Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 36–40; I le Ohaio (Iunite 9)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36–40; I le Ohaio (Iunite 9)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36–40 ma le lesona “I le Ohaio” (iunite 9) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 36-37)

E ala i se faaaliga ia Eteuati Paterika a’o le’i oo i lona papatisoga, sa aoao ai e tagata aoga o e umia le perisitua ua valaauina e talai atu le talalelei ma e manaomia ona mama.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38)

A o suesueina e tagata aoga le poloaiga a le Alii mo le Au Paia e faapotopoto i Ohaio, na latou iloa ai, e silafia e le Alii mea uma, e mafai ona Ia lapataia i tatou e uiga i mea matautia, ma ua Ia tuuina mai ia i tatou poloaiga mo lo tatou puipuiga. Na latou aoaoina foi na folafola mai e le Alii i le Au Paia, afai o le a latou usitai i Ana poloaiga o le a saunia i latou ma o le a le matatau lava.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 39-40)

Na faatonuina e le Alii se faifeau lotu Porotesano na igoa ia James Covel ina ia papatisoina, ma talai atu le atoatoaga o le talalelei. Mai lenei aoaoga, na aoao ai e tagata aoga, afai tatou te talia Iesu Keriso, o le a Ia tuu mai ia i tatou le mana e avea ai ma Ona atalii ma Ona afafine. Na iloa ai foi e tagata aoga o faamanuiaga folafolaina a le Alii e faalagolago lea i lo tatou faalogo ma usitai i Lona siufofoga. Sa teena e James Covel le valaaulia a le Faaola ina ia papatisoina. Na aoaoina e tagata aoga o le fefe ma le popole i mea o le lalolagi, e mafua ai ona tatou teena le afioga a le Atua.

Aso 4 (I le Ohaio)

O lenei lesona na tuuina atu ai i tagata aoga se vaaiga aoao o aafiaga o le Au Paia i Ohaio mai le 1831 i le 1838. Na aoaoina e tagata aoga, na folafola atu e le Alii i le Au Paia i Ohaio o le a Ia faaali mai Lana tulafono ma faaeeina i latou i le mana mai luga. E le gata i lea, na tautino mai le Alii o le a Ia valaauina le Au Paia e talai atu le talalelei i le lalolagi atoa. Sa aoaoina e tagata aoga le ala e tuuina mai ai e le Alii lea faaaliga i luga o lea faaaliga i luga o le Au Paia ma faataunuuina Ana folafolaga e ui lava i le tetee ma sauaga. Na latou aoao foi e uiga i nisi o mea le lelei o le a tutupu, ma mea faafeagai na fetaiai ma le Au Paia a’o i ai i Ohaio.

Folasaga

Sa le na ona faatonu e le Alii le Au Paia e siitia atu i Ohaio, ae sa Ia fautuaina foi i latou i auala e taulima ai e le tasi le isi. I lenei lesona o le a aoao ai tagata aoga e uiga i le poloaiga a Iesu Keriso ina ia lotogatasi ma ia faatauaina isi e pei foi ona tatou faatauaina i tatou lava.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36–38

Ua poloaiina le Au Paia ina ia lotogatasi

Vaevae le vasega i ni vaega se lua ma tuu atu i vaega taitasi ni mea faitino eseese e mafai ona faaaoga mo le fausiaina [o se mea] (e mafai ona aofia ai mea nei e pei o poloka laupapa laiti, ipuinu pepa, po o ni atigipusa laiti). Ia mautinoa e maua e se vaega se tasi ni mea faitino se tele atu pe lapopoa atu nai lo le isi vaega.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Fau se olo i se maualuga e te mafai ona faia ai, e faaaoga ai mea faitino nei. Aua ne’i fai atu se faamatalaga e uiga i lenei gaoioiga e faapea o se tauvaga, pe fai soo se tala i le fauina o olo e lua. E masalo o le a manatu tagata aoga e faapea, o loo tauva ia vaega e lua e faasaga i le tasi ma le isi. Afai latou te fesili mai pe e tatau ona latou galulue faatasi o ni vaega pe galulue eseese, ia tau lava o le toe ta’u atu i ai o le faamoemoega: E tatau ona latou fauina se olo i se maualuga e mafai ona latou faia ai.

Tuu atu i tagata aoga se minute se tasi e faamaea ai le galuega. A uma le gaoioiga fai atu ia i latou e iloilo po o ai ua “manumalo.” A uma ona faasoa mai e tagata aoga o latou manatu, faailoa atu ia i latou, ina ia mafai ona iloilo po o le a le lelei o le latou faamanuiaina i lenei gaoioiga, e manaomia ona latou suesue i le fautuaga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia a’o latou saunia e siitia atu i Ohaio. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo malamalamaaga i lenei gaoioiga faapea foi i o latou olaga a o latou suesueina faatonuga a le Alii i le Au Paia anamua.

Fai atu i tagata aoga e toe mafaufau i le mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio. (Afai e manaomia ai, uunaia i latou e toe faamanatu a latou faamatalaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37–38 ma a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.) O tali a tagata aoga e tatau ona aofia ai le ta’ua o mea matautia sa feagai ma le Au Paia i Niu Ioka, faapea foi ma faamanuiaga na folafola mai e le Alii e tuu mai i Lona nuu pe a latou faapotopoto i Ohaio.

Faamatala atu, a’o faatonuina e le Alii le Au Paia e uiga i lo latou siitia atu i Ohaio, sa Ia tuuina mai ia i latou le fautuaga i le ala na tatau ona latou manatu ai i le tasi ma le isi. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:23–25, ma vaavaai mo se fasifuaitau o loo aoao mai ai le auala e tatau ona tatou manatu ai i isi tagata.

  • O le a le fetalaiga a le Alii i le auala e tatau ona tatou manatu ai i isi?

  • O le a sou manatu i le uiga o le manatu taua i o tatou uso e pei o i tatou lava? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E tatau ona tatou faatauaina isi e pei lava ona tatou faatauaina i tatou lava.)

  • O le a le mea e tupu pe a manatu tagata e sili atu lo latou taua, pe lelei atu, nai lo o isi?

  • O faamanuiaga e mafai ona oo mai ia i tatou o se Ekalesia ma le tagata lava ia pe a tatou le manatu e faapea ua sili atu lo tatou taua nai lo o isi?

Faaali atu se fasi ie manaia ma se ieie tuai. Fesili atu i tagata aoga po o le fea o ie o le a latou mananao e oofu ai. Faamalamalama atu, ina ia fesoasoani i le Au Paia ia malamalama i lenei mataupu faavae, sa faapea ona tuuina mai e le Alii ia i latou se faataoto.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:26. Fai atu i isi tagata aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faia e le tagata i le faataoto lenei ia ona atalii.

  • O le a sou lagona pe ana faapea o oe o le atalii na mauaina ieie tuai?

  • O le a se mea e mafai ona faia e le atalii na mauaina ofu talaloa e faaleleia ai lenei tulaga? (E mafai ona ia faasoa atu mea sa ia te ia i le atalii na itiiti mea na ia mauaina.)

  • O le a lou manatu i le savali a le Alii ia i tatou i lenei faataoto?

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27, ma vaavaai mo se mataupu faavae e finagalo le Alii ia tatou malamalama i ai mai lenei faataoto. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa i autafa o le mataupu faavae muamua na e tusia: Afai tatou te le tasi, e le o tatou o ni tagata o le Alii. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga upu i a latou tusitusiga paia o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae.

  • I le anotusi o le fuaiupu e 27, o le a le uiga o le “ia tasi”? (Ia lotogatasi ma isi ma le Alii i le amiotonu.)

  • E mafai faapefea e le faatauaina o isi e pei ona tatou faatauaina i tatou lava, ona fesoasoani ia i tatou ia tasi ai ma le tasi ma le isi? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mea ia i tatou ina ia tasi ma le Alii?

  • Aisea e te manatu e le mafai ai ona avea i tatou ma tagata o le Alii pe a tatou le tasi?

Faamatala atu, o uluai tagata o le Ekalesia o e na valaauina e faapotopoto i Ohaio sa o mai mai ni tulaga eseese. O nisi sa umia ni faatoaga faamanuiaina ma sa faaaloalogia i o latou nuu, ae o isi na laiti ni meatotino ma sa manatu i ai e maualalo o latou tulaga faaagafesootai.

  • Na mafai faapefea ona faamanuiaina le Au Paia i mataupu faavae o loo i luga o le laupapa, a’o latou faapotopoto ma isi tagata o le Ekalesia i Ohaio?

Tagai i le gaoioiga o le fauina o le olo mai le amataga o le lesona. Fai atu i tagata aoga e toe ta’u mai po o le a foi le faamoemoega (ia fauina se olo i se maualuga latou te mafaia ai).

  • Pe na tatou fauina se olo i se maualuga na tatou mafaia ai? (Afai na tuufaatasi e vaega e lua a latou fasi mea faitino, o le a latou faia lena mea. Afai sa galulue eseese ia vaega, atonu latou te faapea mai, na latou fauina a latou olo i le maualuga na latou mafaia ai e tusa ma mea sa ia i latou.)

  • E faavae i le fautuaga a le Alii i le Au Paia o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38, o le a le auala sili ona lelei e fau ai se olo ia maualuga tatou te mafaia ai? (Ia o mai faatasi o se vaega e tasi ma tuufaatasi mea na tuuina mai ia i tatou e fau ai se olo se tasi.)

  • O a nisi o tulaga i le olaga atonu e faaosoosoina ai i tatou e mafaufau i mea tatou te fiafia i ai, nai lo o le vaavaai e atinae ma siitia i latou o loo siomia i tatou?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le auala e fesootai ai le poloaiga ina ia tasi i le poloaiga a le Atua mo Lona nuu ia faapotopoto faatasi. Atonu e te manao e saunia ni kopi o lenei faamatalaga ina ia mafai ona e mulimuli ai isi tagata aoga i le faitauga.

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Ua tatou iloa mai aafiaga o le olioli e oo mai pe a faamanuiaina i tatou i le lotogatasi. … O le finagalo o [lo tatou Tama Faalelagi] ia tuuina mai ia i tatou lena moomooga paia mo le lotogatasi ona o le alofa ia i tatou.

“E le mafai ona Ia tuuina mai ia i tatou o ni tagata taitoatasi. O le olioli o le lotogatasi ua Ia matuai finagalo e tuuina mai ia i tatou e le aunoa ma isi. E ao ina tatou sailia ma agavaa ia i ai faatasi ma isi. E le o se tulaga la e faateia ai le uunaia o tatou e le Atua e faapotopoto ina ia Ona faamanuiaina i tatou.” Ua Ia finagalo ia tatou faapotopoto i aiga. Ua Ia faatuina vasega, uarota, ma paranesi ma poloaiina i tatou ia faapotopoto soo faatasi. I na faapotopotoga, lea ua mamanuina e le Atua mo i tatou, o loo taoto ai lo tatou avanoa sili. E mafai ona tatou tatalo ma galulue mo le lotogatasi o le a faapea ona aumaia ia i tatou le olioli ma faateleina ai lo tatou mana e auauna atu” (“E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 69).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Eyring, aisea e finagalo ai le Alii ia tatou faapotopoto faatasi?

  • O a ni faamanuiaga na ia fai mai o le a aumaia e le lotogatasi ia i tatou?

  • E faapefea ona fesoasoani le saunoaga a Peresitene Eyring, ina ia tatou malamalama ai i le pogai tatou te faapotopoto faatasi ai o ni aiga? O ni tagata o le Ekalesia? O se vasega seminare?

  • O a ni auala na e maua ai faamanuiaga e oo mai mai le faapotopoto faatasi ma isi?

Valaaulia tagata aoga e faaalu ni nai minute e tusitusi ai i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i se mea e mafai ona latou faia ina ia tasi ai ma o latou aiga, ma alii ma tamaitai talavou i o latou korama ma vasega i le lotu, ma le Alii. A ua lava se taimi na tuu atu i ai, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni mea na latou tusia. Atonu foi e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga o le tasi ma le tasi ma le isi, ma le faatauaina o isi e pei ona tatou faia ia i tatou lava.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39-40

Ua faasafua atu e le Alii se valaaulia ia James Covel

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu po o ai James Covel ma le mea na tupu ia te ia e ala i le faitauina o autu o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39 ma le 40. I le aso 5 o Ianuari, 1831, na poloaiina ai James Covel e le Alii ina ia papatisoina (tagai MF&F 39:10). Ae peitai, sa le’i mafai ona ia tausia lana folafolaga e usitai i le poloaiga a le Atua.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 40:1–3. Fai atu i tagata aoga e faamatala pe aisea na teena ai e James Covel le valaaulia na tuuina atu e le Alii ia te ia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni mea na latou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le taua o le tausia o feagaiga latou te osia ma le Atua.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 41–44)

Ina ia saunia tagata aoga mo la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41–44, atonu e te manao e valaaulia i latou e mafaufau i mea nei: O a mea e matautia ai le manao tuinanau? E tatau faapefea ona tatou aoao atu i le Ekalesia a le Alii? O le a faapefea le tofo o le oti ia i latou o e amiotonu? Faamalamalama atu e faapea, i le iunite e sosoo ai, o le a maua ai e tagata aoga le avanoa e iloa ai tali a le Alii i nei fesili, faapea foi ma le aoao e uiga i le tulafono a le Alii o le faapaiaga.