Seminare
Lesona 104: Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–16


Lesona 104

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–16

Folasaga

I le aso 16 ma le 17 o Tesema, 1833, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e faatatau i puapuaga sa feagai ma le Au Paia i Misuri. O lenei faaaliga, ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101, o le a talanoaina i ni lesona se tolu. O lenei lesona muamua e aofia ai le fetalaiga a le Alii i le pogai na Ia faatagaina ai le Au Paia ina ia puapuagatia. O loo aofia ai foi Ana afioga o fautuaga ma faamafanafanaga i le Au Paia mafatia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1-8

Ua faamalamalama mai e le Alii le mafuaaga Na te faataga ai Lona nuu e oo i tofotofoga

Tusi le faafanua lenei i luga o le laupapa a’o le’i amataina le vasega. Atonu e te manao e faatatau atu i le faafanua i le lesona atoa ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le tala faasolopito o loo i le lesona.

Ata
faafanua, Misuri

Ina ia amata le lesona, fai atu le fesili lenei:

  • O a nisi o faataitaiga o sauaga na puapuagatia ai le Au Paia i le Itumalo o Jackson, Misuri? (Atonu e manaomia ona e faamanatu atu i tagata aoga e uiga i le faatamaiaga o le ofisa lomitusi, fale, ma mea toto a le Au Paia, ma le faataina ma le faafulumanuina o Eteuati Paterika ma Charles Allen.)

Fai se aotelega pe faitau le palakalafa lenei po o le fai atu i se tagata aoga na te faitauina.

Ona o le au faatupu vevesi i le Itumalo o Jackson, Misuri, ia Iulai 1833, na malilie ai taitai o le Ekalesia i Misuri e tuua le itumalo. Ae peitai, ia Aokuso 1833, sa fono ai se aufono o taitai aoao o le Ekalesia i Katelani e talanoaina faafitauli i Misuri. Sa latou auina atu ni faatonuga ia aua ne’i faatauina atu e le Au Paia i Misuri o latou fanua pe o ese mai le itumalo seiiloga ua uma ona latou sainia ni maliega e faia faapea. Sa talosagaina e taitai o le Ekalesia le malo ma faaaogaina ala faaletulafono na maua e faatumauina ai o latou laueleele i Misuri ma saili ai le faamasinoga tonu mo i latou na nafa ma le vevesi. Ina ua logo tala i nei gaoioiga, ma le talitonuga sa le’i fuafua le Au Paia e o ese e pei ona sa faamoemoeina, sa toe osofai ai le Au Paia e tagata na nonofo i le itumalo sa le o ni Au Paia o Aso e Gata Ai. I le po o le aso 31 o Oketopa, 1833, sa osofaia ai e se vaega leaga tietie solofanua pe a ma le 50 le nofoaga o Uitimera, i sisifo o Initipene. Sa latou talepeina ni fale se 13 ma sasa maini ni alii, lea na toetoe lava a fasiotia ai i latou. Sa faaauau pea mo po e lua na sosoo ai nei osofaiga i Initipene, ma isi nofoaga sa nonofo ai le Au Paia. Sa fasiina tamaloloa, ae o fafine ma tamaiti sa faaatuatuvaleina.

  • O a ni fesili e te manatu atonu sa i ai i le Au Paia i Misuri i le taimi lenei? (Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani i le taliina o lenei fesili, mafaufau e fautua atu, atonu sa mafaufau le Au Paia pe aisea na faatagaina ai i latou e le Alii ina ia sauaina.)

Fai atu i tagata aoga pe na latou tuufesili pe aisea e faataga ai e le Alii i latou po o ni tagata latou te iloa e oo i nei puapuaga.

Faamalamalama atu, a’o mafatia le Au Paia i Misuri i nei tofotofoga, sa faaali mai e le Alii upumoni e uiga i le mafuaaga ua Ia faataga ai Ona tagata e oo i puapuaga. Valaaulia tagata aoga e vaai i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101 ma faailoa mai aso na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga lenei. Ona valaaulia lea o i latou e tagai vave i le vaega o totoe o le folasaga o le vaega, e saili ai faigata faaopoopo na oo i le Au Paia, mai le va o le osofaiga a le vaega faatupu vevesi i le aso 31 o Oketopa ma aso na tuuina mai ai le faaaliga lenei. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. (A uma ona latou lipoti mai, atonu e te manao e faamatala atu, e silia ma le 1,000 le Au Paia na tutuli ese mai o latou fale i le Itumalo o Jackson.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le mafuaaga na faatagaina ai e le Alii le Au Paia i le Itumalo o Jackson e mafatia i sauaga ma puapuaga. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 2 e uiga i taunuuga o le solia o poloaiga a le Atua? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: A tatou solia poloaiga, e faataga i tatou e le Atua ina ia mafatia.)

  • Aisea e te manatu e taua ai le malamalama i lenei mataupu faavae?

Faamanino atu e faapea, e ui lava ina toatele le Au Paia i Misuri sa faamaoni ma usiusitai, latou te puapuagatia lava ona o sauaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:3-5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo se mafuaaga e faataga ai e le Alii e oo lava i le Au Paia amiotonu ina ia puapuagatia. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu aoaiina o lona uiga ia faasala pe faasa’o, ae o le upu tofotofoina o lona uiga ia suesue, ae o le upu faapaiaina o lona uiga ia faia se tagata po o se mea ia mama pe paia.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea e aoaiina ma tofotofoina ai e le Alii Lona nuu? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te le onosaia aoaiga, e le mafai ona faapaiaina i tatou. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le aoaiga ina ia faapaiaina ai i tatou?

  • Na ono mafai faapefea e le savali o loo i nei fuaiupu ona faia se faatosinaga i le Au Paia i Misuri?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le auala e fesoasoani ai le aoaiga ma le tofotofoina e faapaiaina ai i tatou, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E le gata i le faaosofia o lo tatou salamo, o le aafiaga tonu lava o le onosaia o le a‘oaiga e mafai ona faamamaina ai i tatou ma saunia ai i tatou mo avanoa sili atu faaleagaga” (“Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 98).

Faailoa atu sa faatatau atu le Alii ia Aperaamo o se faataitaiga o se tasi sa aoaiina ma tofotofoina. Atonu e te manao e valaaulia se tagata aoga e otooto faapuupuu le tala e uiga i le poloaiina e le Alii o Aperaamo e ofo atu lona atalii o Isaako e fai ma taulaga (tagai i le Kenese 22:1-14). Faamalamalama atu o le faatuatua o Aperaamo i le taimi o lena tofotofoga ma i le taimi o isi tofotofoga na saunia ai o ia e maua faamanuiaga silisili faaleagaga (tagai i le Kenese 22:15-18). Faasino atu tagata aoga i le mataupu faavae na e tusia i le laupapa.

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:6–8, ma vaavaai mo agasala na faia e nisi o le Au Paia i Misuri lea na oo atu ai i puapuaga mo i latou uma. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai i le vaega mea na latou mauaina.

  • O le a se mea ua e aoaoina mai le fuaiupu 7-8?

  • E faavae i le fuaiupu e 8, o a ni mea e matele ina fai e nisi o tagata pe a toafilemu o latou olaga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, o a nisi o mea e amata ona fai e tagata i o latou puapuaga? O le a sou manatu i le uiga o le “tautagotago” mo le Alii?

Uunaia tagata aoga e mafaufau loloto i ni aafiaga i se taimi na taitai atu ai i latou e o latou tofotofoga ina ia liliu atu o latou loto i le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:9-16

Ua fautua ma faamafanafana le Alii i le Au Paia

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:9, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se savali o le faamoemoe na tuuina mai e le Alii i le Au Paia o e na mafatia i Misuri.

  • O le a le savali o loo tuuina mai e le Alii i le fuaiupu e 9 e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou puapuagatia i taunuuga o a tatou agasala? (Atonu e eseese tali a tagata aoga, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: E tusa lava pe tatou te agasala, o le a agaalofa lava le Alii ia i tatou. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa. E mafai foi ona e fautuaina tagata aoga e tusi i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • E mafai faapefea ona aumai e lenei upumoni le faamoemoe ia i tatou?

Fai atu i tagata aoga e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, mea e mafai ona latou faia e liliu atu ai o latou loto i le Alii ma maua Lona alofa.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:10–11 i le faamatala atu e faapea, e ui lava ina sa faatagaina e le Alii le Au Paia e sauaina, ae na Ia fetalai o le a Ia faasalaina tagata na sauaina i latou. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele palakalafa nei, ma fai atu i le vasega e faalogologo mo nisi o tofotofoga na oo i le Au Paia i Misuri. Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau pe faapei pe ana [latou] vaaitino pe oo foi i na tofotofoga.

Na faaauau pea ona sauaina e tagata faatupu vevesi i le Itumalo o Jackson le Au Paia seia oo ina tutuli ese uma tagata o le Ekalesia mai le itumalo. Na lipotia mai e Laimani Uaite, “Sa ou vaai i fafine ma tamaiti e selau ma le ivasefulu o tutuli ese atu i le tolusefulu maila o fanua valevalenoa, ae sa na o le toatolu ni toeaiina vaivai i le latou vaega, i le masina o Novema, o le eleele sa manifi lona fola i le aisa liusuavaia; ma sa faigofie ona ou mulimuli atu i a latou asaga ona o le toto na tafe mai i o latou vae mafo’efo’e i luga o tagutugutu o saito o le fanua na susunuina!” (i le History of the Church, 3:439).

O le toatele o le Au Paia sa sosola i matu, lea sa latou sopoia ai le Vaitafe o Misuri. Sa laina i auvai o le vaitafe e lata i le vaa tagata sulufai. O nisi tagata sa laki le sosola ese mai ma nisi o a latou meaafale, ae o le toatele na maumau mea uma. Na tusia e Pale P. Palate: “E faitau selau tagata sa vaaia i itu uma, o nisi i faleie ae o nisi sa i fafo lava ma siomia a latou afi, a’o maligi mai timuga. Sa fesilisili tane mo a latou ava, o ava mo a latou tane; o matua mo fanau, ma fanau mo matua. … O le vaaiga sa le mafaamatalaina, ma, ou te mautinoa, e liusuavai ai loto o soo se tagata i le lalolagi, sei vagana ai o o tatou faaoosala tauaso, ma se nuu tauaso ma le valea” (Autobiography o Pale P. Palate, ed. Paley P. Pratt Jr. [1938], 102).

  • O le fea o vaega o nei tofotofoga na ono sili ona faigata ona e vaaitino pe oo i ai?

  • O le a sou manatu i sau tali atu pe ana faapea e te oo i ni mafatiaga faapenei? (Atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga e mafaufau loloto i lenei fesili e aunoa ma le tali leotele mai i ai.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:12-16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le folafolaga a le Alii i le Au Paia amiotonu. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina. Faamalamalama atu e faapea i le fuaiupu e 12, o le fuaitau “o la’u Isaraelu uma” e faasino ia i latou o e faamaoni i le feagaiga o le talalelei.

  • O le a se mataupu faavae ua e aoaoina mai i le fuaiupu 12–16? (Otooto tali a tagata aoga i se faamatalaga se tasi i luga o le laupapa. O a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Pe a tatou ola amiotonu, e mafai ona tatou maua le mafanafana i le iloa o loo i ai tagata uma i aao o le Alii.)

  • I le fuaiupu e 16, o le a sou manatu i le uiga o le poloaiga “ia filemu ma iloa o Aʼu o le Atua”?

  • E mafai faapefea e le “filemu” ona fesoasoani ia tatou maua ai le faamafanafanaga mai le Alii?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni taimi na latou lagonaina ai le filemu ma iloa sa latou i ai i aao o le Atua. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou tali. Atonu e te manao e faasoa mai se aafiaga sa e oo i ai, i se taimi na faamanuiaina ai oe i le filemu i se taimi o puapuaga.

Uunaia tagata aoga e faaauau pea ona liliu atu i le Alii ma talitonu o le a Ia faia le mea sili mo i latou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:2. “Ona o a latou solitulafono”

A o lei tutuli ese le Au Paia mai le Itumalo o Jackson, Misuri, sa la mauaina ni lapataiga e faapea, o le a latou tigaina i puapuaga pe afai latou te le salamo. Mo se faataitaiga, ia Ianuari 1833, na aoai ai e Iosefa Samita ia Viliamu W. Phelps ma Sini Gilbert mo “le agaga [sa] manavaina mai” i tusi na laua tusia, fai mai o se agaga faapena sa “maumau ai le malosi o Siona” ma o le a “matutua ai Siona mo Faamasinoga taufaamata’u a le Atua.” O Orson Hyde ma Ailama Samita, sa tusi atu ia Epikopo Eteuati Paterika, ona fesoasoani, ma se konafesi a faitaulaga sili, sa auina atu se tusi o le lapataiga i taitai o le Ekalesia i Misuri. Sa latou ta’ua se tusi mai ia Sini Gilbert sa i ai “ni manatu tufanua, amioleaga, & tauaso.” Sa latou ta’ua foi se isi tusi lea na faapea mai, sa sailia e le [Perofeta] le mana ma le pule faaMonaki.” Ona o nei soligatulafono ma isi, na lapatai atu ai Orson Hyde ma Ailama Samita e faapea, o le a feagai le Au Paia i Misuri, ma le “sasa & se faamasinoga” (tagai i le Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, volume 2 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 367, 373–74).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:5. Faamoemoega o le “aoaiga faalelagi”

Na faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E tolu faamoemoega o aoaiga faalelagi: (1) ia faaoleole i tatou ia salamo, (2) ina ia faamamaina ma faapaiaina i tatou, ma le lona (3) i taimi e toe faatonutonu ai o tatou ala o le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala e sili atu ona lelei” (“Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 98).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:6. “Sa i ai misa, ma finauga”

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, a o tatou taumafai e faatu Siona, e mafai ona tatou aoao mai i mea sese a uluai Au Paia i Misuri:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“I lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita, sa taumafai ai tagata anamua o le Ekalesia e faatu le nofoaga tutotonu o Siona i Misuri, ae sa le’i agavaa i latou e fausia le aai paia. Na faamalamalama mai e le Alii se tasi o mafuaaga o lo latou toilalo:

“’E lei aoaoina e i latou le usiusitai i mea na ou manaomia mai ia i latou, a ua tumu i amioleaga eseese, ua le tuuina atu foi i ai a latou mea, e pei ona tatau ai i le au paia, i e matitiva ma e mafatia ia te i latou;

“’Ua le au faatasi foi e tusa ma le faatasiga e ao ina faia i le tulafono o le malo selesitila’ (MF&F 105:3–4).

“’Sa i ai misa, ma fefinauaiga, ma losilosivalega, ma tauaimisaga, ma manao tuinanau ma le faaloloto ia te i latou; o lea na latou faaleagaina ai o latou tofi i ia mea’ (MF&F 101:6).

“Nai lo le faamasinoina ma le faalealofa o le Au Paia anamua, e tatau ona tatou vaai ifo ia i tatou lava pe o faapeī i tatou.

“O Siona e Siona ona o aga, uiga, ma le faamaoni o ona tagatanuu. Manatua, ‘sa taua e le Alii lona nuu o Siona, aua sa tasi o latou loto ma lo latou manatu, ma sa latou ola i le amiotonu; ma sa leai foi se tasi o i latou sa mativa’ (Mose 7:18). Afai o le a tatou fausia Siona i o tatou aiga, paranesi, uarota ma siteki, e ao lava ona tatou ausia lenei tulaga. O le a manaomia (1) ia lotogatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi; (2) ia avea ma ni tagata paia taitoatasi ma tuufaatasi; ma (3) ia tausia e matitiva ma e le tagolima i se lelei ia faapea ona leai ai se tasi e mativa ia i tatou. E le mafai ona tatou faatalitali seiiloga e oo mai Siona ona faatoa tupu lea o nei mea—o le a oo mai Siona pe afai e faia ia mea” (”O Mai i Siona,“ Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 37–38).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:16. “Ua i ai tagata uma i oʼu lima; ia filemu ma iloa o Aʼu o le Atua”

Sa faamatala e Peresitene Gordon B. Hinckley i se taimi na faamafanafanaina ai o ia e mataupu faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:16:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“I se taimi lata mai a o tauivi lo’u mafaufau ma se faafitauli, sa ou manatu ai o se tulaga faigata, o lea na ou tootuli ifo ai i le tatalo. Sa oo mai i lo‘u mafaufau se lagona o le filemu ma le afioga a le Alii, ’Ia filemu ma iloa o aʼu o le Atua.’ Sa ou liliu atu i tusitusiga paia ma faitauina lenei faamatalaga faalaeiau na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita i le 150 tausaga ua mavae: ‘Ia faamafanafanaina o outou loto e faatatau ia Siona; aua ua i ai tagata uma i oʼu lima; ia filemu ma iloa o Aʼu o le Atua.’ (MF&F 101:16.)

“Ua tuu faatasia e le Atua lana ata e tusa ai ma lana fuafuaga sili. O loo i ona aao tagata uma. E le o so tatou tiute lea le fautua atu ia te ia. O lo tatou tiutetauave ma lo tatou avanoa le maua o le filemu i o tatou mafaufau ma i o tatou loto, ma ia iloa o ia o le Atua, o lana galuega lenei, ma o le a ia le faatagaina e toilalo.

“E leai se mea tatou te fefe ai fua. E leai se mea tatou te popole ai fua. E leai se mea tatou te masalosalo ai fua. O le mea sili ona tatou te manaomia, ia tatou faia o tatou tiute taitoatasi i valaauga ua oo mai ia i atou. Ma talu ai, o le mea masani, o loo savavali le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faatuatua ma galulue ma le talitonuga maumaututu, ua faapea ona ola ai pea le Ekalesia ma le malosi” (“E Le Tulemoe Pe Moe Lava Ia,” Liahona, Iulai 1983, 3-4).

Na faamalamalama mai e Elder W. Craig Zwick o le Fitugafulu le uiga o le i ai i aao o le Atua:

Ata
Elder W. Craig Zwick

“O le i ai i aao o le Atua e tau mai ai e le gata ina tatou i ai i Lana puipuiga mataalia, ae ua faapea foi ona leoleoina ma puipuia i tatou e Lona mana ofoofogia.

“O tusitusiga paia uma, o loo ta’ua ai le aao o le Atua. O loo faaalia ai pea lava pea Lana fesoasoani paia. O Ona aao mamana na foafoaina ai lalolagi, ae e malu foi ma o lea na faamanuiaina ai tamaiti laiti” (“O Le Alii Lou Atua O Le A Taofimauina Lou Lima,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 34).