Seminare
Lesona 139: Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3–33


Lesona 139

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3–33

Folasaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 o loo i ai se faaaliga e uiga i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. E ui ina sa faamaumauina lenei faaaliga i le aso 12 o Iulai, 1843, ae o nisi o upumoni i le faaaliga sa silafia ma aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita i le amataga o le 1831. O le faaaliga o le a talanoaina i lesona e lua. O lenei lesona o loo talanoaina ai tulaga o le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga ma folafolaga ua tuuina mai ia i latou o e faamamalu i ai. O le isi lesona o le a talanoaina le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3-18

Ua faatulaga mai e le Alii tuutuuga o le feagaiga fou ma faavavau

Ia manatua: O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2 o loo aofia i le lesona 140 o se vaega o se talanoaga e uiga i faaipoipoga faa-autaunonofo.

A o le’i amata le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa:

Aisea e taua ai ia te oe le faaipoipoga e faavavau?

O le a se mea o le a e faia, e amata atu nei, e saunia ai oe lava e ulu atu i le malumalu ma ia faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa?

O a faamanuiaga e mafai ona oo mai i lenei olaga ia i latou o e usitai i tulafono a le Atua ina ia faamauina i le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei a o latou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 i le aso.

Amata i le fesili atu o le fesili lenei:

  • O le a le feagaiga fou ma faavavau?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le fuaitau “o le feagaiga fou ma tumau-faavavau”, faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Ua i ai se faauigaga manino lelei lava ma auiliili o le feagaiga fou ma le faavavau. O mea uma lava—o le atoatoaga o le talalelei. O faaipoipoga e sa’o ona faia, papatisoga, faauuga i le perisitua, o isi mea uma—o konekarate uma, matafaioi uma, o faatinoga uma e faatatau i le talalelei a Iesu Keriso, ua faamauina e le Agaga Paia o le folafolaga e tusa ai ma lana tulafono ua tuuina mai, o se vaega o le feagaiga fou faavavau” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:158; ua aveese faatusilima).

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3–5, ma vaavaai mo le taunuuga o le teenaina o le feagaiga fou ma tumau-faavavau, lea e aofia ai le feagaiga o le faaipoipoga faaselesitila.

  • O le a le taunuuga o le teenaina o le feagaiga fou ma faavavau? (A o tali mai tagata aoga i lenei fesili, atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu tausalaina o lona uiga o le taofia mai o se tagata i lona alualu i luma e faavavau.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo le faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e faamaoni i le feagaiga fou ma faavavau.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o a mea tatou te maua pe a tatou faamaoni i le feagaiga fou ma faavavau? (A o tali mai tagata aoga i lenei fesili, atonu e te manao e faailoa atu o le eseesega i le va o le tausalaina, po o le taofia mai le alualu i luma, ma le mauaina o “le atoatoaga o le mamalu [o le Alii].”)

Faailoa atu e faapea, e masani ona faia e tagata ni konekarate, po o ni maliega, ma le tasi ma le isi. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7. Tofi le afa o le vasega e vaavaai mo le mea e tupu i konekarate e fai e le tagata pe a oti. Valaaulia le isi afa e faailoa mai ni tuutuuga se lua e mafai ona fusia ai feagaiga pe a tatou oti.

  • O le a le mea e tupu i konekarate e fai e tagata? (E gata i le oti.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 7, o a mea e lua e tatau ona tupu ina ia fusia ai feagaiga pe a tatou oti? (E tatau ona faia e ala i le pule o le perisitua, ma e tatau ona “faia ma osia ma faamauina i le Agaga Paia o le folafolaga.”)

Faamalamalama atu “o le Agaga Paia o le Agaga Paia o le Folafolaga. … E molimau le Agaga Paia o le Folafolaga i le Tama e faapea ua uma ona faataunuuina lelei sauniga faaola, ma ua tausia lelei feagaiga e o faatasi ma i latou” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga,” scriptures.lds.org). Ona valaaulia lea o tagata aoga e toe faitau le fuaiupu e 7 ma aotele i se faamatalaga o le aoaoga faavae. Tusi la latou tali i luga o le laupapa. Mo se faataitaiga, atonu e te tusia se mea e tutusa ma lenei: A le faia se feagaiga e ala i le pule tatau o le perisitua, ma faamauina e ala i le Agaga Paia o le Folafolaga, o le a faapea ona muta i le oti.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i lenei aoaoga faavae, fai atu ia te i latou e toe faaupu i se auala lelei. Tusi la latou tali i luga o le laupapa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tusia se mea e tutusa ma lenei: A faia se feagaiga e ala i le pule tatau o le perisitua, ma ua faamauina e ala i le Agaga Paia o le Folafolaga, o le a tumau e faavavau.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:8–14 i le faamalamalama atu e faapea, o loo faaauau pea ona tuuina mai e le Alii ia tuutuuga o Ana tulafono ma sauniga. Sa Ia tautino mai o mea uma ua Ia faavaeina o le a tumau e faavavau, ae o isi mea uma o le a iu ina faaumatiaina.

Valaaulia ni tagata aoga se toafa e auaua’i e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni auala eseese se lua e ono ulu faatasi atu ai se alii ma se tamaitai i se faaipoipoga. Ona faitau leotele lea o faataitaiga nei. A uma ona faitau faataitaiga taitasi, fesili atu i tagata aoga po o a upumoni o loo aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–18 e faatatau i lena tulaga.

Faataitaiga 1: O se alii ma se tamaitai ua alofa le tasi i le isi, tausia le tulafono o le ola mama, ma ua faaipoipoina ma le fiafia e se taitai o le malo i le lotoifale. E lei faamauina i laua i se malumalu O le sauniga o le la faaipoipoga ua aofia ai upu “o le oti ta te mavae ai.” O ni nai tausaga mulimuli ane, na maliu ai le tane i se faalavelave faafuasei. O a ni upumoni na aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17 e faaaoga i ai? (Ua le o toe faaipoipoina le tane ma le ava.)

Faataitaiga 2: O se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina. Sa tauto le tasi i le isi, o le a alofa le tasi i le isi i taimi uma, ma o le a la faatasi pea i taimi uma, ae e le’i faamauina i laua i se malumalu. Ua la talitonu ona o lo laua alofa, o le a faataga i laua e le Atua ia faatasia e faavavau. O a ni upumoni na aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:18 e faaaoga i ai? (O le a le faaauauina le la faaipoipoga pe a la feoti.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19-33

Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga ia i latou o e usitai i le tulafono o le faaipoipoga faaselesitila

Valaulia se tagata aoga e faitau leotele le aafiaga lenei na faasoa mai e Elder Enrique R. Falabella o le Fitugafulu. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le mea na faanoanoa ai Elder ma Sister Falabella ae o le a foi le mea na la fiafia ai.

Ata
Elder Enrique R. Falabella

“Ina ua ou foi mai i lau misiona, sa ou fetaui i se tamaitai talavou lalelei. … Na ou tosina atu ia te ia i le taimi muamua lava na ou vaai ai ia te ia.

“Na faatu e lo’u toalua le sini ia faaipoipo i le malumalu, e ui o aso la o le malumalu aupito latalata ane na manaomia ai se malaga e silia i le 4,000 maila (6,400 km).

“O le ma faaipoipoga faalemalo sa fiafia ma faanoanoa foi, ona sa ma faaipoipo ae na i ai se aso e faamuta ai. Na saunoa mai le taitai i upu, ‘Ia ou te faapea atu ua avea nei oulua o se tane ma se ava,’ ae na vave lava ona sosoo mai ai, ma lana faamatalaga, ‘seia oo ina oulua mavae i le oti.’

“O lea la faatasi ai ma le ositaulaga sa ma sefeina ai se seleni e totogi ai se pepa malaga mo na o le malaga atu i le Malumalu o Mesa Arisona.

“I totonu o le malumalu, ao ma tootutuli ai i le fatafaitaulaga, sa fofogaina ai e se auauna faatagaina ia upu sa ou fia faalogo i ai, lea na folafola mai ai o i ma’ua o se tane ma se ava mo le olaga nei ma le faavavau atoa” (“O Le Aiga: O Le Faleaoga o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 102).

  • Aisea na le faamalieina ai le au Falabella i le la faaipoipoga faalemalo?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e faamaoni i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. Ona o lenei fuaitau e umi ma fai si faigata ona malamalama i ai, atonu e te manao e taofi i ni nai taimi e tuuina atu ni faamalamalamaga ma tali ni fesili. Atonu e fesoasoani le faamatalaga lenei ia te oe:

O le upu ola o lona uiga ia talia po o le faaauau pea, o lea la o le fuaitau “ola i laʼu feagaiga” (fuaiupu e 19) ma le “ola i laʼu tulafono” (fuaiupu e 21) o lona uiga ia tumau faamaoni i le feagaiga ma le tulafono a le Alii.

O le fuaiupu e 19 o loo i ai le folafolaga, afai e faaipoipo se alii ma se tamaitai i “le feagaiga fou ma le tumau-faavavau, ma ua faamauina ia te i laua e ala i le Agaga Paia o le folafolaga,” o le a laua “tutulai mai i le uluai toetutu; … ma o le a mautofi i nofoalii, malo, itumalo, ma mana,” pe afai la te “ola i [le] feagaiga, ma lē faia se fasioti tagata e faamasaa ai le toto lē sala.” (Tagai foi i le MF&F 132:27.)

O fuaitau “faaauauina o fanau e faavavau ma faavavau lava” i le (fuaiupu e 19) ma le “ona ua i ai pea lava i laua” i le (fuaiupu e 20) e faatatau i le folafolaga, o o tatou aiga ma a tatou fanau e mafai ona faaauau pea i le faavavau atoa.

Tusi le Afai ona i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e faatumu avanoa ina ia aotele ai folafolaga ua tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. E mafai ona latou faailoa mai mataupu faavae e pei o nei:

Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona laua maua le faaeaga ma le mamalu.

Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona laua maua se faatoateleina e faavavau o fanau.

Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona faamalosia le la faaipoipoga i le faavavau atoa.

Afai e ola se alii ma se tamaitai i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga, o le a faapea ona avea i laua e faapei o le Atua.

Faitau le faataitaiga lenei:

Faataitaiga 3: O se alii talavou ma se tamaitai talavou ua faamauina i totonu o se malumalu paia e ala i le pule o le perisitua. O loo ola faamaoni i laua uma ma tausia a laua feagaiga. O a upumoni o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–21 e faaaoga pe a maliliu i laua? (O le a faaauau e faavavau le la faaipoipoga. O le a avea i laua e faapei o le la Tama oi le Lagi ma o le a faamanuiaina i le mamalu, faaeaga, ma se aiga e faavavau.)

  • O le a sou manatu i ni mea e tatau ona faia e se tane ma se ava ina ia ola ai i le feagaiga o le faaipoipoga? (O tali e mafai ona aofia ai le mulimuli i le afioga a le Atua, o le usiusitai i sauniga uma o le faaolataga, o le amio mama ma agavaa, alofa i le tasi ma le isi, galulue faatasi e avea ma ni matua lelei, tausia o fanau i le alofa ma le amiotonu, ma toe foi faatasi atu e le aunoa i le malumalu.)

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:22–25, ma ia taulai faapitoa atu i le faamatalaga e le Alii o le “faitotoa” ma le “auala” e tau atu i le faaeaga. Ae latou te le’i faitau, faamalamalama atu o le upu vaapiapi i le fuaiupu e 22 o lona uiga e vaiti pe fetaui tonu, e le mafai ai ona i ai se oso ese mai le ala.

  • O a ni auala e faaalia ai e le ata o se faitotoa vatele ma se auala lautele ia manatu ua i ai nei o le lalolagi e uiga i mafutaga a ulugalii ma faaipoipoga? E faapefea ona ese mai nei manatu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 22 ma le 25, aisea e toatele ai e lē ulu atu i le auala vaapiapi e tau atu i le faaeaga? (Latou te le talia Iesu Keriso, iloa o Ia, po o le ola i Lana tulafono.)

  • E tusa ai ma fuaiupu 21–24, o a mea e tatau ona tatou faia e maua ai le ola e faavavau? (Aotele tali a tagata aoga e ala i le tusia o le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Ina ia maua le faaeaga ma ola e faavavau, e tatau ona tatou iloa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ia avea e faapei o i Laua, ma ola i la Laua tulafono.)

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:29–33 i le faamatala atu e faapea, sa faamaoni ma usiusitai Aperaamo i le tulafono a le Alii o le faaipoipoga e faavavau, ma sa ia mauaina le folafolaga o le faatoateleina e faavavau o [lana] fanau.

Molimau atu ao tatou mulimuli i tulafono a le Atua, e mafai ona tatou nonofo faatasi ma Ia ma maua le ola e faavavau.

Ia faasino atu i fesili sa e tusia i luga o le laupapa a’o lei amataina le vasega. Valaaulia tagata aoga e tali atu i nei fesili i totonu o lau api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. A maea se taimi, atonu foi e te manao e valaaulia ni tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa atu o laua lagona i le vasega atoa.

Faaiu i le faaali atu se ata o lou aiga. Faasoa atu ou lagona ma le molimau e uiga i faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau. Uunaia tagata aoga ia saunia nei e o atu i le malumalu ma ia faaipoipoina mo le faavavau. Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga ua folafolaina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 faapea ma le olioli e maua mai i le saunia e faaipoipo i le malumalu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:5. O le faaipoipoga na “faatutuina mai i luma atu o le faavaega o le lalolagi”

Sa faasoa mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia upumoni nei e uiga i le faaipoipoga ma le aiga:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Na foafoaina le fogaeleele ma sa toefuataiina lenei Ekalesia ina ia mafai ai ona faatulaga aiga, faamauina, ma faaeaina e faavavau. …

“… O se faaipoipoga i le malumalu e le gata i le va o se tane ma se ava; e fusia ai se faiga paaga ma le Atua.

“… A faamauina se aiga i le malumalu, e mafai ona faavavau lena aiga e pei foi o le malo o le Atua lava ia” (“Faaipoipoga Faaselesitila,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 93).

Sa aoao mai foi Elder Nelson:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O le faaipoipoga e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia, nai lo se isi lava sootaga faaletagata soifua. …

“O le faaipoipoga o le faavae lea o sootaga fegalegalea’i, o le punavai o le amioatua, ma o le faavae mo le faaeaga faavavau” (“Faafaileleina o Faaipoipoga,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 36).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7. O Le Agaga Paia o le Folafolaga

Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

O Le Agaga Paia o le Folafolaga o le Agaga Paia lea e tuuina le faamaufaailoga o le faamaoniga i luga o sauniga uma: papatisoga, faamauga, faauuga, faaipoipoga. O le folafolaga e faapea, o le a maua faamanuiaga e ala i le faamaoni.

“Afai e soli e se tagata se feagaiga, pe o le papatisoga, faauuga, faaipoipoga po o se isi lava mea, e aveese mai e le Agaga le faailoga o le faamaoniga, ma o le a le maua ia faamanuiaga.

“O sauniga uma ua faamauina i se folafolaga o se taui e faavae i le faamaoni. E aveese e le Agaga Paia le faailoga o le faamaoniga pe a solia ia tulafono [tagai i le MF&F 76:52–53; 132:7]” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:45).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20. “Ona avea ai lea o i laua ma atua … ona ua i ai pea lava i laua”

Na faamatala e Elder Pale P. Palate o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le auala na suia ai lona olaga ina ua ia maua se malamalamaaga i le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau:

Ata
Pale P. Palate

“O Iosefa Samita sa aoaoina a’u i le auala e faatauaina ai mafutaga faapelepele o le tama ma le tina, tane ma le ava; o le tuagane ma le tuafafine, atalii ma le afafine.

“O ia na ou aoaoina ai o le ava o lo’u fatafata e ono faamauina ia te a’u mo le taimi nei ma le faavavau atoa; ma o tigaalofa faamamaina ma le alofa lea e pele ai i ma’ua i le tasi ma le isi e afua mai i le punavai o le alofa paia ma faavavau. Sa mai ia te ia na ou aoaoina ai ia atiina ae nei lagona alofa, ma tuputupu a’e ma faateleina i lea lava alofa i le faavavau atoa; o le taunuuga o a tatou faatasiga e le iu, o se fanau e pei le toatele o fetu o le lagi, po o le oneone o le matafaga.

“Sa mai ia te ia na ou aoaoina ai le mamalu moni ma le faasinomaga o se atalii o le Atua, ua faaofuina i se perisitua e faavavau, o le peteriaka ma le taitai tautupu o ana fanau e le mafaitaulia. Sa mai ia te ia na ou aoaoina ai, o le mamalu aupito maualuga o le tulaga faatamaitai, o le tu o se masiofo ma se faitaulaga tamaitai i lana tane, ma ia nofotupu e faavavau ma faavavau o se tina masiofo i lana fanau toatele ma e faatoateleina pea.

“Na ou alofa muamua, ae sa ou le iloa pe aisea. Ae o lenei ua ou alofa—ma se mama—o se malosi o lagona siitia ma faaeaina, lea o le a siia’e ai lo’u agaga mai lenei faavae paaa ma faalautele ai e pei o le vasa. Sa ou lagonaina e moni lava o le Atua o lo’u Tama faalelagi; o Iesu o lo’u uso, ma o le avā o lo’u fatafata sa o se soa tino ola pea, ma faavavau; o se agelu auauna agalelei, ua tuuina mai ia te a’u o se faamafanafana, o se palealii o le mamalu mo le faavavau ma faavavau lava. I se faapuupuuga, ua mafai nei ona ou alofa ma le agaga faapea foi ma le malamalama.

“… O Iosefa Samita … na siitia se tulimanu o le veli ma [na] ia tuuina mai ia te au se tepa e tasi i le faavavau” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 297–98).

I le 1916, sa tautino mai ai e Peresitene Iosefa F. Samita, ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“E tusa ai ma tulaga o le alualu i luma e faavavau ma le mauaina ua faailoa mai e ala i faaaliga paia, e tatau ona tatou malamalama, e na o tagata ua toetutu ma faamamaluina e mafai ona avea ma ni matua o fanau agaga. E na o agaga faapena ua faaeaina ua oo i le matutua i ala atofaina o le ola e faavavau; ma o agaga e fananau mai ia i latou i lalolagi e faavavau, o le a mavae atu i le faasologa e tatau ai i ni faatulagaga po o esetete lea na maua ai e matua faamamaluina le faaeaga” (“The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Quorum of the Twelve Apostles,” sii mai i le Ensign, Ape. 2002, 18).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:22-25. O le a le “faaauauga o ola” ma le “oti”?

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O i latou o e maua le ola e faavavau (faaeaga) e maua foi ola e faavavau, o lona uiga, i le toetutu latou te maua le ‘faatoateleina’ e faavavau, ‘o se faaauauga o fanau,’ o se ‘faaauauga o ola.’ O o latou fanau agaga o le a ‘faaauau pea ona lē mafaitaulia e pei o fetu; po o, afai tatou te faitauina le oneone i luga o le matafaga e le mafai ona outou faitauina i latou.’ (MF & F 131:1–4; 132:19– 25, 30, 55.) ” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 238; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 330).

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O faaupuga ‘oti’ o loo taʼua iinei [i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:25] e i ai se faatatauga i le vavaeeseina o i latou uma o e teena lenei feagaiga e faavavau o le faaipoipoga, ma o lea, e teena ai ia i latou le mana o le faaeaga ma le faaauauina o le maua o ni fanau. O le teenaina o fanau ma le faatulagaga o le aiga e taitai atu ai i le ‘oti’, po o le mutaaga o le faatoateleina i le olaga a sau” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 2:360; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 330).