Seminare
Lesona 26: Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1-36


Lesona 26

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1-36

Folasaga

I se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, na poloaiina ai e le Alii ina ia faatulagaina Lana Ekalesia toefuataiina i le aso 6 o Aperila, 1830. Sa ia aoao mai foi e uiga i le taua o le Tusi a Mamona ma tuuina mai faatonuga e uiga i le taitaiga o Lana Ekalesia, e aofia ai tofi o le perisitua, sauniga, ma faiga faavae o le Ekalesia toefuataiina fou. O lenei faaaliga, lea sa taua o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga” i le popofou o le Ekalesia, ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20. O lenei faaaliga na faamaumauina i nai aso ina ua mavae le aso 6 o Aperila, 1830, ae atonu na faaali mai e le Alii ni ona vaega i le Perofeta i se aso i luma atu pei o le taumafanafana o le 1829. Ona o lona umi, ua vaevae ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 i ni lesona se tolu i le tusi lesona lenei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1-4

Ua poloaiina e le Atua ia faavaeina le Ekalesia

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i le fonotaga mulimuli sa latou auai na faasoa mai ai ni molimau. Fai atu ia te i latou e faamatala pe faapefea ona ese le tuuina mai o se molimau mai le faamatalaina o se tala po o le faaalia o le agaga faafetai.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O se molimau i le talalelei o se molimau patino lea e tuuina mai i o tatou agaga e le Agaga Paia e faapea o mea moni patino e taua e faavavau, e moni ia ma ua tatou iloa e moni” (“Molimau,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 26).

Tusi le mea lenei i luga o le laupapa: Ua tatou iloa …

Valaaulia tagata o le vasega e sue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20. Faamalamalama atu, ma faitau leotele e taitai o le Ekalesia le vaega lenei i konafesi aoao a le Ekalesia sa faia i le aso 9 o Iuni, 1830, ma o le aso 26 o Setema, 1830, sa faapea ona fesoasoani e faamanatu i tagata o le Ekalesia fou le tele o upumoni taua o le talalelei. Uunaia tagata o le vasega e saili mo aoaoga ma mataupu faavae i lenei vaega e muamua ai le fuaitau lenei, “Ua tatou iloa …”

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1-2, ma vaavaai mo ni malamalamaaga e uiga i le Toefuataiga o le talalelei.

  • O a ni upumoni e uiga i le Toefuataiga o le talalelei o loo molimau mai ai nei fuaiupu? (O se tasi o aoaoga faavae e ono faailoa mai e tagata o le vasega o le, O Iosefa Samita na valaauina e le Atua ma poloaiina e faatulaga le Ekalesia a Iesu Keriso. Valaaulia se tagata o le vasega e tusi le aoaoga faavae lenei, faatasi ai ma isi aoaoga faavae e faailoa mai e tagata o le vasega, i luga o le laupapa i lalo o le fuaitau “Ua tatou iloa …” Atonu e mananao tagata o le vasega e faia se lisi faapena i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o nei upumoni, uunaia i latou e mafaufau loloto i a latou lava molimau i le valaauga paia o Iosefa Samita ma le moni o le talalelei. Atonu e te manao e fai i tagata o le vasega e faasoa mai i le vasega pe na faapefea ona latou iloa ua moni nei mea.

  • O le a sou manatu i le uiga o le upu “fana’e” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1 e faatatau i le faatulagaga o le Ekalesia? (Atonu e manaomia ona e faamanatu atu i tagata o le vasega e uiga i le Liliuese ma le manaomia o le Toefuataiga.)

  • E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i le Ekalesia a le Alii e faaauau pea ona “fana’e” i o tatou aso?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5-16

Na toe ta’ua puupuu e le Alii ia nisi o mea na tutupu o le Toefuataiga

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na saunia ai Iosefa Samita e toe faatulaga le Ekalesia i le lalolagi.

  • O a mea na oo ia Iosefa na mafai ai ona ia toe faatulagaina le Ekalesia moni i luga o le fogaeleele? (Sa aoaoina o ia e le Atua ma agelu ma sa tuuina mai i ai le mana e faaliliu ai le Tusi a Mamona.)

Faamalamalama atu e faapea, ina ua faatulagaina le Ekalesia ia Aperila 1830, na faatoa uma lava ona lomiaina le Tusi a Mamona. Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:9–12, ma vaavaai mo upumoni o o loo aoao mai e le Tusi a Mamona. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e faailoga mea ua latou maua. A maea le taimi, tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ua faamaonia e le Tusi a Mamona i le lalolagi …

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai i le laupapa ma faauma le fuaiupu e faaaoga ai fasifuaitau ua latou mauaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:9–12. Atonu e te faasino atu i a latou lisi o tali ma fai atu fesili nei:

  • Aisea e taua tele ai le maua o se molimau e moni le Tusi a Mamona?

  • Afai e moni le Tusi a Mamona, o le a la le mea e faailoa mai e lena mea e uiga ia Iosefa Samita?

Molimau atu o le Tusi a Mamona o le faamaoniga ua toefuatai mai e le Atua le talalelei i o tatou aso. E mafai ona tusia lenei upumoni i luga o le laupapa i lalo o le ulutala “Ua tatou iloa …”

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:14–15. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea ua folafola mai e le Alii ia i latou e maua le Tusi a Mamona ma ola ai i ona aoaoga.

  • O a faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e maua le Tusi a Mamona i le faatuatua?

  • A o le a le mea e tupu ia i latou o e faamaaa o latou loto i le le talitonu ma teena le Tusi a Mamona?

  • O a ni nisi o auala e mafai ona tatou maua ai le Tusi a Mamona i le faatuatua?

  • E faapefea ona taitai atu e le Tusi a Mamona se tagata e “galue i le amiotonu”?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i (1) auala na fesoasoani ai le Tusi a Mamona ia te i latou ia sili atu ona usiusitai i poloaiga a le Atua ma (2) o a ni mea e mafai ona latou faia e faamalolosia ai a latou molimau [i le Tusi a Mamona].

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36

O le Tusi a Mamona o loo aoao ma faamanino mai ai aoaoga faavae autu o le talalelei

Atonu e te manao e valaaulia se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“I le vaega e luasefulu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo faaaoga ai e le Alii ni nai fuaiupu e aotele ai upumoni taua ua aoao mai e le Tusi a Mamona. (Tagai i fuaiupu 17–36.) O loo talanoa e uiga i le Atua, o le foafoaga o le tagata, o le Pau, le Togiola, o le afio ae o Keriso i le lagi, perofeta, faatuatua, salamo, papatisoga, le Agaga Paia, onosai, tatalo, tauamiotonuina ma le faapaiaina e ala i le alofa tunoa, ma le alofa ma auauna atu i le Atua” (“A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 7).

Valaaulia tagata o le vasega e vaai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17, 29, 30, 31, 35 ma faailoa mai le fasifuaitau o loo ta‘ua soo e latalata i le amataga o fuaiupu taitasi. (E tatau i tagata o le vasega ona faailoa mai le fasifuaitau “ua tatou iloa o le” po o se faaupuga tai faapena.) Faamalamalama atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36, e mafai ona tatou maua ai ni aoaoga faavae taua ua folafola atu e le Ekalesia a le Alii i le lalolagi, o se taunuuga o le Uluai Faaaliga ma le oo mai o le Tusi a Mamona. Faatasi ai ma ia upumoni e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia ma mea e tatau ona tatou faia ina ia faaolaina ai i le malo o le Atua.

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa: Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:21-25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:26-28.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faataunuu la latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina ma saunia ai i latou e faailoa mai upumoni o le talalelei, vaevae i ni paga ma tuu atu i paga taitasi se tasi o fuaitau o loo i luga o le laupapa. Valaaulia i latou e suesue faatasi a latou fuaiupu atofaina ma vaavaai mo upumoni e uiga i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia ma le mea na Latou faia mo lo tatou faaolataga.

A maea le taimi, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai se upumoni se tasi ua latou mauaina e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, po o le Agaga Paia, ma aisea e taua ai ia i latou. Atonu e te manao e uunaia tagata o le vasega e tusi upumoni e faapitoa ona anoa ia i latou i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

A o faailoa mai e tagata o le vasega nei upumoni, atonu e te manao e faaopoopo atu i le lisi i luga o le laupapa i lalo o le ulutala “Ua matou iloa o …” O nisi o aoaoga faavae e faailoa mai e tagata o le vasega e ono aofia ai mea nei:

O loo soifua le Atua ma e le iu, e faavavau, ma lē masuia (fuaiupu e 17).

Ua faia i tatou i le faatusa ma foliga o le Atua (fuaiupu e 18).

Na tuuina mai e le Atua Lona Alo pele e Toatasi e faasatauroina ma toetu ina ia mafai ona faaolaina i latou uma o e talitonu, ma papatisoina, ma tumau i le faatuatua (fuaiupu 21–25).

Ua molimau mai le Agaga Paia i le Tama ma le Alo (fuaiupu e 27).

E galulue faatasi le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia e saunia i tatou mo le ola e faavavau (fuaiupu 17–28).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:29–34. Fai atu i le vasega e vaavaai mo tiutetauave ua ia i tatou pe afai tatou te mananao e maua le ola e faavavau. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nei fuaiupu, atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea o le tauamiotonuina (fuaiupu 30) o lona uiga ina ia faamagalo, faamagaloina, ma tautino atu e le sala. Faapaiaga (fuaiupu 31) o lona uiga ia mama, atoatoa, paia, ma e faapei o Keriso.

  • O a mea ua aoao mai i nei fuaiupu e tatau ona tatou faia ina ia faaolaina ai i le malo o le Atua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:35–36. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea e mafai ona latou faia e faaali atu ai ua latou iloa ua moni nei mea.

  • E faapefea ona tatou tuu atu le mamalu ma le viiga i le suafa o le Alii?

Fai atu i tagata o le vasega e toe iloilo le lisi o loo i luga o le laupapa i lalo o le fuaitau “Ua tatou iloa o …” Fai atu ia te i latou e mafaufau filemu po o fea o na mataupu faavae ua latou iloa e moni. Afai na latou tusia lea lava lisi e tasi i a latou api mo le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, atonu e te manao e valaaulia i latou e tuu se faailoga faasa’o i autafa o na upumoni.

Faaiu le lesona i le valaauliaina o tagata o le vasega e filifili se mataupu faavae se tasi na talanoaina ma faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa lona moni.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5–8. O se otootoga o mea taua na tutupu

O le siata lenei ua otooto atu ai nisi o mea na tutupu o le Toefuataiga o loo ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5-8:

Fuaiupu

Mea taua na tutupu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5

“Ina ua uma ona faaali moni mai i lenei toeaina muamua [Iosefa Samita] ua maua e ia se faamagaloga o ana agasala”

Tautotogo 1820: Ua maua e Iosefa Samita le Uluai Faaaliga (tagai i le IS—T 1:15-20; tagai foi i le Milton V. Backman Jr., “Joseph’s Recitals of the First Vision,” Ensign, Ian. 1985, 13).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:5

“Sa toe lavelavea [Iosefa Samita] i mea lē aoga o le lalolagi”

1820 1823: “I le va o le taimi na sosoo ane ma le va o le taimi na ou maua ai le faaaliga vaaia ma le tausaga e afe valuselau ma le luasefulu-tolu … sa tuua a’u i ituaiga uma o faaosoosoga; ma … sa masani ona ou pa’ū atu soo i sese valea e tele, ma faaalia vaivaiga o le talavou, ma sese o uiga faalenatura o le tagata” (IS—T 1:28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:6

“Sa paʼau mai le Atua ia te ia e ala i se agelu paia”

Setema 1823: Sa oo mai le agelu o Moronae ia Iosefa (tagai i le IS—T 1:30–33).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:7

“Ma tuu mai ia te ia poloaiga na musuia ai o ia”

Setema 1823: Ua tuuina mai e le agelu o Moronae ni faatonuga ia Iosefa (tagai i le IS—T 1:34–42).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:8

“Ma sa tuu mai ia te ia le mana mai i luga, e ala i auala na saunia muamua, e faaliliu ai le Tusi a Mamona”

22 Setema, 1827–Taumafanafana 1829: Ua maua e Iosefa papatusi auro ma le Urima ma le Tumema ma faaliliuina le Tusi a Mamona (tagai i le IS—H 1:59–75).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:30–31. Tauamiotonuina ma le faapaiaga

O le faamatalaga lenei e sau mai i se tusiga na saunia e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O le vaega o loo siiina mai i lalo, ua na ona faamalamalama puupuu ai aoaoga faavae o le tauamiotonuina ma le faapaiaga. Atonu e te manao e faitau le tusiga atoa ina ia maua ai se malamalamaaga atoatoa i nei aoaoga faavae.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“Ona o le ‘mama e faavavau o Lana taulaga togiola sili,’ ua mafai ai e Iesu Keriso ona faamalieina pe ‘tali le iuga o le tulafono’ mo i tatou. O le faamagaloga e oo mai i le alofa tunoa o Ia o le ua faamalieina manaoga o le faamasinoga tonu e ala i Ona lava mafatiaga, ‘o le amiotonu o le sui o le amioletonu, ina ia taitaiina e ia o i tatou i le Atua’ (1 Peteru 3:18). Ua Ia aveesea o tatou tausalaga e aunoa ma le aveeseina o le tulafono. Ua faamagaloina i tatou ma tuu ai i se tulaga o le amiotonu faatasi ma Ia. Ua tatou avea, e faapei o Ia, e aunoa ma le agasala. Ua lagolagoina ma puipuia i tatou e le tulafono, e le faamasinoga tonu. I se faaupuga, ua tauamiotonuinai tatou.

“O lea la, e mafai ona tatou tautatala ma le tatau e uiga i le tagata, o le ua tauamiotonuina ua faamagaloina, e aunoa ma se agasala, pe e le sala. Mo se faataitaiga, ‘o le a faatumuina soo se tasi e salamo ma papatiso i loʼu igoa; ma afai e tumau o ia seia oo i le iuga, faauta, o ia lea o le a ou le tausalaina i luma o lou Tamā i lena aso pe a ou tu e faamasino i le lalolagi.’ (3 Ni. 27:16; ua faaopoopo le faamamafa). E ui i le mamalu o le faamagaloina o agasala, ae o le Togiola ua ausia ai mea e sili atu. O lena ‘sili atu’ o loo faamatalaina e Moronae:

“Ma ou te toe fai atu, afai tou te atoatoa ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, ma lē faafitia lona mana, ona faapaiaina lea o outou ia Keriso i le alofa tunoa o le Atua, e ala i le faamaligiina o le toto o Keriso, lea ua i ai i le feagaiga a le Tamā mo le faamagaloina o a outou agasala, ina ia outou paia, aunoa ma se ila’ (Moronae 10:33; ua faaopoopo le faamamafa).

“Ina ia faapaiaina i le toto o Keriso o le mama, atoatoa, ma paia. Afai o le tauamiotonuina e aveesea ai le faasalaga mo agasala ua mavae, o le faapaiaga la e aveesea ai le pisia po o taunuuga o le agasala. Na molimau le Perofeta o Iosefa Samita :

“’Ma o le talalelei lenei, o tala fiafia ia, na molimau mai e le siufofoga mai le lagi ia te i ma’ua—

“’E faapea na afio mai o ia i le lalolagi, o Iesu lava, e faasatauroina mo le lalolagi, ma tauave [tauamiotonu] agasala a le lalolagi, ma faapaia le lalolagi, ma faamamā mai amioletonu uma’ (MF&F 76:40–41)” (“Justification and Sanctification,” Ensign, Iuni 2001, 20–22).