Seminare
Lesona 91: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–40


Lesona 91

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–40

Folasaga

Na ta‘ua e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 “o se tasi lea o faaaliga aupito sili ona taua ua tuuina mai i le tagata” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56] 3:181). Sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita lenei faaaliga i le silia ma le tolu aso—27–28 Tesema, 1832, ma le aso 3 Ianuari, 1833—ina ua uma ona tatalo faitaulaga sili i se konafesi, ina ia iloa le finagalo o le Alii e uiga i le faatuina o Siona. O le lesona muamua lenei o lesona e fa i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88. O le vaega o le faaaliga o loo talanoaina i lenei lesona e aofia ai (1) o le tautinoga a le Alii o Ia o le malamalama e pulea ma o loo i ai i mea uma ma le (2) O Lana faamalamalamaga o tulafono e pulea ai Lona malo ma i latou e nonofo ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1-13

Ua tautino mai e le Alii o Ia o le malamalama o loo i mea uma

Fai atu i tagata aoga pe sa latou i ai i se [mea sa] pouliuli atoa ai. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai o latou aafiaga. Faaali atu se moliuila po o se moligao, pe tusi se ata i luga o le laupapa.

  • O le a faapefea ona fesoasoani lou i ai i pouliuli atoa e te talisapaia ai le faamanuiaga o le malamalama?

  • O le a le mea e faatusa i ai le malamalama i totonu o le talalelei a Iesu Keriso?

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 o loo i ai aoaoga a le Alii e uiga i le taua o le malamalama. Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita lenei faaaliga i ni aso se tolu, ina ua uma ona tatalo faitaulaga sili i le konafesi, ina ia iloa le finagalo o le Alii e uiga i le faatuina o Siona.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–2 ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga i Ona lagona ma lagona o agelu pe a tatalo atu Ana auauna ia iloa Lona finagalo.

  • Aisea e te manatu ai e fiafia le Alii ma olioli agelu pe a tatou tatalo ia iloa le finagalo o le Alii?

  • E faapefea ona pei le iloaina o le finagalo o le Atua o se malamalama ia i latou o e saili atu i ai?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3–5 i le faamatala atu na aoaoina e le Alii nei usoga e mafai ona latou maua se faamautinoaga o le ola faavavau e ala i le Agaga Paia, lea e igoa foi o le Fesoasoani ma le Agaga Paia o Folafolaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6–13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le puna o le malamalama uma. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • I le fuaiupu e 7, o le a le upu o loo faaaogaina e faatatau atu ai i le malamalama o le upumoni?

  • E tusa ai ma fuaiupu 12-13, o fea e sau ai ia malamalama uma?

  • E faapefea ona faatosina e le Atua Ana foafoaga e ala i le Malamalama o Keriso? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le aoaoga faavae lenei: E ala i le Malamalama o Keriso, e tuuina mai ai e le Atua le malamalama ma ola i Ana foafoaga uma. Atonu e te manao e tusi lenei aoaoga faavae i luga o le laupapa. Atonu foi e ta‘ua e tagata aoga o le Malamalama o Keriso o le tulafono lea e pulea ai le atulaulau ma e o nonofo ai, ma e na te “faapupulaina” lo tatou malamalama. O le faapupulaina o lona uiga ina ia ola. Talu ai o loo faaaogaina mulimuli ane lenei upu i le faaaliga, mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi lenei faauigaga i autafa o a latou tusitusiga paia i talane o le fuaiupu e 11.)

Pe a manaomia, faaopoopo atu i le faamalamalamaga a tagata aoga e uiga i le Malamalama o Keriso i le faamatala atu, o le “malosiaga paia, mana, po o faatosinaga lea e sau mai le Atua e ala mai ia Keriso ma tuuina mai ai le ola ma le malamalama i mea uma” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Malamalama o Keriso,” scriptures.lds.org).

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau pe o faapefea ona faamanuiaina i latou e ala i le Malamalama o Keriso, tusi vaega nei i luga o le laupapa:

Malamalama faaletino Malamalama Olaga Tulafono

Valaaulia tagata aoga e lisi ni faataitaiga i luga o le laupapa, o auala e faatosina ai i latou e nei faaaliga o le Malamalama o Keriso i aso taitasi. (O nisi o faataitaiga e mafai ona aofia ai le mafai ona vaai, o le mafai ona aoao ma iloa le mea moni, o le ola o laau ma manu e tuuina mai ai ia i tatou mea e ai ma lavalava, ma le mafai ona iloa le eseesega o le lelei ma le leaga.)

  • E mafai faapefea ona fesoasoani upumoni ua tatou talanoaina e uiga i le Malamalama o Keriso, e te talisapaia ai le faatosinaga a le Alii i lou olaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:14-40

Ua faamalamalama mai e le Alii o loo i ai tulafono e fesootai ma malo o le mamalu

Faaali atu se totinilima, ma faamalamalama atu ua faatusa i se tino faaletino. Valaaulia se tagata aoga e faamaulu le totinilima ma faaminoinoi ona tamatamailima. Faailoa atu o le lima e faaminoia, pe tuuina le ola, i le totinilima.

  • Afai o le totinilima ua faatusa i se tino faaletino, o le a le mea e faatusa i ai le lima? (O se tino faaleagaga.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le igoa na ta’u ai e le Alii le tuufaatasiga o le agaga ma le tino.

  • O le a le igoa na ta’u ai e le Alii le tuufaatasiga o le agaga ma le tino? (O le agaga ma le tino o le tagata lea. (Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga lenei aoaoga faavae.)

  • E mafai faapefea e mea e aafia ai o tatou tino faaletino ona aafia ai foi o tatou agaga? (A o tali mai tagata aoga, uunaia i latou e tuuina mai ni faataitaiga.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le fesootaiga i le va o o tatou tino ma o tatou agaga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala e mafai e le agaga ma le tino ona faaaafia e le tasi le isi.

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E le masalogia lava o le malosi po o le faaletonu o le tino, o le a afaina ai foi ma le agaga, aua ana leai semanu e le faaalia mai e le Alii le Upu o le Poto. E le tuuina mai lava e le Atua se poloaiga faaletino—e afaina ai o tatou tino a e le afaina ai foi ma o tatou agaga. …

“… O le agasala e tupu ai le vaivai. E le gata ina afaina ai le [agaga], a e afaina ai foi ma le tino. O loo tumu tusitusiga paia i faatusa o le malosi faaletino e mafai ona maua e e amiotonu. I le tasi la itu, o agasala e le salamo ai e mafai ona aveese ai le malosi ma oo atu ai i ma’i faalemafaufau ma faaletino” (“I Ona Tulaga Aao,” Liahona, Fep. 1989, 6)

  • E mafai faapefea e le malamalama i le sootaga o le va o lou tino ma lou agaga ona fesoasoani e te faia ai faaiuga amiotonu?

Ina ia saunia tagata aoga e talanoaina upumoni e uiga i le Toetu, valaaulia le tagata aoga i le pito i luma o le vasega e aveese le totinilima mai lona lima, ae tuu i luga o se laulau po o se nofoa.

  • O le a le mea e faatusa i ai lenei faatinoga? (Oti faaletino.)

  • O le a le mea e tupu i le tagata i le oti? (Ua tuueseese le agaga ma le tino.)

Valaaulia le tagata aoga e toe tago i le totinilima ma toe faamaulu.

  • O le a le mea e faatusa i ai lenei faatinoga? (Toetu.)

  • O le a le mea e tupu i le tagata i le toetu? (E toe faatasia le agaga ma le tino.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:14, 16–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faamalamalamaina e le Alii o le Toetu. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O ai na mafai ai ona faaolaina o tatou tagata? (A o tali mai tagata aoga, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: O Iesu Keriso ua mafai ai ona faaaolaina o tatou tagata.)

  • A uma ona faaolaina o tatou tagata, o le a le mea e maua e tagata “matitiva ma e agamalu”? (O le lalolagi.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:18-20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea o le a tupu i le lalolagi a o lei mafai ona mautofi ai tagata faaolaina.

  • O le a le mea o le a tupu muamua i le lalolagi ona faatoa mafai lea ona mautofi ai tagata faaolaina?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 19, o ai o le a afio i le lalolagi faapaiaina?

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O ai o le a agavaa e nonofo i le malo selesitila ma olioli i le afio ai o le Tama Faalelagi? Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto pe o le a faapefea ona latou taliina le fesili lenei.

Faamalamalama atu faapea, e pei lava ona o le a maua e le lalolagi le mamalu pe a uma ona faapaiaina, o le a faapea foi ona suia o tatou tino ma maua le mamalu i le Toetutu. Ae peitai, o le a le maua e tagata uma le tikeri lava e tasi o le mamalu.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:21–24 ma faailoa mai le mea e iloa ai le tikeri o le mamalu e maua e se tagata i le Toetutu.

  • O le a le mea e iloa ai le tikeri o le mamalu e maua e se tagata i le Toetutu? (Tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata aoga e tusi i autafa o a latou tusitusiga paia. I le Toetutu o le a tatou maua le mamalu e tusa ai ma le tulafono ua tatou usitaia.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i lenei upumoni, valaaulia i latou e faitau faatasi ma se paga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:25–33. Fai atu ia te i latou e vaavaai pe o le a faapefea ona aafia le lalolagi ma i tatou taitoatasi i le usiusitai i tulafono a Keriso. Atonu e te manao e fautua atu e faailoga mea latou te maua.

  • O le a se mea na e maua e lagolago ai le upumoni e fapea, i le Toetutu, o le a tatou maua le mamalu e tusa ai ma le tulafono tatou te usitaia?

  • Matau, i le fuaiupu e 28 na ta’ua ai e le Alii i latou “o e o se agaga selesitila.” O le a sou manatu i le uiga o le avea “o se agaga selesitila”?

Fesoasoani i tagata aooga ia malamalama o i latou o e o se agaga selesitila, o tagata ia o e ola e tusa ai ma le tulafono o le malo selesitila. Faamanatu atu i le vasega ua tatou iloa mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 o le tulafono o le malo selesitila e aofia ai le mauaina o se molimau ia Iesu Keriso, tausia o poloaiga, osia ma tausia feagaiga, manumalo e ala i le faatuatua, ma le mauaina o le Agaga Paia o Folafolaga (tagai i le MF&F 76:50–53, 69–70).

  • I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:28–29, o faapefea ona faamatalaina e le Alii ia tino toetutu o i latou o e mauaina le mamalu selesitila?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:30–31, afai e usitaia e se tagata na o le tulafono terasitila po o le telesitila i le lalolagi, o le a le ituaiga tino o le a ia maua i le Toetutu? (Fesoasoani i tagata aooga ia malamalama o o tatou tino toetutu o le a tutusa i le mamalu ma le ituaiga agaga ua avea ai i tatou.)

Ina ia fesoasoani i tagata aooga ia malamalama atili i le aoaoga faavae e faapea, tatou te maua le mamalu e tusa ai ma le tulafono tatou te usitaia, valaaulia i latou e galulue i ni vaega taitoatolu pe taitoafa e fai ai le galuega atofaina lenei. E mafai ona tufa atu kopi o faatonuga po o le tusi i luga o le laupapa.

  1. Ia talanoaina faatasi ia fesili nei: O a nisi o faamanuiaga o le usiusitai i tulafono o taavale feoai? O a nisi o taunuuga o le le usitai i tulafono o taavale feoai ?

  2. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:34–35, ma vaavaai mo taunuuga o le ola ma le musu e ola i tulafono a le Atua. Talanoa i mea e te maua.

  3. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 88:40 o loo faamatala ai uiga faaalia o tagata o e o le a tosina atu i le malo selesitila. Suesue faatasi i le fuaiupu lenei ma faailoa mai ia uiga faaalia. Ona talanoaina lea o mea e mafai ona tatou faia e atiina ae pe faamalosia ai nei uiga faaalia i o tatou olaga.

A uma ona talanoaina e tagata aoga ia nei uiga faaalia i a latou vaega, faasoa atu lau molimau e uiga i le malamalama e faatumulia ai o tatou olaga a’o tatou taumafai e ola i tulafono a le Alii. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou vaaia le faaalia mai o lenei upumoni i o latou lava olaga. Fesoasoani i tagata aoga e faaaoga mea ua latou aoaoina, i le fai atu ia te i latou e tusi se sini o le a fesoasoani latou te ola ai i le tulafono o le malo selesitila ma faamanuiaina ai i nei uiga faaalia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou sini i le vasega pe afai latou te fiafia e faia lena mea.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3–4. “O se isi Faamafanafana”

“Ua manatu nisi o le fuaitau ‘se isi Faamafanafana’ i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3 e faatatau i le Faamafanafana Lona Lua, po o se asiasiga paitno mai le Faaola. Ae ui i lea, na folafola mai e le Alii i le fuaiupu lenei e faapea, o lenei Faamafanafana o le a ‘mau i o outou loto.’ … O le Faamafanafana na folafola mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 o ‘le Agaga Paia o le folafolaga’ (f. 3), o le folafolaga lea o le ola e faavavau Ou te tuu atu ia te outou’ (f. 4)” (Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001, 198).

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le Agaga Paia o Folafolaga e le o le Faamafanafana Lona Lua lea. O le Agaga Paia o le Folafolaga, o le Agaga Paia lea o le na te tuuina le faailoga faamau faamaonia i luga o sauniga uma ua faia ma le amiotonu [MF&F 132:7]; ma a solia feagaiga na te aveesea le faailoga faamau” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:55).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6-13. O Le Malamalama o Keriso

“O le Malamalama o Keriso e ‘susulu atu mai afioaga o le Atua e faatumulia mea uma i le vavaloloa.’ O le ‘malamalama lea o loo i mea uma, e faaola i mea uma, o le tulafono lea e pulea mea uma’ (MF&F 88:12–13; tagai foi i fuaiupu e 6–11). O lenei mana o se uunaiga mo le lelei i olaga o tagata uma lava (tagai i le Ioane 1:9; MF&F 93:2). I tusitusiga paia, o le Malamalama o Keriso e masani ona taua i nisi taimi o le Agaga o le Alii, o le Agaga o le Atua, o le Agaga o Keriso, po o le Malamalama o le Ola.

“O le Malamalama o Keriso e le tatau ona fenumiaia ma le Agaga Paia. E le o se peresona, e pei ona i ai le Agaga Paia. O lana uunaiga e taitaiina atu ai tagata ina ia latou maua le talalelei moni, papatiso, ma mauaina le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le Ioane 12:46; Alema 26:14–15).

“O le lotofuatiaifo o se faailoga o le Malamalama o Keriso, ua mafai ai e i tatou ona iloa le lelei mai le leaga. Ua aoao mai le perofeta o Mamona: ‘Ua foaiina mai le Agaga o Keriso i tagata uma lava, ina ia iloa ai e i latou le lelei ma le leaga; o lea ua ou faailoa atu ai ia te outou le ala e faamasino ai; aua o mea uma ua valaau atu ia faia le lelei, ma ua faaoleole atu ia faatuatua ia Keriso, ua aauina atu ai i le mana ma le mea foaifuaina mai a Keriso, o lea tou te iloa ai ma le malamalama atoatoa e mai le Atua ia. … O lenei foi, ou uso e, ona ua outou iloa le malamalama tou te faamasino atu ai, o lea malamalama foi o le malamalama o Keriso, ia outou nei outou faamasino atu ma le sese, aua o le faamasinoga tou te faamasino atu ai, e faamasinoina ai outou’ (Moronae 7:16, 18)” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 96).

Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Ina ia faamatalaina le Malamalama o Keriso, o le a ou faatusaina ia i le malamalama o le la. E silafia e tagata uma le susulu o le la; i ai i soo se mea ma e mafai ona vaaia ma lagonaina. Ole ola lava ia e faalagolago i le susulu o le la.

“O le Malamalama o Keriso e pei o le susulu o le la. E i ai foi i soo se mea ma e tofusia uma ai tagata uma.

“E pei foi ona mou ese le pogisa pe a oso mai le la, e faapena foi i le tiapolo ona sola ese e ala i le Malamalama o Keriso.

“E leai se pogisa i le susulu o le la. E gauai atu i ai le pogisa. E mafai ona punitia le la i ao pe o le taamilosaga foi a le lalolagi, ae o le a mouese ao, ma o le lalolagi o le a atoa lona taamilosaga. …

“O le Malamalama o Keriso e mo le lalolagi atoa e pei o le susulu o le la lava ia. Soo se mea lava o i ai le tagata ola, o loo i ai foi le Agaga o Keriso. Ua tofusia ai tagata soifua uma lava. Na te lagolagoina mea uma e lelei. O ia o le musumusuga o mea uma o le a faamanuiaina ma manuia ai tagata uma. Na te faafaileleina le lelei” (“O Le Malamalama o Keriso,” Liahona, Ape. 2005, 13).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:21–24, 34–35. E mafai ona tatou filifili e usitai i le tulafono o le malo selesitila

Na fautuaina mai e Elder Delbert L. Stapley o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, se iloiloga faaletagata lava ia o lo tatou usiusitai i le tulafono faaselesitila:

Ata
Elder Delbert L. Stapley

“Atonu o le a lelei mo i tatou taitoatasi le toe iloilo o i tatou lava e iloa ai po o fea o tatou tutu ai i le taimi nei e faatatau i le tulafono faavae o le malo selesitila—o le tulafono o le usiusitai. O taunuuga e tatau ona ta’u mai ai ia i tatou po o le fea le malo ua tatou filifilia e avea ma a tatou sini. Mo se faataitaiga:

  1. Pe ou te suesue ma mafaufau loloto i tusitusiga paia, i se taumafaiga e iloa ai le finagalo o le Atua ma malamalama i Ana poloaiga e faatatau i Ana fanau?

  2. Pe ou te mulimuli i le fautuaga a le perofeta soifua a le Atua, pe na o lo’u filifilia lava o na mea ou te ioe i ai, ae le ano i isi?

  3. Pe ou te sailia le timaiga ma le fautuaga a lo’u epikopo ma le peresitene o le siteki i mea e faatatau ia te a’u ma lo’u aiga?

  4. Pe o o’u taumafai ma le loto i ai ia pulea a’u lava, ma tuu o’u tuinanau faaletino i lalo ia pulea e lo’u loto?

  5. Pe o ou faia taumafaiga uma e salamo i mea sese ua tuanai po o mea sese o le taimi nei, ma faasa’o i latou e ala i le faia o le mea sa’o?

  6. Pe o i ai so’u uiga faaalia o le faatuatua i le Atua e ui lava ina ou oo i tofotofoga, faigata, ma puapuaga? Ma pe o o’u tauaveina ea la’u avega e aunoa ma se agaga o le faitio?

“O le tausia o poloaiga a le Atua e le o se avega faigata pe a tatou faia ona o le alofa ia te Ia, o le ua faamanuiaina tele mai i tatou ma le agalelei. Ua augani mai le Faaola ia i tatou “ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te a’u; aua o a’u le agamalu ma le loto maulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“’Aua e ave gofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia.’ (Mataio 11:29–30.)

“O lo tatou naunautai e usitai i poloaiga a le Atua o se molimau o lo tatou faatuatua ia te Ia ma lo tatou alolofa ia te Ia. O se mafaufau fouvale e le mafai ona mautofi i le malo selesitila” (“The Blessings of Righteous Obedience,” Ensign, Nov. 1977, 20–21).