Seminare
Lesona 70: Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–43


Lesona 70

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–43

Folasaga

Na maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64 i le aso 11 o Setema, 1831. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–43 o loo i ai aoaoga a le Alii e uiga i taulaga na Ia manaomia mai le Au Paia ma le faatuina o Siona i Aso e Gata Ai.

Manatua: O le lesona lenei e tuuina atu ai se avanoa mo ni tagata se toalua o le vasega e aoao mai ai. Ia vave tuu atu i nei tagata o le vasega ni kopi o le lesona ina ia lava se taimi la te saunia ai. O se isi filifiliga, atonu e te filifili e te aoaoina atu le lesona atoa.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20-25

Ua aoao mai le Alii na te manaomia o tatou loto

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i ni taimi sa latou faia ai ni osigataulaga e mulimuli i poloaiga a le Alii. (Ina ia amata ona latou mafaufau, atonu e te faasoa atu se faataitaiga e pei o le le auai i se taaloga po o se gaoioiga faapena i le Sapati.) Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faamatala mai o latou aafiaga ma faasoa mai o latou lagona pe na faapefea ona faamanuiaina i latou mo le faia o nei osigataulaga.

Faamalamalama atu e faapea, i a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–43, o le a aoao atili tagata o le vasega e uiga i osigataulaga e manaomia e le Alii mai ia i tatou. Faaali atu le le siata lenei. (Atonu e te manao e kopi le siata i luga o le laupapa a’o lei amataina le vasega.)

Isaako Morley (MF&F 64:20)

Frederick G. Williams (MF&F 64:21)

Poloaiga

Tali

Taunuuga

Faamalamalama atu sa i ai se faatoaga tele a Isaako Morley i Katelani, Ohaio. Sa ia valaaulia ma le agalelei le toatele o tagata o le Ekalesia, e aofia ai Iosefa Samita ma lona aiga, e nonofo i lona fanua. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faatonuina e le Alii ia Isaako Morley e fai i lana faatoaga.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia Isaako Morley e fai i lana faatoaga? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le Faatau atu lana faatoaga i luga o le siata e faaali atu ai le poloaiga na tuuina mai e le Alii ia Isaako Morley.)

Faailoa atu na poloaiina e le Alii ia Isaako Morley e faia se osigataulaga tele. O le tele o le tupe mai le faatauina atu o lana faatoaga, o le a faaaogaina e faatau mai ai ni fanua mo isi tagata o le Ekalesia i Initipene, Misuri.

  • O a faamanuiaga na folafola mai e le Alii e tuuina mai ia Isaako Morley pe afai na te faatauina atu lana faatoaga? (Na folafola mai e le Alii, afai e faatau atu e Isaako lana faatoaga, o le a “lē faaosoosoina [o ia] e sili atu i luga o le mea [na] mafai ona ia gafatia.”)

  • O a mataupu faavae ua aoao mai e lenei folafolaga ia i tatou e uiga i le aloese mai faaosoosoga? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te mulimuli i le finagalo o le Alii mo i tatou, o le a le faaosoosoina i tatou e sili atu i mea e mafai ona tatou gafatia.)

Faamalamalama atu e faapea, sa mulimuli Isaako Morley i le poloaiga a le Alii e faatau atu lana faatoaga. O ia o se tasi o uluai tagata o le Au Paia sa nofo i Initipene, Misuri, lea sa ia saili e faatu ai Siona. Sa ia auauna atu ma le faamaoni i le Alii i lona soifuaga atoa. I le siata i luga o le laupapa, tusi le Sa usitai o ia e fai ma tali a Isaako. Tusi le Sa faamanuiaina o ia e fai ma taunuuga o lana faatinoga.

  • O a nisi o faataitaiga o auala e mafai ona tatou aloese ai mai faaosoosoga e ala i le mulimuli i poloaiga ma tulaga faatonuina a le Alii? (Mafaufau e faasoa atu nisi o faataitaiga mai le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou .)

Faailoa atu e faapea, o se isi tagata e igoa ia Frederick G. Williams, sa i ai foi sana faatoaga tele i Katelani. Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:21, ma vaavaai mo le poloaiga na tuuina mai e le Alii ia Frederick G. Williams.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia Frederick G. Williams e fai i lana faatoaga? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le Aua le faatauina atu lana faatoaga i le nofoaga talafeagai i luga o le siata.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le palakalafa lenei, e faamatala ai le mea na faia e Frederick G. Williams i lana faatoaga:

E ui lava ina sa le talosagaina Frederick G. Williams e faatau atu lana faatoaga, ae sa ia faaalia lava se naunau e ositaulaga. Sa ia ta‘u atu ia Iosefa Samita, e mafai ona faaaoga lana faatoaga e faanonofo ma fafaga ai tagata o le Ekalesia e manaomia le fesoasoani. Mulimuli ane, na tuuto mai e Frederick lana faatoaga atoa i le Ekalesia e aunoa ma le mauaina ai o se totogi. E ala i le ositaulaga o Frederick G. Williams ma isi Au Paia faamaoni i Ohaio, na maua ai pea e le Alii “se taofiga malosi i le laueleele o Katelani, mo le va o le lima tausaga” (MF&F 64:21). I le aluga o nei tausaga, sa fausia ai e le Au Paia le Malumalu o Katelani, lea sa avea ma se punavai o faamanuiaga silisili i le Au Paia, e aofia ai le Uso o Williams.

I le siata i luga o le laupapa, faatumu le koluma mo Frederick G. Williams e ala i le tusia Sa usitai o ia ma le Sa faamanuiaina o ia i nofoaga talafeagai.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le usiusitai ma le ositaulaga mai i faataitaiga a Isaako Morley ma Frederick G. Williams? (Otooto tali a tagata o le vasega e ala i le tusia o le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E faamanuiaina i tatou pe a tatou usitai i le Alii, ma osi atu taulaga ua Ia fetalai mai ai ia i tatou.)

Faamalamalama atu e faapea, o osigataulaga na faia e Isaako Morley ma Frederick G. Williams e tusa ai ma a laua faatoaga, ua faailoa mai ai se isi osigataulaga na manaomia mai e le Alii ia i laua ma o loo Ia manaomia mai ia i tatou i aso nei. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:22. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le taulaga o loo manaomia mai e le Alii ia i tatou.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 22, o le a le mea o loo manaomia e le Alii mai ia i tatou? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: E manaomia e le Alii o tatou loto. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le, e manaomia e le Alii o tatou loto?

  • Na faapefea ona faaali atu e Isaako Morley ma Frederick G. Williams sa la naunau e tuuina atu o laua loto i le Alii? O ai nisi o faataitaiga o tagata o e na tuu atu o latou loto i le Alii? (Atonu e te manao e faailoa atu, e mafai ona faasoa mai e tagata o le vasega ni faataitaiga mai tusitusiga paia pe mai olaga o tagata latou te iloa.)

  • E mafai faapefea ona tatou faaali atu i le Alii o loo tatou naunau e tuuina atu o tatou loto ia te Ia?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:23–25, ma fai atu i le vasega e faailoa mai se poloaiga e mafai ona tausia e faaali atu ai ua tatou tuuina atu o tatou loto i le Alii.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia Lona nuu e fai? (Totogi sefuluai. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, ina ua tuuina mai e le Alii le faaaliga lenei, sa faaaoga e le Au Paia le upu sefuluai e faatatau atu ia latou foai uma i le Ekalesia. Pe tusa o le fitu o tausaga mulimuli ane, sa faaali mai ai e le Alii o le sefuluai sa tatau ona “tasi-vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma i tausaga taitasi” [MF&F 119:4].) E faapefea ona faaalia i le totogiina o sefuluai ua tatou tuuina atu o tatou loto i le Alii?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 23, o le a le folafolaga na tuuina mai e le Alii ia i latou o e totogi sefuluai?

Faamalamalama atu e faapea, e ui o faamanuiaga na ta‘uina mai i le fuaiupu e 23 e faatatau i le lumanai, e faamanuia foi i tatou e le Alii i le taimi nei mo le totogiina o le sefuluai. Atonu e te manao e fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ina ua faamanuiaina i latou po o o latou aiga o se taunuuga o le totogiina o le sefuluai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:26–43

Ua tuuina mai e le Alii faatonuga mo le faatuina o Siona

Ina ia tuuina atu se vaaiga aoao o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:26–43, faamalamalama atu e faapea, i nei fuaiupu tatou te faitau ai i faatonuga a le Alii mo le faatuina o Siona. Ua mamanuina le vaega o totoe o lenei lesona ina ia aoao mai e tagata o le vasega. Valaaulia le tamaitiiti faiaoga muamua e sau i luma o le vasega e aoao atu.

Tamaitiiti Faiaoga 1—Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:26–33

Amata i le fai atu o fesili nei:

  • O le a se taimi na ta’u atu ai ia te oe e fai se galuega sa faigata pe lofituina? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, atonu foi e te manao e faasoa atu se faataitaiga.)

Faamalamalama atu e faapea, ia Aokuso, 1831, na tuuina mai ai e le Alii i le Au Paia se galuega tele o le sueina mai o tupe e faatau mai ai fanua uma na manaomia e fausia ai le aai o Siona i le Itumalo o Jackson, Misuri. Na iloa e le Au Paia o le taimi lava latou te faatauina mai ai le laueleele, o le a tatau ona latou galulue malosi e fausia le aai ma le malumalu iina. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:26–30 o loo i ai le poloaiga a le Alii i ana auauna e toalua o Newel K. Whitney ma Sini Gilbert. Na Ia poloaiina i laua e faaaoga a laua faleoloa i Katelani, Ohaio, e fesoasoani e tuuina mai ai mea na manaomia e le Au Paia. O se tasi lenei o faataitaiga o se auala na talosagaina ai le Au Paia e ositaulaga ma saofaga atu i le fausiaina o Siona.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:31–33. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau ia atonu na faamalosiauina ai le Au Paia o e sa taumafai e faataunuu le galuega tele o le fausiaina o Siona.

  • O a ni fasifuaitau atonu na uunaia ai nei Au Paia? (A o faasoa mai e tagata o le vasega ni fuaitau, fesili atu i ai pe mafai faapefea ona latou faatatauina na fasifuaitau ia i latou lava.)

A uma ona talanoaina e tagata o le vasega ia nei fuaiupu, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te filiga i le faia o mea lelei, e mafai ona tatou faataunuu ni mea tetele. Faasoa atu lau molimau e uiga i lenei mataupu faavae. Atonu foi e te manao e faasoa atu se aafiaga na fesoasoani e te iloa ai le moni o lenei mataupu faavae.

Tamaitiiti Faiaoga 2—Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:34-43

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taimi sa latou usitai ai i se matua, taitai o le Ekalesia, faiaoga, po o faiaoga [o taaloga], ae na faia lena mea ma se uiga faaalia le lelei. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:34. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu e faamatala ai le uiga e tatau ona tatou maua pe a tatou usiusitai i le Alii.

  • O a ni upu o aoao mai e uiga i le uiga faaalia sa‘o e faatatau i le usiusitai?

A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E tatau ona tatou usitai i le Alii ma o tatou loto ma mafaufau lotomalie.

  • O le a sou manatu i le uiga o le usitai i le Alii ma “le loto ma se mafaufau malie”?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i ni taimi na latou usiusitai ai i le Alii ma o latou loto ma mafaufau malie.

  • Na faapefea ona ese lenei taimi mai taimi sa e le usitai ai ma le loto malie? Atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga.)

Ia faailoa atu e faapea, e tusa ai ma le fuaiupu e 34, o i latou o e usitai i le Alii ma o latou loto ma mafaufau, o le a olioli i faamanuiaga o Siona i aso e gata ai. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:41-43. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamatalaga e uiga i le faatuina o Siona i o tatou aso. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nei fuaiupu, faamalamalama atu e faapea, i aso e gata ai, o le a faatuina ai Siona i atunuu uma e usitai tagata i le Alii ma o latou loto ma mafaufau malie.

Faasoa atu lau molimau i le taua o le usiusitai i le Alii ma lou loto ma lou mafaufau. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i ni auala e mafai ona latou usitai ai i le Alii ma se usiusitai sili atu ona loloto ma naunautai. Uunaia i latou e matau le eseesega e faia e lenei ituaiga o usiusitai i o latou olaga.

Manatua: A uma ona aoao atu e nei tagata o le vasega a laua vaega o le lesona, faafetai atu ia i laua mo la laua galuega. Molimau atu o faamanuiaga ua folafola mai e matuai aoga ai le usiusitai ma osigataulaga ua talosaga mai e le Alii ia i tatou. Fai atu i se tagata o le vasega e otooto mea ua aoaoina e le vasega i le aso, ma ia faamatala mai pe o le a faapefea ona ia galue i na mataupu faavae.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20. Ua poloaiina Isaako Morley e faatau atu lana faatoaga

I le taimi na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64, sa i ai Isaako Morley i Misuri, ae sa ia tuuina atu le faatagaga e ala i le pule a le loia i lona uso faaletulafono o Titus Billings. O le mafuaaga foi lenei na maua ai e Titus Billings le faatonuga e faatau atu le faatoaga (tagai i le MF&F 63:39). Na faatau atu e Titus Billings le tusa ma le 80 eka o le faatoaga a Isaako Morley ia Richie ma Hercules Carrell ia Oketopa 1831. (Tagai i le nofoaga o le faatoaga a Isaako Morley, tagai i Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Faafanua 4, “Katelani, Ohaio, 1830–38.”)