Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123; O Le Faatuina o Navu (Iunite 26)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123; O Le Faatuina o Navu (Iunite 26)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123 ma o le lesona “O Le Faatuina o Navu” (iunite 26) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–10122)

A o suesueina e tagata aoga le faafalepuipuiina o le Perofeta o Iosefa Samita ma isi i le Falepuipui o Liperate, na latou maua ai mataupu faavae nei: Pe a tatou valaau atu i le Alii i taimi o faigata ma puapuaga, e mafai ona tatou maua Lona filemu. Afai tatou te onosaia lelei tofotofoga i le olaga nei, o le a faamanuia i tatou e le Atua i le taimi nei ma i le faavavau. O puapuaga e mafai ona tatou maua ai le poto masani ma e mo lo tatou manuia. Na aoaoina foi e tagata aoga e faapea, sa puapuagatia le Faaola i tiga ma mafatiaga o tagata uma.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:11–33)

Ina ua uma ona suesue e uiga i puapuaga ma sauaga na oo i ai le Au Paia mai o latou fili i Misuri, na aoaoina ai e tagata aoga, o loo silasila ma silafia e le Alii a tatou galuega uma, ma o i latou o e faia mea sese o le a maua le faamasinoga a le Atua i Lana taimi atofaina. Na latou iloa ai foi, o le a faaali mai e le Atua le malamalama ia i tatou e ala i le Agaga Paia, ma o tofotofoga e mafai ona fesoasoani e faamama ai i tatou ma saunia ai i tatou e maua faaaliga.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:34-46)

I le vaega lenei o le tusi musuia a le Perofeta o Iosefa Samita mai le Falepuipui o Liperate, na aoaoina ai e tagata aoga e faapea, e mafai ona maua mai e i latou o e umia le perisitua ia mana o le lagi pe afai lena latou te ola amiotonu. Sa manatunatu foi tagata aoga i amioga patino e mafai ona faavaivaia pe faamalosia ai le mana o se tasi e umia le perisitua.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 123; O Le Faatuina o Navu)

A o suesueina e tagata aoga le tiute o le Au Paia e faatatau i o latou faaoosala, sa latou aoaoina ai mataupu faavae nei: O le a faataunuu e le Alii Ana folafolaga pe a uma ona fai o la tatou vaega. E toatele i latou o e o loo taofia mai le upumoni ona latou te le iloa le mea e maua ai. O la tatou faaiuga e usitai i poloaiga a le Alii e foliga mai e faatauvaa, e mafai ona i ai se aafiaga tele i le lumanai. Na aoao foi tagata aoga e uiga i le faatuina o laumua o le Ekalesia i Navu, Ilinoi, ma iloa ai o le Aualofa o se vaega musuia o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso.

Folasaga

I lenei lesona o le a toe faamanatu ai e tagata aoga nisi o aoaoga mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–122 lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou oo i faigata o le olaga. O le a latou iloa ai foi, o sauaga e mafai ona uunaia ai le galuega a le Atua ia agai i luma nai lo le taofia o lona alualu i luma. O le mea mulimuli, o le a aoao ai tagata aoga e uiga i le faatuina o le Aualofa i Navu, Ilinoi, ma faasoa mai ni auala e faamanuia ai e le Aualofa ia tagata i aso nei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–122

Ua aoaoina e le Au Paia ni lesona taua mai o latou aafiaga ma sauaga

I luga o le laupapa, tusi ai [upu nei] Poloaiga e Fasioti, Falegaosi Falaoamata a Haun, ma le Falepuipui o Liperate. Valaaulia tagata aoga e faaaoga upu nei e aotele ai mea ua latou aoaoina e uiga i sauaga na oo i le Au Paia i Misuri i le 1838–39.

Tusi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7-10; 122:7-9 i luga o le laupapa. Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, i nei fuaiupu na faaali mai ai e le Alii ni mataupu faavae i le Perofeta o Iosefa Samita e faamafanafana ai o ia ma le Au Paia i le taimi o o latou tofotofoga. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu nei fuaiupu, ma vaavaai mo auala atonu e fesoasoani ai aoaoga o loo i nei fuaiupu ia i latou i taimi o tofotofoga. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai mea ua latou maua.

I le aluga o le vaiaso, sa suesue ai tagata aoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:36, 41-42, o se fuaitau o mau tauloto. Atonu e te manao e fai atu ia i latou e toe faamanatu e ala i le taulotoina faatasi o le fuaiupu e 36. Atonu foi e te mafaufau e fai atu ia te i latou, e lisi ni faatinoga amiotonu na ta’ua e le Alii i fuaiupu e 41-42.

  • O ai se tasi e te iloa o se faataitaiga o nei mataupu faavae amiotonu?

Faasoa atu le faafetai e te lagonaina mo e e umia le perisitua ma le amiotonu, ma mo faamanuiaga e mafai ona maua e tagata uma e ala i le mana o le perisitua.

O Le Faatuina o Navu

Fai atu i tagata aoga e ta’u mai ni mea e mafai ona tineia ai se afi Ona fesili atu lea po o le a le mea e mafua ai ona faatupulaia se afi. Faamatala atu, sa faatusaina e Iosefa Samita le galuega a le Atua i se afi.

  • Pe e te manatu o sauaga na oo i le Au Paia i Misuri sa pei o le vai, sa amata ona tapeina ai le galuega a le Atua pe sa pei o le suauu sa fesoasoani e faatupulaia ai? Aisea?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita. Faamatala atu, sa tusia e le Perofeta lenei faamatalaga i se tusi i le faatonu o se nusipepa na igoa ia John Wentworth i le aso 1 o Mati, 1842.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E le’i taofia e sauaga le alualu i luma o le upumoni, ae ua na ona faaopoopo atu i ai o le suauu i le mumu o le afi. …

“… Ua faatuina le Tulaga o le Upumoni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai le alualu i luma; e ono tula’i mai sauaga, e ono tuufaatasia tagata faatupu faalavelave, e ono faapotopotoina vaegaau, e ono taufaasese tuua’iga, ae o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le manino, mamalu, ma le tutoatasi, seia oo ina so’o uma ai konetineta, ma asiasi atu i atunuu uma, ma aofia ai ma lou mama, lagonaina e taliga uma, seia oo ina faataunuuina faamoemoega, o le Atua ma seia oo ina fetalai mai le Ieova Silisili ese, ua mae’a le galuega” (i le History of the Church, 4:540).

  • O le a se mataupu faavae tatou te aoao mai i lenei faamatalaga? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga ni upumoni eseese, ae ia faamamafa atu le [mataupu faavae] lenei: E leai se mea o le a taofia le alualu i luma o le galuega a le Atua i le lalolagi atoa.)

  • O a ni faamaoniga ua e vaaia o lenei mataupu faavae i aso nei?

  • O a ni auala e mafai ona e auai ai i le alualu i luma o le galuega a le Alii?

Faamatala atu e faapea, i le taimi na tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei valoaga i lana tusi ia John Wentworth, ua amataina ona valaau e le Alii ia faifeautalai e talai atu le talalelei i atunuu eseese. O lena valoaga sa amata ona faataunuuina ina—ua papatisoina le faitau afe o tagata—na matele lava mai Peretania Tele. Na aumaia e tagata fou le malosi tele i le Ekalesia, ma o le toatele sa malaga atu e faatasi ma le Au Paia i Navu.

Faailoa atu i le vasega, i Navu, Ilinoi, o tamaitai o le Ekalesia sa avea ma se malosiaga tele i le faaalualuina i luma o le galuega a le Alii. Valaaulia se tagata aoga e faitau ia palakalafa nei e lua:

I le 1842 na faapotopoto ai nisi o tamaitai i Navu, Ilinoi, e talanoaina ni auala e mafai ona latou fesoasoani ai i le fausiaina o le Malumalu o Navu. Sa latou faatuina se sosaiete, ona talosaga atu lea i le Perofeta o Iosefa Samita mo lona finagalo e uiga i ai. Sa ia faamaoniaina, ae sa musuia o ia e faatulaga le Aualofa “e ala i le perisitua e mulimuli le mamanu o le perisitua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 480; tagai foi i le O Afafine o Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa [2011], 12).

Sa valaauina Ema Samita e avea ma uluai peresitene aoao o le Aualofa. Na aoao mai Sister Eliza R. Snow, o le sa avea ma le failautusi a le Aualofa i Navu ma mulimuli ane, na valaauina e avea ma peresitene aoao lona lua o le Aualofa: “e ui atonu o le igoa [Aualofa] e faaona po nei, ae o le faalapotopotoga e faapogai mai anamua. Na ta’u mai e [le Perofeta o Iosefa Samita] e faapea, o le faalapotopotoga lava lea na i ai foi i le ekalesia anamua” (“Female Relief Society,” Deseret News, Ape. 22, 1868, 1; tagai foi i le O Afafine i Lo’u Malo, 7).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le Aualofa mai le saunoaga a Eliza R. Snow? (A o tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le Aualofa o se vaega musuia o le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso.)

  • Aisea e te manatu e taua ai ia i tatou ona malamalama i lenei upumoni?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei e faatatau i faamoemoega o le Aualofa:

“Sa faavaeina le Aualofa e fesoasoani ai e saunia ia afafine o le Atua mo faamanuiaga o le ola faavavau. O faamoemoega o le Aualofa o le faateleina lea o le faatuatua ma le amiotonu o le tagata lava ia, faamalolosia aiga ma auaiga, ma tuuina atu le toomaga e ala i le sailia ma fesoasoani ia i latou e le tagolima” (O Afafine i Lo‘u Malo, xi).

Fai atu i tagata aoga e toe faamanatu mea na latou tusia i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mo le aso 4, galuega atofaina, 7. (Sa faatonuina i latou e talanoa i se tasi o le Aualofa, ma tusi nisi o auala ua faamanuiaina ai e le Aualofa lona olaga, ma tuuina atu ai ni avanoa ia te ia e auai i le galuega a le Alii.) Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina mai lenei gaoioiga.

Faaiu le lesona lenei i le faasoa atu o lau molimau, e uiga i auala o loo fesoasoani ai taumafaiga a alii ma tamaitai faamaoni i aso nei, i le galuega a le Alii ina ia faaauau pea ona faalautele atu i le lalolagi atoa. Valaaulia tagata aoga ina ia ola faamaoni ia mafai ona latou faaauau pea ona auai i le galuega a le Alii.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 124–128)

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i ni taimi na latou auai ai i papatisoga ma faamauga mo e ua maliliu. Faamatala atu, o le tele o a latou suesuega i le vaiaso a sau, o le a faatatau i le Malumalu o Navu ma le toefuataiina mai o sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu.