Seminare
Lesona 46: Mataupu Faavae ma Feagaiga 41


Lesona 46

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41

Folasaga

Ia Tesema 1830, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e siitia atu i Ohaio, lea o le a latou maua ai Lana tulafono (tagai i le MF&F 37:3; 38:32). Na ofoina atu e Leman Copley, o se tagata o le Ekalesia i Ohaio, e tuuina atu ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone ma o latou aiga ni “fale ma meaai ma isi mea” (faatomuaga, MF&F 41). Na maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41 i le aso 4 o Fepuari, 1831, a’o le’i leva ona taunuu atu o ia i Ohaio. I le faaaliga lenei, sa faatonuina e le Alii le Perofeta ma isi taitai o le Ekalesia e tatalo ina ia maua Lana tulafono. E le gata i lea, na Ia faamanino mai le mea e tatau ona nonofo ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone, ma valaauina Eteuati Paterika e avea ma epikopo muamua o le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:1–6

Ua aoao mai le Alii o soo moni o le a tausia Lana tulafono

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i le uiga o le fiafia, po o le maua o le olioli, i le faia o se mea.

  • O le a se mea e te fiafia i ai pe fiafia foi e fai?

  • E te manatu o le a le mea e fiafia le Alii e fai?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le mea e fiafia le Alii e fai.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii e fiafia o Ia e fai? (Faamanuia i Lona nuu “i le faamanuiaga silisili o faamanuiaga uma.”)

A’o tali mai tagata o le vasega, tusi le faamatalaga le mae’a lenei i luga o le laupapa: E fiafia le Alii e faamanuia i tatou a’o …

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, o le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ona maua ai faamanuiaga e finagalo le Alii e tuuina mai ia i tatou? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu o le faalogo o lona uiga o le faalogo ma le totoa ma usitai. Faaaoga tali a tagata o le vasega, e faauma ai le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa: E fiafia le Alii e faamanuia i tatou a’o tatou faalogo ma usitai ia te Ia. (Atonu e te manao e uunaia tagata o le vasega e faailoga i a latou tusitusiga paia, ia upu po o fuaitau o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae.)

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto pe na latou lagonaina le olioli ona o se taunuuga o le faia o se mea mo se isi tagata. Valaaulia se tagata se toatasi pe toalua o le vasega e faasoa mai o laua aafiaga.

  • O le a le uiga ia te oe o le iloa e fiafia le Alii e faamanuia oe ona o [lou] faalogo atu ia te Ia?

Faamanatu i tagata o le vasega sa poloaiina e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio. O nisi o le Au Paia o e na siitia atu i Ohaio sa faia lea mea i se ositaulaga. Sa latou faatauina atu o latou fanua i se tau na gau pe sa na o le tuua foi o o latou fale ma fanua sa le’i taulia ae o atu i Ohaio, ona o le usiusitai i le poloaiga a le Alii na tuuina mai e ala i Lana Perofeta.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei e uiga ia Lusi Maka Samita (le tina o le Perofeta o Iosefa Samita) ma se vaega o tagata o le Ekalesia sa ia taitaiina atu i Ohaio. Fai atu i le vasega e faalogologo mo se faataitaiga o le auala na faamanuiaina ai e le Alii le Au Paia, a o latou faalogo i Lana poloaiga e siitia atu i Ohaio:

Sa taitaia e Lusi Maka Samita se vaega e toa 80 o tagata o le Ekalesia mai Feiete, Niu Ioka, agai atu i Ohaio. A o latou malaga atu i le vaa i luga o le Alavaa o Cayuga ma Seneca i Pafalo, Niu Ioka, sa faamanatu atu e Lusi i le Au Paia, sa latou malaga atu e ala i le poloaiga a le Alii, e pei o Liae anamua ina ua ia tuua Ierusalema. Sa ia fautuaina le Au Paia, afai latou te faamaoni, “sa tutusa lava o latou mafuaaga e faamoemoe ai mo faamanuiaga a le Atua” (tagai i le History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 195–96; Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 91).

Ina ua latou taunuu i Pafalo, sa latou tau atu ua poloka le uafu i le aisa, ma na taofia ai le feoai o vaa. “Ina ua mavae ni aso o le popole i Pafalo, sa oo ina mama’i nisi o tamaiti, ma sa toatele tagata o le vaega sa fiaaai ma lotovaivai. Sa latou faaaogaina fogavaa o se vaa, ma tuu ai i luga a latou mea, ma maua ai ni malutaga le tumau mo tamaitai ma tamaiti seia oo i le taeao po o le aso na sosoo ai. Ina ua toe uta le latou vaa, sa tauanau atu Lusi i le vaega sa muimui pea, e ole atu i le Alii e talepe oga aisa e tai luasefulu futu ia na poloka ai le uafu” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 92).

Sa apoapoai atu Lusi i lana vaega e faatuatua i le Atua ma folafola atu, afai o le a latou lototasi i le tatalo ma ole atu i le Atua e talepe le aisa na poloka ai le uafu, o le a faia lava. Sa faamatalaina e Lusi le mea na sosoo ai: “O le taimi lava lena sa faalogoina ai se pao, sa pei o le pa o se faititili. Sa alaga mai le kapeteni, ‘O tagata uma i lona tulaga.’ Sa vaeluaina le aisa, ma tuua ai na o si ava lava mo le vaa, ma sa matuai vaiti lava, o lea ina ua ui atu ai le vaa, sa taia ma saeia ese ai pakete o le uilivai. … Sa le’i leva lava ona matou sao atu i le alavai, ae toe pipii faatasi foi le aisa” (tagai i le History of Joseph Smith by His Mother, 197–205).

  • Na faapefea ona faaalia e nei Au Paia le faatuatua i le Alii i lenei tulaga faigata? E faapefea ona faaalia i lenei tulaga o loo silafia i tatou e le Alii, ma o le a fesoasoani ia i tatou e faatoilalo luitau?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga na tuuina mai e le Alii i toeaina o le Ekalesia.

  • O le a le mea na poloai le Alii i toeaina o le Ekalesia e fai? (Na Ia poloaiina i latou e faapotopoto ia autasi i le upu, tatalo ma le faatuatua, maua Lana tulafono, ma vaai ia tausia Lana tulafono e tagata o le Ekalesia.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 3, o le a le faamoemoega o le tulafono o le a maua e toeaina?

  • Na ono mafai faapefea ona avea le mauaina o le tulafono a le Alii o se faamanuiaga i le Au Paia i Ohaio?

Faailoa atu o le “tulafono” na faatatau i ai le Alii, o le tulafono o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, o le tulafono a le Alii i le Ekalesia. Faamalamalama atu i tagata o le vasega o le a latou suesue auiliili i lenei tulafono i nai lesona o le a sosoo ai.

Ina ia saunia tagata o le vasega e faailoa mai se upumoni taua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:5, tusi upu nei i luga o le laupapa: Tagata Talitonu ma le Soo.

  • O a ni auala e tutusa ai nei manatu? O a ni auala e mafai ona eseese ai?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:5. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fetalai atu ai le Faaola e uiga i Ona soo.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a se tasi o uiga faaalia o soo o le Faaola? (Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: O soo o Iesu Keriso e maua Ana tulafono ma usiusitai i ai.)

  • Aisea e taua ai le tausia moni e soo o Iesu Keriso o poloaiga ae le na o le iloa lava?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faaaoga lenei mataupu faavae, valaaulia i latou e toe faamanatu e i latou lava ia tulaga faatonuina o loo i le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou. Fai atu ia i latou e filifili se tulaga faatonuina se tasi ma tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, mea latou te mananao e fai e ola lelei atili ai i lena tulaga faatonuina. (Faamautinoa atu i tagata o le vasega, o le gaoioiga lenei e patino lava i le tagata ia, ma o le a le talosagaina i latou e faasoa mai a latou tali i isi.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:7-8

Ua faatonu e le Alii le Au Paia e fausia se fale lea e mafai ai e le Perofeta ona alala ai ma faaliliu

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:7–8 i le faamalamalama atu e faapea, na faatonuina e le Alii le Au Paia e tuuina atu se fale e mafai ona alala ai le Perofeta ma lona aiga, ma mafai ai e Iosefa ona faaauau lana galuega o le faaliliuga o le Tusi Paia. Na tuuina mai foi e le Alii se faatonuga puupuu mo Sini Rikitone.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:9-12

Ua valaauina e le Alii ia Eteuati Paterika e avea ma epikopo muamua o le Ekalesia

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau faapea, ua manaomia e le latou uarota se epikopo fou. Fai atu i tagata o le vasega e faitau e le tagata lava ia le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:9–10, ma vaavaai mo mea e aofia i le valaauina o se epikopo.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o a mea e aofia i le valaaauina o se epikopo fou? (O epikopo e valaauina e le Atua, lagolagoina e ala i le leo o tagata o le ekalesia, ma faauuina e ala i le pule tatau. Atonu e te manao e tusi lenei aoaoga faavae i luga o le laupapa. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, o aso nei ua le poloaiina epikopo o uarota e faaalu o latou taimi uma “i galuega a le ekalesia,” e pei ona valaauina ai e le Alii ia Eteuati Paterika e fai.)

  • O le a le uiga o le “tofia i le leo o le ekalesia”? (O lona uiga o tagata o le Ekalesia ua tautino atu la latou lagolago i, pe lagolagoina, le tagata ua valaauina e le Atua.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo uiga na i ai ia Eteuati Paterika, o le a fesoasoani ia te ia i lona valaauga.

  • O a ni uiga na i ai ia Eteuati Paterika, na ono fesoasoani ia te ia i lona valaauga? (A o tali mai tagata o le vasega, atonu e tatau ona e faamalamalama atu faapea, o le maua i le pepelo o le taufaasese, po o le taufaaoleole. O le mea lea, o le “leai se pepelo” o lona uiga o le amiosa’o ma le faamaoni.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le lapataiga na tuuina mai e le Alii i le faaiuga o lenei faaaliga.

  • O le a sou manatu i le uiga o le faaeteete i le ala tatou te manatu ai i afioga a le Faaola? (Atonu e te manao e faamalamalama atu, ia Iosefa Samita ma isi, o se poloai lenei e faasaosao tusitusiga paia.) E faapefea ona fesootai lenei mea i mea ua tatou aoaoina e uiga i le au soo o Iesu Keriso?

Ata
Elder Neal A. Maxwell

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Tatou te filifilia i aso taitasi le tulaga o lo tatou avea ai ma soo” (“My Servant Joseph,” Ensign, Me 1992, 39).

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai pe mafai faapefea ona fesoasoani upumoni ua latou aoaoina i lenei lesona, ia latou avea ai ma ni soo sili atu ona lelei o Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ua taunuu Iosefa Samita i Katelani

I le faaiuga o Ianuari 1831, na tuua ai e Iosefa ma Ema Samita ia Niu Ioka ae malaga toetoe a 300 maila e ala i le taavale faasee i Katelani, Ohaio. Ina ua taunuu Iosefa ma Ema i Katelani, sa la tutu i luma o le Faleoloa o Gilbert & Whitney:

“Sa telea’i atu [Iosefa] i luga o faasitepu e alu i totonu o le faleoloa, ma i le mea sa tu ai le soa faatauoloa laitiiti. ‘Newel K. Whitney! O le tagata la lea!’ sa ia alaga atu ai, ma faalala atu lona lima ma le faaaloalo, e pei o fai atu i se tagata ua leva ona la masani. ‘E lelei la oe nai lo o a’u,’ sa tali atu [Newel K. Whitney], a’o ia luluina [lona] lima e aunoa ma le mafaufauina, ‘Ou te le iloa lou igoa e pei ona e iloaina ai a’u.’ ‘O a’u o Iosefa le Perofeta,’ sa fai atu ai le tagata ese ma ataata. ‘Sa e tatalo ia ou oo mai iinei, ia o le a la se mea ua e manao ou te faia?’” (History of the Church, 1:145–46).

Na faamatalaina e Iosefa, sa ia vaaia i se faaaliga ia Newel o tatalo mo ia ina ia sau i Katelani. Na talia ma le agalelei e le aiga o Whitney ia Iosefa ma Ema Samita, ma sa latou nonofo faatasi ma Iosefa ma Ema mo se taimi. (Tagai i le History of the Church, 1:146; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 90–91.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:11. “Ua mama lona loto”

O le naunautai o Eteuati Paterika e “tuu ana oloa” (MF&F 41:9) ae faaalu lona taimi i le atinaeina o le Ekalesia ua faamaonia i le tala lenei:

“Sa faamatalaina e le afafine o Paterika e faapea, ina ua uma ona faalauina atu lenei faaliga, na faatau atu loa e lona tama lona fanua ma ‘sa itiiti se tupe na maua ai’ mai le faatauga. Sa ia faaopoopo mai, ‘O le filifiliga a lo’u tama e auai i le lotu mamona ma le ositaulagaina o lona fanua, sa mafua ai ona manatu ana uo o le lalolagi ua valea o ia. Sa le mafai ona latou iloa po o le a se mea sa i ai i le lotu na mafua ai ona tuuese uma e se tagata ana mea faalelalolagi mo le [ekalesia]’” (Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 244).

Na malaga atu Eteuati Paterika ma Sini Rikitone i Niu Ioka e feiloai ma le Perofeta o Iosefa Samita. “E tusa ai ma le faamatalaga a Philo Dibble, sa alu foi Paterika e fai ma sui o isi. Sa ta’u atu e se tuaoi ia [Philo Dibble], ‘Ua matou auina atu se tagata i lalo i le Setete o Ioka e sue mai le sa’o o lenei galuega, ma o ia o se tagata o le a le mafai ona pepelo.’ [Dibble, “Philo Dibble’s Narrative,” p. 77.]” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 82). Sa faamatalaina e Iosefa ia Eteuati “o se faataitaiga o le tuuto, ma o se tasi o tagata maoae o le Alii” (i le History of the Church, 1:128).