Seminare
Lesona 52: Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:16–59


Lesona 52

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:16–59

Folasaga

O loo vavalo le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e uiga i tulaga ma mea e tutupu o le a muamua mai i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. E lei leva ona siitia mai le Ekalesia mai Niu Ioka i Ohaio, ae maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. I le vaega o le faaaliga lea o loo aofia i lenei lesona, na tuuina mai e le Faaola ni faamatalaga auiliili e uiga i le taimi e muamua mai i Lona Afio Mai Faalua. Sa Ia faalauteleina upumoni sa Ia aoaoina atu i Ona soo i le Mauga o Olive (tagai i le Mataio 24).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:16-46

Ua faaali mai e le Faaola faailoga o le a muamua mai i Lona Afio Mai Faalua

Amata le lesona i le fai atu o le fesili lenei:

  • E faapefea ona e iloa o le a timu?

Faamalamalama atu faapea, e pei lava ona i ai ni faailo e fesoasoani tatou te iloa ai le taimi o le a palasi ai le timu, o loo i ai foi faailo, po o faailoga, e fesoasoani tatou te iloa ai le taimi o le a oo mai ai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: O Faailoga o le Afio Mai Faalua.

Faamalamalama atu, i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45, na faamatalaina ai e le Alii nisi o faailoga o le a logoina ai i tatou i le latalata mai o Lona Afio Mai Faalua.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:16-17, ma vaavaai mo mea na fesili ai soo o le Alii ia te Ia, ma Lana fetalaiga o mea o le a Ia faaali mai ia i latou.

  • O a mea na fesili ai le au soo i le Alii e aoao atu ia i latou?

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faaali mai i Ona soo? (Pe faapefea ona oo mai le aso o le togiola, ma pe faapefea ona toefuatai mai Isaraelu na faasalalauina.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa faailoga na fetalai mai le Faaola o le a muamua mai i Lona Afio Mai Faalua, tusi mau faasino nei i luga o le laupapa:

MF&F 45:18–24

MF&F 45:25-27

MF&F 45:28–31, 33

MF&F 45:40-43

Vaevae le vasega i ni paga, ma tofi atu i paga taitasi se mau se tasi o loo i luga o le laupapa. Fai atu ia i latou e faitau faatasi ia fuaiupu, ma vaavaai mo faailoga o loo ta‘ua i na fuaiupu. A o lei amataina, atonu e te manao e faasino atu o nisi o faailoga ua uma ona faataunuuina.

A maea le taimi, fai atu i paga taitasi e lipoti mai i le vasega mea na latou maua. Valaaulia se tagata o le vasega e tusi a latou tali i lalo o le ulutala “O Faailoga o le Afio Mai Faalua” i luga o le laupapa. Pe a manaomia, faaaoga faamatalaga o loo i palakalafa e lua o loo sosoo mai e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i valoaga.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:18–24, tatou te faitau ai i valoaga ua uma ona faataunuuina. O mea na tutupu na valoia i nei fuaiupu na tutupu ae le’i leva le maliu ma le Toetu o le Faaola. Ia matau o le fuaiupu e 20 e faatatau i le malumalu na fausia e Herota le Sili i Ierusalema. Sa faaleagaina e tagata Roma i le T.A. 70.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:25–46, tatou te faitau ai i valoaga o le a faataunuuina i lenei tisipenisione, a o le’i oo i le Afio Mai Faalua o le Faaola. I lenei mau, o le fuaitau “taimi o Nuuese” (MF&F 45:25, 28, 30) e faatatau i le talalelei e talaiina atu muamua i Nuuese i aso e gata ai. Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o Iosefa Samita “sa o se Nuuese, o lona uiga o ia o se tagatanuu o se Malo o Nuuese ma le isi sa le o ia o se Iutaia. … E moni lava, ua oo mai le talalelei i le aso e gata ai i taimi o Nuuese ma i se fuafaatatau tele, o le a le oo atu i tagata Iutaia seia oo mai le atoatoaga o Nuuese (M.F.&F. 45:28–30.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 311).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:34. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a ni lagona o le au soo i le taimi o Iesu Keriso, ina ua Ia ta’u atu ia i latou e uiga i faailoga o Lona Afio Mai Faalua.

  • O a ni ou lagona pe a e mafaufau i faailoga o le Afio Mai Faalua?

Faamalamalama atu o le aoao e uiga i faailoga o le Afio Mai Faalua, e mafai ona fesoasoani tatou te ola ai e aunoa ma masalosaloga, fefe, po o le atuatuvale. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35–38 ina ia iloa ai le mafuaaga na tuuina mai ai e le Alii nei faailoga. (A o lei faitau tagata o le vasega, atonu e te manao e faamatala atu, i Isaraelu, o le laau o le mati o le laau mulimuli lea e tulioso ona lau i le tautotogo, ma faatoa tulioso lava i le faaiuiuga o le vaitau.)

  • Aisea e taua ai le mafai ona e iloa ua “lata mai le itula,” pe ua faamalumalu mai le Afio Mai Faalua?

Tusi i luga o le laupapa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32, 39. Valaaulia tagata o le vasega e faitau fuaiupu nei faatasi ma a latou paga, ma faailoa mai po o a mea o le a fai e soo o Iesu Keriso, e saunia ai mo Lona afio mai.

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia ina ia saunia ai mo le afio mai o le Alii?

Tusi le faamatalaga le maea lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tutu i nofoaga paia ma vaavaai mo faailoga, o le a tatou …

  • E faavae i mea ua tatou aoaoina atu, e faapefea ona e faaumaina lenei faamatalaga? (O le tasi lenei o auala e ono faauma ai e tagata o le vasega le mataupu faavae: Afai tatou te tutu i nofoaga paia ma vaavaai mo faailoga, o le a tatou saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii. Faamaea le tusiaina o le mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu, e faapefea e se soo o Iesu Keriso ona “tu i nofoaga paia”? O fea ia nisi o nofoaga i lou olaga e te manatu o ni “nofoaga paia”?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faateleina lo latou malamalama i le uiga o le tutu i nofoaga paia, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei. Uunai le vasega e faalogologo mo le uiga o le tutu i nofoaga paia:

“’O nofoaga paia’ e ono tele atu mea e faatatau i ai i le o faapefea ona ola se tagata nai lo o le o fea o loo soifua ai se tagata. Afai tatou te ola agavaa mo le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia, ua tatou tutu i se nofoaga paia. … O se nofoaga paia o soo se nofoaga lea e olioli ai se tagata i le Agaga o le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 196).

  • E mafai faapefea ona tatou tutu i nofoaga paia a o siomia i tatou i le amioleaga o le lalolagi?

Mafaufau e faaali atu le ata O Le Afio Mai Faalua (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 66; tagai foi i le LDS.org). Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:44–46 e ala i le faamatala atu, o i latou o e ua saunia mo le Afio Mai o le Faaola, o le a vaai ia te Ia o sau i le mamalu. O e amiotonu na maliliu a o lei oo i Lona afio mai, o le a toetutu ma tutu ae e faafetaiai o Ia. O le Au Paia faamaoni o e o ola i le lalolagi o le a aveina a’e foi e faafetaiai o Ia (tagai i le MF&F 88:96–98).

Ata
O Le Afio Mai Faalua

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:47–59

Ua faaali mai e le Faaola faailoga ma mea ofoofogia o le a i ai i Lona Afio Mai Faalua

Faaali atu pe valaaulia tagata o le vasega e sue i le Faafanua 1 (“Faafanua ua Faasino i Mea e Vaaia i le Laueleele Paia”) i le vaega o Faafanua o le Tusi Paia o a latou tusitusiga paia. Faasino atu le nofoaga o le Mauga o Olive e lata i Ierusalema, ma faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:48 e faatatau i lenei nofoaga taua i Isaraelu. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:48. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea o le a tutupu i lenei mauga, ma i le lalolagi pe a toe foi mai le Faaola.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:49–50. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma sue po o le a le isi mea o le a tupu i le Afio Mai Faalua.

  • O le a le mea e tupu i malo o le lalolagi i le Afio Mai Faalua?

  • O ai e te manatu o loo faatatau i ai le “o i latou o e na toē”?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:51–53, ma vaavaai pe faapefea ona tali atu tagata Iutaia pe a oo mai le Alii i le Mauga o Olive.

  • Aisea o le a fetagisi ai tagata Iutaia pe a toe afio mai le Alii?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i auala faaopoopo e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii, faaali atu le ata Faataoto i Taupou e Toasefulu (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 53; tagai foi i le LDS.org). Fai atu i tagata o le vasega pe i ai se isi o i latou e mafai ona faamatala mai le faataoto i taupou e toasefulu. Pe a talafeagai ai, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faataoto mai le Mataio 25:1-13.

Ata
Faataoto i Taupou e Toasefulu
  • O a auala na popoto ai taupou e toalima?

  • E faapefea ona fesootai lenei faataoto i le Afio Mai Faalua o le Faaola?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:56–57, ma vaavaai pe o le a faapefea ona faataunuuina le faataoto i taupou e toasefulu.

  • O le a faapefea ona faataunuuina lenei faataoto i le Afio Mai Faalua?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i le faataoto i taupou e toasefulu, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea e faatusa i ai taupou e toasefulu:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le matua taufaamata’u lava o le savali o lenei faataoto. O taupou e toasefulu, e faasino i tagata o le ekalesia a Keriso, aua sa valaaulia uma lava i le tausamaaga o le faaipoipoga, ma sa iloa foi e tagata uma mea sa manaomia, ina ia mafai ai ona ulufale atu pe a sau le faatoafaiava. Ae sa na o le afa o i latou sa saunia ina ua sau o ia” (Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 8).

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 57, o a ni mea e tatau ona tatou faia ina ia saunia ai mo le afio mai o le Alii? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: Afai tatou te maua le upumoni ma ave le Agaga Paia e fai ma o tatou taiala, o le a tatou i ai i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Tusi le mataupu faavae i le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa, ma mafaufau loloto i ni taimi na latou taliaina ai le upumoni pe mulimuli ai i le Agaga Paia. Valaaulia se vaega toalaiti e faasoa mai o latou aafiaga.

  • O le a lou manatu, e mafai faapefea e ou aafiaga i le mauaina o le upumoni ma le mulimuli i le Agaga Paia ona fesoasoani ia te oe ina ia e saunia e fetaiai ma le Alii i Lona Afio Mai Faalua?

Valaaulia tagata o le vasega e faaaoga mataupu faavae o loo tusia i le laupapa e faatu ai se sini o le a fesoasoani ia i latou e saunia ai mo le afio mai o le Faaola.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:55, 58–59 ina ia iloa ai faamanuiaga faaopoopo o le a oo mai ia i latou o e ua saunia mo le, ma gafatia le aso o le Afio Mai Faalua. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu, na faamamafaina mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le taua o le i ai o le Agaga i taimi faigata. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei, ma valaaulia le vasega e faalogologo po o a auala na saunoa mai Peresitene Packer tatou te manatu ai e uiga i le ola ai i le taimi a’o lumanai le Afio Mai Faalua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Ua tatou ola i se vaitaimi o faaletonu—o le matua faaletonu lava. Tatou te faamoemoe, tatou te tatalo, mo aso e sili atu ona lelei. Ae e le o le mea lena e i ai. Ua ta’u mai e valoaga ia i tatou lena mea. I le avea ai o i tatou o se nuu, o ni aiga, po o ni tagata taitoatasi foi, o le a le tuusaunoa ai i tatou mai i tofotofoga o le a oo mai. …

“E le tatau ona tatou matatau i le lumanai. Ua ia i tatou mafuaaga e tele tatou te olioli ai ae itiiti, ni mafuaaga e matatau ai. Afai tatou te mulimuli i uunaiga a le Agaga, o le a tatou saogalemu, po o le a lava le mea e tulai mai i le lumanai. O le a faaali mai ia i tatou le mea e ao ona fai” (“O Laulaufaiva e Peiseai o le Afi ua Vaevaeina,” Liahona, Iulai 2000, 9).

Fai i tagata o le vasega e faasoa mai se mea na latou aoaoina e uiga i le Afio Mai Faalua mai lenei lesona. Atonu e te manao foi e faasoa atu ou lagona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. O le tusiga e uiga i le Afio Mai Faalua

Na tuuina mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se vaaiga aoao i mea e tutupu o le Afio Mai Faalua i se tusiga ua faaulutalaina “When Shall These Things Be?” Na faaalia le tusiga i le Ensign o Tesema 1996. O loo maua i le LDS.org

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:25–28. “O Taimi o Nuuese”

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le taimi o Nuuese o le taimi po o le vaitau, o le periota o taimi, lea e oo atu ai le talalelei i Nuuese i se tulaga faapitoa. I aso o Iesu sa ofoina muamua atu ai le talalelei i ona tagata moni o Iutaia; ona faatoa talai atu mulimuli ane ai lea i Nuuese. I o tatou aso ua toefuatai mai i Nuuese, o lona uiga o tagata e le o ni Iutaia—ae peitai, o tagata, o e o le aiga o Isaraelu. O lenei ua aoaoina atu i se tulaga faapitoa i tagata o Nuuese po o tagata e le o ni tagata Iutaia, aua e pei ona fai mai Paulo, ‘ua faamaaaina loto o isi Isaraelu, seia oo ina ulufale mai le atoatoa o Nuuese.’ (Roma 11:25.)

“O le toefuataiga o le talalelei ua faaataata mai ai le faaiuga o le vaitaimi o Nuuese, ae faaofi mai le vaitaimi o tagata Iutaia. Ua fai mai a tatou faaaliga, pe a uma ona faataapeapeina se toe vaega o tagata Iutaia o Ierusalema, i atunuu uma, o se mea ua leva ona tupu, “o le a toe faapotopoto mai i latou.’ Ae peitai, e tatau ona latou nonofo pea i lo latou tulaga faataapeapeina ‘seia faataunuuina aso o Nuuese. … Ma a oo mai taimi o Nuuese, o le a susulu atu se malamalama i totonu o i latou o e o nonofo i le pouliuli, ma o le atoatoaga lea o laʼu talalelei. Peitai latou [o le lautele o tagata Iutaia ua faasalalauina] te lē taliaina; ona latou te lē iloaina le malamalama, ma ua latou liliu ese o latou loto mai ia te aʼu ona o mataupu a tagata. Ma o le tupulaga lena o le a faataunuuina ai taimi o Nuuese. (MF&F 45:24–29.) O tagata Iutaia, o se vaega toaitiiti o i latou, ua amata nei ona talitonu i le talalelei toefuataiina ma ua toe foi mai i lo latou Mesia moni ua lauiloa. E le o toe umi ae faataunuuina taimi o Nuuese, ae o le a toe oo mai le taimi o tagata Iutaia” (The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary, 4 vols. [1979–81], 1:97).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35-38. “Ua lata mai le itula”

Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o mea e tutupu a’o lumanai le Afio Mai Faalua e ono vave tutupu:

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“O le a se umi oo i le Afio Mai Faalua? Talu ai e le iloa e agelu, a le o lea o tagata e logoina lelei, le aso po o le itula (ae a le tausaga?), e mautinoa lava e leai se tasi o i tatou e iloaina. Ae peitai, e ui o loo taofia mai ia i tatou le mea moni, e mafai lava ona tatou matauina lau o le laau o le mati ma faailoga ua valoiaina mai o taimi. I le tasi itu, e manino lava e anoanoai le tele o mea e le’i faataunuuina: muamua, o le a talaiina atu le talalelei i malo uma mo se molimau (tagai i le Mataio 24:14). Ae i le isi itu, e tele mea e tutupu e mafai ona momono faatasi i totonu o se taimi puupuu (mo se faataitaiga, o le tatalaina o faitotoa i malo o loo tapunia i le taimi nei)“ (That Ye May Believe [1992], 7).