Seminare
Lesona 36: Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:30–50


Lesona 36

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:30–50

Folasaga

E lei leva ona amata lea o se konafesi a le Ekalesia sa faia i le aso 26 o Setema, 1830, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga i a’o i ai ni toeaiina e toaono. E ala i le faaaliga, sa aoao ai nei toeaina e uiga i le Pa‘ū o Atamu ma Eva, ma e uiga i le togiola mai le Pa’ū e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:30-45

Ua tautino mai e le Faaola na Ia laveaiina i tatou mai le Pa‘ū, ma ua Ia ofoina mai le faaolataga mai a tatou agasala

Faasoa atu le vaaiga lenei i tagata o lau vasega ona fai atu lea o le fesili o loo mulimuli mai ai:

Vaai faalemafaufau e faapea, ua sau se tasi o au uo ia te oe ma ua fai si ona lotovaivai. Ina ua e fesili atu pe aisea ua lotovaivai ai, ae fai atu ua na le iloa pe na aoga ia taumafaiga e avea ai ma se tagata lelei. Sa ia faamatala mai, e ui lava na ia taumafai e tausi poloaiga, ae na te le o vaaia lava ua lelei atu lona olaga nai lo o olaga o lana tupulaga o e ua filifili e agasala. E le gata i lea, sa ia faailoa mai, e foliga mai e leai ni mea leaga o tutupu i lana tupulaga ona o a latou filifiliga sese.

  • Mata e faapefea ona e tali atu i popolega a lau uo?

Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29 e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai i popolega a le latou uo.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:31–32, ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i aoaoga o loo i nei fuaiupu, faamalamalama atu le mea lenei a o lei faitau leotele le tagata o le vasega:

I le Foafoaga, o Atamu, Eva, o le lalolagi, ma mea uma i le lalolagi sa i ai i se tulaga faaleagaga. E ui lava ina sa i ai tino faaletino o Atamu ma Eva, ae sa le mafai ona oo i laua i le oti ma e le mafai ona nonofo faavavau i le afioaga o le Atua. Ae peitai, o se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi, o le a avea ai Ana foafoaga uma ma faaletino. I nisi faaupuga, o le a le tumau i laua ma oo i ai le oti. A mavae le toetutu, o le a la toe foi atu i se tulaga faaleagaga—e faaletino ae e ola pea.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:34–35. Fai atu i tagata o le vasega e vaai mo le auala e silasila ai le Alii i poloaiga o loo Ia tuuina mai ia i tatou.

  • Na faapefea ona faamatala e le Alii Ana poloaiga? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le aoaoga faavae lenei: O poloaiga uma a le Atua e faaleagaga. Tusi lenei aoaoga faavae i le laupapa.)

  • E faapefea ona e faamatalaina le tautinoga a le Alii e faapea, o Ana poloaiga uma e faaleagaga? O a nisi o faataitaiga o faamanuiaga faaleagaga e oo mai pe a tatou tausia poloaiga?

A o tali mai tagata o le vasega i nei fesili, atonu e te manao e faailoa atu, o le tele o poloaiga, e pei o le Upu o le Poto ma le tulafono o le sefuluai, e taitai atu ai i faamanuiaga faaletino. Ae ui i lea, latou te tau atu i faamanuiaga faaleagaga e silisili atu. E ui e iu ina uma faamanuiaga faaletino, ae o faamanuiaga faaleagaga e tumau faavavau.

  • E mafai faapefea e le aoaoga faavae ua tusia i luga o le laupapa, ona fesoasoani i lau uo i le vaaiga na talanoaina i le amataga o le lesona?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–39 i le faamatala atu, na fouvale le tiapolo i le Atua i le muai olaga i le lalolagi o agaga ma faaliliu ese “se vaega e tasi vae tolu o au o le lagi.” Talu ai ona sa fouvale le tiapolo ma ana au, sa lafoaina i latou i fafo.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:39, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mafuaaga pe aisea e faataga ai e le Alii le tiapolo e faaosooso i tatou.

  • Aisea e faataga ai e le Alii le tiapolo e faaosooso i tatou? Aisea e taua ai mo i tatou le i ai o filifiliga i le va o le lelei ma le leaga?

Ina ia saunia tagata o le vasega e talanoaina upumoni o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:40–45, ia faailoa atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:35, na ta‘ua ai e le Alii se poloaiga na Ia tuuina mai ia Atamu i le Faatoaga o Etena (tagai foi i le MF&F 29:40). Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu lenei poloaiga i le Mose 3:16-17.

  • O le a le poloaiga na tuuina mai e le Alii ia Atamu? (Na poloaiina e le Alii ia Atamu e aua le ai i le fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga.) O le a le fetalaiga a le Alii i le mea o le a tupu pe afai e soli e Atamu lenei poloaiga? (O le a oti Atamu. Mai le aso o lana solitulafono na oo ai Atamu i le oti faaletino ma le faaleagaga.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:40–41. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le uiga o le fuaitau “oti faaleagaga.”

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le oti faaleagaga? (E tatau ona faamatala mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: O le oti faaleagaga o le aveeseina mai i le afioaga o le Atua.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le uiga o le fuaitau “o le oti muamua” i le fuaiupu e 41, ia faamalamalama atu e lua oti faaleagaga o loo i ai. O le [oti] muamua o se taunuuga o le Pa‘ū, ma e le tumau. Lona lua o se taunuuga o agasala e le salamoina ma o le a tumau mo i latou o e le salamo ma usiusitai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:42. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se isi ituaiga o oti na oo mai ona o le solitulafono a Atamu.

  • O a isi ituaiga o oti na oo mai ona o le solitulafono a Atamu? (O le oti faaletino; i se isi faaupuga, o le oti o le tino faaletino. O le oti lenei o le tuueseeseina o le agaga mai le tino.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i taunuuga o le Pa‘ū mo tagata uma, valaaulia i latou e faitau filemu le Helamana 14:16. Fai atu ia te i latou e faailoa mai po o ai e oo i ai taunuuga o le solitulafono a Atamu.

  • O ai e oo i ai taunuuga o le solitulafono a Atamu? (O tagata uma.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana14:17. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea ua fai mai ai lenei fuaiupu e uiga i le auala o le a faatoilaloina ai taunuuga o le solitulafono a Atamu.

  • O le a faapefea ona faatoilaloina taunuuga o le solitulafono a Atamu? O ai o le a mauaina nei faamanuiaga?

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa: Alema 33:22; 42:23. Faamalamalama atu, o tagata uma o le a toe foi atu i le afioaga o le Atua mo le faamasinoga, ae e le o tagata uma o le a agavaa e nonofo i Lona afioaga e faavavau. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e faitau filemu ia mau ua e lisiina i luga o le laupapa, ma vaavaai mo faamaoniga o lenei upumoni. A mavae se taimi, ona fai atu lea ia i latou e lipoti mai mea na latou mauaina.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:43–44. Faailoa atu le folafolaga o i latou o e “e le talitonu” ia Keriso “e le mafai ona togiolaina mai lo latou paʼū faaleagaga.” Faamalamalama atu e faapea, e ui lava o tagata uma o le a togiolaina mai le Pa‘ū o Atamu ma Eva, ae o i latou e mumusu e faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo o le a lē togiolaina mai a latou lava pa’ū faaleagaga.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:42-43. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le auala e mafai ona faaolaina ai i tatou mai taunuuga o a tatou lava agasala.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a mea e manaomia ona tatou faia ina ia faaolaina ai mai taunuuga o a tatou lava agasala? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faamatalaina le aoaoga faavae lenei: E ala mai i Lana Togiola, ua ofoina mai ai e Iesu Keriso le faamagaloga ma le ola e faavavau ia i latou uma o e faatuatua ia te Ia ma salamo ia latou agasala. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Molimau atu o le Pau o Atamu ma Eva, o se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo lo tatou fiafia. E ui lava sa tatou nonofo i le afioaga o le Atua ae tatou te le‘i fananau mai, sa manaomia e i tatou taitoatasi ona o mai i le lalolagi, maua se tino faaletino, ma aoao e ala i aafiaga e faaaoga lo tatou faitalia e mulimuli ia Iesu Keriso. O lo tatou tulaga faaleagaga pe a tatou maua le ola e faavavau o le a sili atu nai lo le tulaga faaleagaga sa tatou mauaina i le muai olaga i le lalolagi o agaga. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamalamalamaga lenei mai le Faamaoni i le Faatuatua:

“O le tino ola pea, o le ola lea e faavavau o se tagata toetu. E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a maua ai e tagata uma lenei meaalofa. O le ola faavavau, po o le faaeaga, o le mauaina lea o se nofoaga i le tikeri pito i maualuga o le malo selesitila, lea o le a tatou mau faatasi ai i le afioaga o le Atua ma faaauau pea o ni aiga (tagai i le MF&F 131:1–4). E pei lava o le tino ola pea, o lenei meaalofa ua mafai ona maua ona o le Togiola a Iesu Keriso. Ae ui i lea, e manaomia lo tatou ‘usiusitai i tulafono ma sauniga o le Talalelei’ (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3)” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 117-18).

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o le faia o filifiliga o le a fesoasoani ia i latou e maua ai faamanuiaga o le Togiola a le Faaola, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le fautuaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Aua e te tuu atu lou ola e faavavau i se tulaga lamatia. Afai ua e agasala, o le vave ona e amata e toe su’e mai lou auala e toe foi mai ai, o le vave foi lea ona e maua le toafilemu matagofie ma le olioli lea e oo mai faatasi ma le vavega o le faamagaloga.

“… O outou o se tofi tamalii. O le ola e faavavau i le malo o lo tatou Tama o la outou sini lea. O lena sini e le mafai ona ausia i se taumafaiga mamalu se tasi, ae o le taunuuga o le ola amiotonu i le olaga atoa, o se faaputuga o filifiliga poto, o le tumau faamaoni i le faamoemoega. E pei lava o soo se sini e i ai se taui taua, o le taui o le ola e faavavau e manaomia ai taumafaiga.

“… Ia faatumuina i tatou i le lotofaafetai mo le aia tatau e filifili ai, talia le tiutetauave o filifiliga, ma ia mataala i taunuuga o filifiliga” (“O R e Tolu o Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 69–70)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46–50

Ua tautino mai e le Faaola o fanau iti, ma i latou ua aunoa ma le malamalama ua togiolaina e ala i Lana Togiola

Faamalamalama atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46–50, tatou te vaaia ai o taunuuga o le solia o tulafono a le Atua e ese mo tamaiti laiti, ma mo isi e le mafai ona faamasinoina i luma o le Atua. Tatou te vaai ai foi i le mana tele ma le alofa mutimutivale o Iesu Keriso. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46-47.

  • O le a le uiga o lenei mea mo tamaiti laiti e maliliu ae le‘i aulia lo latou valu tausaga? (E faaolaina i latou i le malo selesitila. Tagai foi i le MF&F 137:10. Atonu e te manao e faamanino atu e faapea, e tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le, Kenese 17:11 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia] ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25, o tamaiti laiti e amata ona faamasinoina i luma o le Alii i le valu o tausaga. Mo aoaoga faaopoopo e uiga i lenei autu, tagai i le Moronae 8 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10.)

  • E faapefea ona faaleleia e lenei mau lou malamalama i le Togiola a Iesu Keriso?

I le faaiuga, valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:49 ma mafaufau loloto i faamoemoega o le Alii mo i latou lava ia. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai po o le a le uiga ia i latou, o le mafai ona toe foi atu i le afioaga o le Tama Faalelagi ma nofo ai iina e faavavau. Ina ua uma ona tali mai ni nai tagata o le vasega, uunaia tagata o le vasega e fai filifiliga o le a mafai ai ona latou nonofo i le afioaga o le Alii e faavavau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:30–50.

O le siata lenei o loo faamatala ai suiga na oo mai i luga o Atamu ma Eva, ona ua la aai i le fua faasaina:

A o lei oo i le Pa’ū

Ina ua maea le Pa’ū

  1. Leai se oti faaletino; semanu e ola e faavavau Atamu ma Eva pe ana fai e le solitulafono (tagai i le2 Nifae 2:22).

  2. Leai se oti faaleagaga; sa latou nonofo i le afioaga o le Atua.

  3. E leai se alualu i luma agai atu i le faaeaga e mafai ona maua (tagai i le 2 Nifae 2:22).

  4. E le mafai ona maua ni fanau (tagai i le 2 Nifae 2:23).

  5. Sa la’ua lē sala, sa le iloa le lelei po o le leaga, olioli po o le faanoanoa (tagai i le 2 Nifae 2:23).

  1. O mea uma na avea ma la le tino ma mafai ona oti faaletino (tagai i le 2 Nifae 9:6).

  2. Na tutuliese Atamu ma Eva mai le afioaga o le Atua ma faapea ona feoti faaleagaga (tagai i le MF&F 29:40–42).

  3. Ua mafai ona alualu i luma e faavavau e tusa ai ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi (tagai i le Mose 5:11).

  4. Ua mafai ona maua fanau (tagai i le Mose 4:22; 5:11).

  5. Sa la iloa le lelei ma le leaga ma mafai ona oo i le olioli ma le faanoanoa (tagai i le Mose 5:11).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:34–35. Taunuuga o le usitai po o le le usitai i tulafono a le Atua

Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O tulafono faalenatura ma le faaleagaga lea e pulea ai le olaga, sa faatuina mai a’o lei faavaeina le lalolagi. … E faavavau i latou, e pei foi o taunuuga o le usitaia po o le le usitaia o i latou. E le faavaeina i luga o iloiloga faaagafesootai pe faaupufai. E le mafai ona suia. E leai se uunaiga, leai se tetee, leai se tulafono e mafai ona suia i latou“ (“For Time and All Eternity,” Ensign, Nov. 1993, 22).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:41. “O le oti mulimuli, lea e faaleagaga”

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le oti faaleagaga lona lua:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le oti lona lua e faaleagaga; o le tuliesea mai i le afioaga o le Alii. E pei lava o le oti faaleagaga muamua, lea ua oo a’e i luga o tagata uma o e ua tumau i le le salamo, ma e e le’i mauaina le talalelei. O i latou o e na mafatia i le oti muamua faaleagaga po o le malaga ese, o le tapunia lea mai le afioaga o le Atua, ua maua le avanoa e togiolaina ai mai lenei oti e ala i le usiusitai i mataupu faavae o le talalelei. E ala i le papatisoga ma le faamauga ua latou toefanauina ai ma faapea ona toe foi mai ai i le ola faaleagaga, ma e ala i lo latou usiusitai faifaipea seia oo i le iuga, o le a latou tofo ai i faamanuiaga o le ola faavavau i le malo selesitila o le Atua.

“O i latou o e tofo i le oti lona lua o i latou ia o e na maua le malamalama faaleagaga ma ua fouvale faasaga i ai. O i latou nei e tumau i a latou agasala i lo latou faaaunuua” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:222–23).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46-47. “Ua togiolaina tamaiti laiti”

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le faaolataga o fanau laiti ao lei mafai ona latou tali atu i luma o le Atua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“I upumoni matagofie uma o le talalelei ua tuuina mai e le Atua i ona tagata, e tau leai se aoaoga faavae e ese le matagofie, matuai faamalieloto, ma matuai faapaia loto, e pei o upumoni na folafola mai—O le a faaolaina fanau laiti. O loo ola i latou ia Keriso ma o le a maua le ola faavavau. Mo i latou, o le iunite o le aiga o le a faaauau pea, ma o le atoaga o le faaeaga e a latou ia. E leai se faamanuiaga o le a taofia. O le a latou tutu mai i le mamalu ola pea, tuputupu ae seia oo i le matua atoatoa, ma ola e faavavau i le lagi aupito maualuga o le malo selesitila—e ala mai uma i uiga ma le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa o le Mesia Paia, na mafua uma ona o le taulaga togiola a Ia o le na maliu ina ia tatou ola …

“Pe otometi ona faaolaina tamaiti laiti uma i le malo selesitila?

“I le fesili lenei, o le tali o se ioe, leotele lea e lagona ma lagonaina pea mai le tasi tulimanu o le lagi i le isi. Na aoao atu e Iesu i ona soo. Na faafia ona fai mai ai Mamona. O le toatele o perofeta na saunoa e uiga i ai, ma e taua i le ata atoa o le faaolataga. Afai e le faapea, o le a le iu foi le togiola i lona faaaogaina. Ma o lea la, e pei ona tatou faamoemoeina, o le Faaaliga a Iosefa Samita i le Malo Selesitila o loo i ai le faamatalaga lenei: ‘Ma sa ou vaai foi o tamaiti uma o e e maliliu ae lei oo atu i latou i tausaga e tali mai ai ua faaolaina i le malo selesitila o le lagi.’ [MF&F 137:10.] …

“E faapefea ma aisea ua faaolaina ai i latou?

“Ua faaolaina i latou e ala i le togiola ma ona e saoloto i latou mai le agasala. Latou te o mai mai le Atua i le mama; e leai se agasala po o se pisia e pipii ia i latou i lenei olaga; ma latou te toe foi atu i le mama i lo latou Foafoa. O tagata ua mafai ona tali atu [faamasinoina] e ao ona mama e ala i le salamo ma le papatisoga ma le usiusitai. O i latou e le mafai ona tali atu mo agasala e le pauu lava faaleagaga ma e le manaomia ona togiolaina mai se pa’ū faaleagaga lea latou te le’i tofo lava i ai. O le mafuaaga lena o le faaupuga, o tamaiti laiti o loo ola ia Keriso. ‘Ua togiolaina tamaiti laiti mai le faavaega o le lalolagi e ala i lo’u Atalii e Toatasi na Fanaua,’ ua fetalai mai ai le Alii. (MF&F 29:46.)” (“The Salvation of Little Children,” Ensign, Apr. 1977, 3, 4–5).