atua. Valaaulia ni tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:8–19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le fuafuaga a tagata amioleaga o e sa i ai tusitusiga i lena taimi.

  • O le a le fuafuaga a tagata amioleaga o e na i ai tusitusiga? (Ina ia faaleaga le Perofeta ma le galuega a le Alii e ala i le suia o upu o le tusitusiga. Ana faapea e toe faaliliu e Iosefa ia ia lava mea e tasi, o le a latou fai mai sa le mafai ona ia toe faia faalua, ma o lea sa leai se meaalofa.)

Uu i luga le mailei po o le maunu sa e faaalia atu muamua (po o le faasino atu i le ata i luga o le laupapa). Ia faamatala atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:20–29 sa talanoa mai ai le Alii e uiga i faatosinaga a Satani i tagata amioleaga o e ua mauaina itulau e 116 o tusitusiga, ma le auala e ausia ai e Satani ana faamoemoega amioleaga. Vaevae le vasega i paga. Fai atu i se tagata se toatasi o vaega taitasi e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:20–29, ma vaavaai mo mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i faamoemoega a Satani. Fai atu i le isi tagata o le vasega e faitau ia lava fuaiupu e tasi, ma vaavaai mo auala e faaaoga e Satani ina ia ausia ai ana faamoemoega. A maea se taimi, valaaulia ni tagata o le vasega e faasoa mai ni mea na latou mauaina ma a latou paga.

  • O a ni mea ua tatou aoaoina mai i nei fuaiupu e uiga i faamoemoega a Satani? (Atonu e maua e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa mai le upumoni lenei: E manao Satani e faaumatia le galuega a le Alii ma o tatou agaga. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i le laupapa. Atonu foi e te fautuaina tagata o le vasega e faailoga upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai lenei upumoni i fuaiupu e 22-23 ma le 27.)

  • Mai mea na e faitauina i nei fuaiupu, e faapefea ona saili Satani e faaumatia le galuega a le Alii ma o tatou agaga?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama ma lagonaina le taua o lenei upumoni, fai atu fesili nei. Valaaulia ia paga e talanoaina a latou tali.

  • O a ni faamaoniga na e vaaia ua faaaoga ai e Satani le taufaasese, ita, taufaasee, ma le pepelo e faaumatia ai le galuega a le Alii ma o tatou agaga?

  • E mafai faapefea e le nofouta i faamoemoega ma metotia a Satani ona fesoasoani tatou te aloese ma sosola ese ai mai ana mailei?

Valaaulia tagata o le vasega e faaalu ni nai minute e tusitusi ai i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i metotia a le fili o loo lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:20–29 ua latou lagonaina ma vaai i ai. Fai atu foi ia i latou e tusi e uiga i ni mea e mafai ona latou faia e aloese pe sosola ese ai mai mailei a Satani.

A uma ona tuu atu i tagata o le vasega se taimi e tusitusi ai, otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:30–37 i le faamatala atu e faapea, ona o fuafuaga a tagata amioleaga e faaumatia le galuega a le Atua ma le igoa tauleleia o Iosefa Samita, na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa e aua nei toe faaliliuina le vaega o papatusi lea na faaliliu mai ai itulau e 116 ia ua leiloloa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–45

Ua poloaiina e le Alii ia Iosefa Samita e faaliliu papatusi laiti a Nifae

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–42. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii ia Iosefa e faaliliu nai lo lona toe faaliliuina o vaega o papatusi ia na faaliliuina mai ai itulau e 116 ua leiloloa.

  • O a mea na poloai e le Alii ia Iosefa e faaliliu? Aisea?

Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le auala na saunia e le Alii mo le leiloloa o itulau e 116 o tusitusiga. Faamalamalama atu faapea, o le pepa faamatalaga na leiloa, sa i ai le faaliliuga o le tusi a Liae, lea sa i ai i le faapuupuuga a Mamona o papatusi tetele a Nifae. Na musuia Mamona e faapipii atu papatusi laiti a Nifae i ana faamaumauga mo se “faamoemoega poto,” ae o le taimi lea na te le’i malamalama i ai (tagai i le Upu a Mamona 1:3–7). O papatusi laiti a Nifae o loo aofia ai le tusa o le vaitaimi lava lea e tasi ma le tusi a Liae. Ina ua tuanai le leiloloa o itulau e 116, na poloaiina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faaliliu anomea mai papatusi laiti a Nifae.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:43 ma vaavaai mo se upumoni taua na finagalo le Alii ia malamalama i ai Iosefa Samita. (A’o faasoa mai e tagata o le vasega o latou manatu, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le poto o le Atua e sili atu nai lo le faitogatifi o le tiapolo. Atonu e tatau ona e faamatala atu o le faitogafiti e faatatau i le faaaogaina o togafiti e faasese ai tagata.)

  • E faapefea ona faaalia e le fuafuaga a le Alii ina ia suia itulau na leiloloa o tusitusiga ia lenei upumoni?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:44-45, ma vaavaai mo faamaoniga o le upu moni i le fuaiupu e 43.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:44-45, aisea ua sili ai le taua o papatusi laiti a Nifae nai lo mea na leiloloa i itulau e 116 o tusitusiga?

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe le iloaina na saunia e le Atua se auala e suitulaga ai mo itulau e 116 o tusitusiga na leiloloa, e te faalagolago atoatoa ai ia te Ia?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:46–70

Ua faamalamalama mai e le Alii le faamoemoega o le Tusi a Mamona ma lana matafaioi i le faatuina o Lana Ekalesia

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:46–61 i le faamatala atu e faapea, i nei fuaiupu na tautino mai ai le Alii, na Ia taliina tatalo a Ona soo sa Nifae e ala i le faasaosaoina ma le aumaia o le Tusi a Mamona i o tatou aso.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:62–63. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii o le a aumai e le Tusi a Mamona i le malamalama.

  • O a mea o le a aumai e le Tusi a Mamona i le malamalama? (O matautu moni o le aoaoga faavae a Iesu Keriso.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 63, o le a faapefea ona faaaoga e le Alii ia matautu moni o Ana aoaoga faavae e faatoilalo ai le galuega a Satani?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le folafolaga faaiu a le Alii o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:67, 69–70. Fai atu i tagata o le vasega e mulimuli i le faitauga ma maitau fasifuaitau e taua ia i latou e tusa ai ma mea ua latou aoaoina i le aso. Valaaulia ni tagata o le vasega e faasoa mai po o a fasifuaitau e taua ia i latou ma pe aisea. Faaiu i lau molimau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:45. “Vaaiga tetele atu e uiga i laʼu talalelei”

Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o “faamoemoega poto” o le Alii (tagai i le 1 Nifae 9:5; Upu a Mamona 1:7) mo le poloaiina o le tusiaina ma le faasaosaoina o papatusi laiti a Nifae, na mamao atu [sona faamoemoega] i le suitulaga mo le leiloloa o itulau e 116 o tusitusiga:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ou te talitonu e i ai se faamoemoega poto nai lo o lena [e suitulaga mo le leiloloa o itulau e 116], pe e sili atu ona sa’o, o se faamoemoega poto i lena mea. O le auala e malamalama ai i se fautuaga e uiga i se faamoemoega poto, o loo i le fuaiupu e 45 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 10. A o faatonu e le Alii ia Iosefa i le faiga o le faaliliuina ma le tuuina o mea mai papatusi laiti i totonu o le mea na amataina o le faaliliuga o le faapuupuuga o papatusi tetele, sa ia fetalai ai, ‘Faauta, e tele mea ua togitogia i luga o papatusi [laiti] a Nifae ua tuuina mai ai ni vaaiga tetele atu e uiga i la’u talalelei’ (ua faaopoopo le faamamafa).

“O lea la, e manino lava, o lenei mea sa le o se taui o se mea na e tuuina atu pe faia mo se isi tagata i le atiina ae o le taunuuga faaiu o le Tusi a Mamona. Sa le o se faafesuiaiga, o le mea lenei mo le mea lena,— e te tuuina mai ia te au itulau e 116 o tusitusiga, ae o le a ou avatu ia te oe itulau e 142 o anotusi ua lomiaina. E le faapena. E tele atu mea na tatou toe maua mai nai lo o mea na leiloloa. Ma na silafia lava mai i le amataga o le a faapena lava. Sa mo se faamoemoega poto. Tatou te le iloa tonu po o a mea na tatou misia i itulau e 116, ae ua tatou iloa o mea na tatou maua i luga o papatusi laiti o tautinoga patino a molimau maoae e toatolu, o le tolu o siufofoga maoae faale-aoaoga faavae o le Tusi a Mamona, ua molimau mai o Iesu o le Keriso. …

“E, maimau e, pe ana tatou maua uma na molimau manino ma pele lea na aveesea mai i faamaumauga faaleTusi Paia. Ae o le mea e sili ai, i le avea ai ma tagata faitau o le Tusi a Mamona, ua i ai Nifae, Iakopo, ma Isaia e talanoa sa’o mai ia i tatou, o ni molimau patino ma vaaitino a le Faaola o le muai olaga. O i latou na mauaina faaaliga ofoofogia e uiga i le soifuaga ma le auaunaga, ma e uiga foi i le sootaga osifeagaiga a le Atua ma le Aiga o Isaraelu, anamua ma aso nei. …

“Ou te manatu o le a manaia le manua’e i se aso o itulau e 116 o tusitusiga, ae afai e kiliva atu i latou i lo’u ofisa a taeao, o le a ou le faafesuiaia lava mo mea o loo i papatusi laiti a Nifae, ona o ‘vaaiga tetele atu’ ua tuuina mai e ala i leoleo maoae faaperofeta o e ua tutu i le faitotoa o le tusi. O lea la, ta‘u atu i tagata o lau vasega e taofi le faitio ma faitau loa— e aofia ai le Isaia“ (“A Standard unto My People” [lauga i faiaoga faalelotu a le OAE, Aok. 9, 1994], 7–9, LDS.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–45. O le tusi a Liae

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

I le faatomuaga o le lomiga muamua o le Tusi a Mamona, na faamatalaina ai e Iosefa Samita le punavai lea na faaliliu mai ai itulau leiloloa e 116 o tusitusiga: “Sa ou [Iosefa Samita] faaliliuina, e ala i le mea foaifua ma le mana o le Atua, ma mafai ai ona tusia, le selau ma le sefuluono itulau, ia na ou aumaia i le Tusi a Liae, o se tala na faapuupuu mai papatusi a Liae, i le lima o Mamona; le tala lea ua gaoia ma nanaina e se tagata po o ni tagata mai ia te a’u, e ui lava i la’u taumafaiga malosi ina ia toe maua mai” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 67).