Seminare
Lesona 154: Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:1–24, 38–50


Lesona 154

Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:1–24, 38–50

Folasaga

I le aso 3 o Oketopa, 1918, i le Maota o le Ofagapi [Beehive House] i le Aai o Sate Leki, (o le maota sa alala ai Peresitene Polika Iaga a’o avea o ia ma Peresitene o le Ekalesia), na maua ai e Peresitene Iosefa F. Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138. I lenei faaaliga na vaai ai Peresitene Samita i le Faaola, i le va o le taimi o Lona maliu ma le taimi o Lona Toetu, o auauna atu i agaga amiotonu i le parataiso o e sa faatalitali mo le laveaiga mai noataga o le oti. O le lesona muamua lenei o lesona e lua e talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:1–11

Ua mafaufau loloto Peresitene Iosefa F. Samita i mau ma le Togiola a Iesu Keriso

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i le ata o le faaolataga ma le mea e tupu i le agaga ma le tino i le oti.

  • O le a le mea e tupu i o tatou agaga ma tino pe a tatou oti? O fea e o i ai o tatou agaga?

  • O le a sau vaaiga faalemafaufau, e faapei le lalolagi o agaga?

Faamalamalama atu na maua e Peresitene Iosefa F. Samita, o le peresitene lona ono o le Ekalesia, se faaaliga e uiga i le lalolagi o agaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le folasaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na oo ia Peresitene Samita i masina a’o le’i oo i le konafesi aoao ia Oketopa 1918. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Tau atu i tagata aoga e faapea, i na masina sa mafatia ai Peresitene Iosefa F. Samita i le maliu o lona atalii o Ailama Maki Samita, o lē sa auauna o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na maliu Elder Samita i le amataga o le tausaga lena ina ua pa [lona] pitogaau i le 45 o tausaga o lona soifua.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le aoaoga faavae sa mafaufau loloto i ai Peresitene Iosefa F. Samita i le aso 3 o Oketopa, 1918, a’o i ai na o ia i le filemu o lona potu.

  • O le a le aoaoga faavae sa mafaufau loloto i ai Peresitene Samita? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: E mafai ona faaolaina tagata uma e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma le usiusitai i mataupu faavae o le talalelei.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na oo ia Peresitene Samita a o mafaufau loloto o ia i le Togiola.

  • O le a le mea na oo mai i le mafaufau o Peresitene Samita a o mafaufau loloto o ia i le Togiola a Iesu Keriso?

Fai atu i tagata aoga pe sa i ai se taimi sa latou manatua ai se mau a’o latou mafaufau loloto i se vaega o le talalelei. Valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:6-10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo aoaoga na faagaeetia ai Peresitene Samita. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Ona faamalamalama atu lea, na maua e Peresitene Samita se faaaliga ua fesoasoani tatou te malamalama ai i aoaoga a Peteru e uiga i le lalolagi o agaga.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:11, ma vaavaai mo le mea na vaai i ai Peresitene Samita a’o mafaufau loloto o ia i mau. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu a’o le’i aoao tagata aoga i le faaaliga vaaia a Peresitene Samita e uiga i le lalolagi o agaga, e tatau ona latou matauina le faagasologa o faaaliga na ia faamatalaina: A o mafaufau loloto o ia i mau, sa manatunatu o ia i le aoaoga faavae o le Togiola ma le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo tagata uma. O nei manatu na oo mai ai i lona mafaufau ia upu a Peteru. Ma, a’o mafaufau loloto o ia i upu a Peteru, “sa tatalaina mata o [lona] malamalama,” sa afio ifo le Agaga Paia i ona luga, ma sa ia vaai ai i le lalolagi o agaga.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ia Peresitene Iosefa F. Samita e uiga i le saunia mo le mauaina o faaaliga? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga isi faaupuga, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: A o tatou faitau ma mafaufau loloto i tusitusiga paia, ua tatou saunia i tatou lava ia maua faaaliga. E mafai ona e fautuaina tagata aoga e tusi lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia i autafa o le fuaiupu e 11.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faitauina ma le mafaufau loloto i tusitusiga paia i le valaauliaina o faaaliga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (Afai e mafai, tuu atu i tagata aoga ni kopi o le saunoaga ma fai atu ia i latou e mulimuli i le faitauga.) Fai atu i tagata aoga e faalogologo i le faamatalaga e Elder Christofferson o le auala e tatau ona tatou suesue ai i tusitusiga paia:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O lo’u fai atu e ‘suesue,’ o lona uiga, e sili atu nai lo le na ona faitau. … Ou te iloa o nisi taimi tou te faitauina ai ni nai fuaiupu, ona mafaufau lea i ai, ma toe faitau ma le faaeteete na lava fuaiupu, ma a o outou mafaufau pe o le a le uiga, tou te tatalo mo se malamalama, tuufesilisili i lou mafaufau, ma faatalitali mo ni lagona faaleagaga, ma tusitusi i lalo lagona ma malamalamaaga e oo mai ina ia mafai ai ona outou manatua ma aoao atili ai” (“Pe a Liua Mai Oe,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 11).

  • O le a se taimi na e mulimuli ai i lenei mamanu i au suesuega o tusitusiga paia? Na faapefea ona suia ai lou aafiaga?

Valaaulia tagata aoga e faatu se sini e faitau ma mafaufau loloto i tusitusiga paia i le ala na faamatala mai e Elder Christofferson.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:12–24, 38–50

Ua vaai Iosefa F. Samita i e amiotonu ua maliliu o loo faatalitali i lo latou toetutu

Vaevae tagata aoga i ni paga. Fai atu ia i latou e talanoa i le fesili lenei faatasi ma a latou paga:

  • O le a se mea e tupu i le lumanai e sili ona e tulimatai atu i ai? Aisea ua e fiafia ai mo lena mea?

A lava loa le taimi, valaaulia ni nai tagata aoga e lipoti mai a latou tali i le vasega. Faamalamalama atu, ina ua vaai Peresitene Iosefa F. Samita i le lalolagi o agaga i se faaaliga vaaia, sa ia vaaia se faapotopotoga toatele o agaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:12-13. Fai atu i le vasega e vaavaai mo se faamatalaga e uiga i agaga o e sa faapotopotoina.

  • Na faapefea ona faamatalaina e Peresitene Samita ia agaga sa ia vaaia?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:38–49, ma vaavaai mo igoa o nisi o agaga o e sa i ai. (Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailoga nei igoa i a latou tusitusiga paia.) Fai atu i tagata aoga e lipoti mai nisi o igoa na latou mauaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 49, o le a le mea na faatalitali i ai nei agaga? (Laveaiga.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:14–16, 50. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na faatumulia ai nei agaga amiotonu i le olioli ma le fiafia.

  • Aisea na faatumulia ai nei agaga amiotonu i le olioli ma le fiafia? (“Ona ua oo mai lava le aso o lo latou laveaiga” [fuaiupu e 15]. I se isi faaupuga, sa latou iloa o le a vave ona latou toetutu ona o le Togiola a Iesu Keriso.)

  • Aisea e te manatu ai o le toe faatasia o o latou agaga ma tino o le a avea ma se laveaiga mo nei agaga amiotonu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:17, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo faamanuiaga e maua e agaga amiotonu pe a uma ona toe faatasia o latou agaga ma tino. Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e faailoga mea ua latou mauaina.

  • O le a se mea e mafai ona tatou maua pe a tatou toetutu? (O se atoatoaga o le olioli.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:14–17, 50 e uiga i le laveaiga mai le oti faaletino? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni aoaoga faavae ma ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa latou te malamalama i aoaoga faavae nei e lua: E ala i le alofa tunoa o le Atua le Tama ma Iesu Keriso, o le a laveaiina ai i tatou mai noataga o le oti, ma le e mafai ona tatou maua se atoatoaga o le olioli e ala i le toetu. Atonu e te manao e tusi nei aoaoga faavae e lua i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua,o le na saunoa e uiga i le manaomia o le, ma faamanuiaga o le i ai o se tino faaletino. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mafuaaga e taua ai le i ai o se tino faaletino i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo i tatou, ina ia maua ai se atoatoaga o le olioli.

Ata
Elder David A. Bednar

“O o tatou tino faaletino ua mafai ai ona tatou maua se poto masani lautele, loloto, ma le maoae lea e le mafai ona maua i lo tatou i ai i le muai olaga. O le mea lea, o a tatou sootaga ma isi tagata, o lo tatou malosi e iloa ai ma faatino e tusa ai ma le upumoni, ma lo tatou tomai e usitai ai i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei a Iesu Keriso e faateleina e ala i o tatou tino faaletino. …

“O le fuafuaga a le Tama ua mamanuina ina ia tuuina mai ai le taitaiga mo Ana fanau, e fesoasoani ai ia i latou ia fiafia, ma toe aumaia saogalemu i latou ia te Ia ma ni tino faaeaina” (“Matou Te Talitonu i le Nofomama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 41, 43).

  • Aisea tatou te manaomia ai se tino faaletino ina ia maua ai se atoatoaga o le olioli?

E faaopoopo atu i tali a tagata aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu, o se atoatoaga o le olioli o le ituaiga olioli lea o loo maua e le Tama Faalelagi. Ua i ai i le Tamā Faalelagi se tino o aano ma ivi (tagai i le MF&F 130:22). A tuueseese o tatou agaga ma tino, tatou te le pei o Ia ma e le mafai ona maua se atoatoaga o le olioli (tagai i le MF&F 93:33–34). Pe a fesootai e le mavavaeeseina o tatou agaga ma tino—pe a tatou toetutu—e iu lava ina tatou faapei o lo tatou Tama Faalelagi ma maua se atoatoaga o le olioli.

Faamalamalama atu faapea, o tagata amiotonu i le lalolagi o agaga sa faatalitali mo le “afio atu”, po o le taunuu atu, o le Alo o le Atua e faasaoloto i latou ma toefuatai i latou i o latou “autino atoatoa” (MF&F 138:16–17). Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau i mea na tutupu i le lalolagi a’o faapotopoto nei agaga amiotonu. Sa togiola Iesu Keriso mo fanau uma a le Tama Faalelagi e ala i Lona puapuagatia i Ketesemane ma luga o le satauro. O nisi o agaga amiotonu i le lalolagi o agaga sa faatalitali mo le faitau afe o tausaga mo lo latou laveaiga. O le taulaga na faia e Iesu Keriso o le a aofia ai le togiolaina mai ia latou agasala, faapea foi ma le faaolataga mai le oti faaletino.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:18-19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai faalemafaufau pe o le a faapei le mea o le a tupu o loo faamatalaina i nei fuaiupu.

  • O le a sou manatu, mata na faapei le faaali atu o Iesu Keriso i le falepuipui o agaga mo i latou sa Ia asiasi atu i ai?

  • O le a le mea na aoao atu e le Faaola i nei agaga?

  • Mata e faapei sau tali atu i le Faaola, o le na faatoa faataunuuina lava le Togiola mo oe, pe ana faapea sa e i ai iina e faalogologo atu ia te Ia o aoao atu i le lalolagi o agaga? (Atonu e te manao e fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto filemu i lenei fesili ae le o le tali leotele mai i ai.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:23-24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu agaga amiotonu i le asiasiga a le Faaola. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faasino atu i le aoaoga faavae muamua sa e tusia i luga o le laupapa: E mafai ona faaolaina tagata uma e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma le usiusitai i mataupu faavae o le talalelei. Faamalamalama atu faapea, a o faaauau ona suesue e tagata aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138 o le a latou aoao ai i le auala na saunia ai e le Tama Faalelagi se ala mo Lana fanau uma ina ia manuia mai le Togiola a le Faaola.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 138. O le talaaga faaletagata lava ia o Peresitene Iosefa F. Samita

I le va o le 1869 ma le 1918, na oo ai Peresitene Iosefa F. Samita i le lotomomomo ma le faanoanoa na faatatau i le maliliu o ni tagata o [lona] aiga. Na ia lagomauina se fanau e toasefulutolu, o le toaiva o i latou na maliliu a’o laiti, ma se ava e toatasi. Sa tusia e Peresitene Samita upu nei i se tusi atu i lona faletua o Edna ina ua maliu lana tama ulumatua, o Mercy Josephine, a’o le’i atoa lelei le tolu o tausaga o lona matua.

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

“Ua ou tau le talitonuina a’u lava e tusi atu, e oo lava i le taimi lenei o loo nutimomoia lava lo’u loto, ma o loo vevesi solo lo’u mafaufau; afai ou te muimui, ia alofa le Atua faamagalo a’u, sa tofotofoina ma o loo tofotofoina lo’u loto i le tiga matuitui, ua nutimomomoina lo’u loto ma toetoe a motu ese. Ua tuua na o a’u, o lo’u fale e pei ua tuufua ma toetoe a le malie, peitai o lo’u aiga lenei ma si a’u pepe meamea; ae e leai se mea ou te mafaia ae na o le lagona o le sooga aupito faapelepele, aupito matagofie, ae aupito malosi foi, lea sa fusia ai a’u i le aiga ma le lalolagi ua oia, o si a’u pele, si a’u Dodo matagofie ua alu! Ou te tau le talitonu i ai, ma e tuufesili lo’u loto, e mo’i ea? Ou te tilotilo solo, ou te faalogologo, e leai se leo, ou te feosofai i potu, o loo avanoa uma, gaogao, tuufua, ma tuulafoaia. Ou te vaai ifo i le ala savali o le faatoaga, su’e faataamilo i le fale, autilotilo iinei ma iina mo sina vaaiga o se tamai ulu lanuauro ma susulu ma alafau piniki, ae leai, paga lea, e leai ni tulagavae laiti. E leai ni mata uliuli laiti e susulu ma le alofa mo papa; leai se leo malie itiiti e fesilisili i fesili e afe, ma faamatala mai mea mananaia laiti, ma tautalatala soo ma le fiafia, leai ni lima laiti e faaofuofu e fusimau ai i lo’u ua, leai ni laugutu piniki mananaia e faafoi mai i le mama faateineitiiti la’u opo alofa ma kisi, peitai ua na o se nofoa laitiiti avanoa. O ana meataalo laiti ua nana ese, o ona lavalava ua teu ese, ma e na o le tasi le manatu tuufua ua palasi mai lona mamafa i lo’u loto—e le o iinei o ia, ua alu! Ae pe le toe foi mai o ia? E le mafai ona ia tuua umi a’u, o fea o i ai o ia? Ua toetoe a ou valea, ma e na o le Atua ua silafia lo’u alofa tele i si o’u afafine, ma o ia o le sulu ma le fiafiaga o lo’u loto.

“O le taeao a’o lei maliu o ia, i lo’u ala ai i le po atoa ma ia, aua sa ou vaaia o ia i po uma, sa ou fai atu ia te ia, ‘E le’i moe si a’u pele laitiiti i le po atoa.’ Sa lulu lona ulu ma tali mai, ‘O le a ou moe nei, papa.’ Oka! i le ati mai o na upu itiiti i lo’u fatu. Sa ou iloaina e ui o le a ou le talitonu, sa o se isi leo, na faauigaina o le moe o le oti, ma sa moe o ia. Oi, se paga e, ua pe le sulu o lo’u fatu. Na toetoe lava a aluese atu le faatusa o le lagi lea na vaneina i lo’u agaga” (in Joseph Fielding Smith, Life of Joseph F. Smith [1938], 455–56).