Seminare
Lesona 88: Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:62–120


Lesona 88

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:62–120

Folasaga

Ia Setema 1832, ina ua uma ona faaalia mai upumoni e uiga i le perisitua ma le taua o le faalogo i Lana afioga, sa faamamafa mai e le Alii le tiutetauave mo le au Aposetolo ma isi e umia le perisitua ia talai atu le talalelei i le lalolagi atoa. O lenei faaaliga ua tuu ai le faamamafa sili atu i le talaiina o le talalelei ma tuuina mai ai faatonuga e talitutusa ma na faatonuga na tuuina atu e Iesu Keriso i le au Aposetolo ina ua mavae Lona Toetu. Sa faamalamalama mai foi e le Alii le faiga e tatau ona ausia ai lenei galuega, e aofia ai le auala o le a tausiaina ma lagolagoina ai i latou e faia Lana galuega i a latou taumafaiga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:62-76

Ua tuuina mai e le Alii se valaauga mo le Au Paia e molimau atu e uiga i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se tasi latou te iloa na maua lata mai nei se valaauga o le misiona pe le’i leva ona alu i se misiona. Fai i tagata aoga e ta‘u atu i le vasega po o fea ua valaauina i ai nei faifeautalai e auauna atu ai. Mafaufau e faaaoga se kelope po o se faafanua e fesoasoani ai i tagata aoga e vaai i le mea ua valaauina i ai e le Alii nei faifeautalai.

Faamalamalama atu e tatau ona maua e tagata taitoatasi le avanoa e aoao ai i le talalelei. Ia ta’ua le faitau aofai o le lalolagi i le taimi lenei (pe tusa ma le 7 piliona tagata) ma faamalamalama atu, o le a le mafai e le Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le au Fitugafulu, o i latou uma ia ua i ai le tiute e folafola atu le talalelei i atunuu uma, ona talai atu i mea uma ma aoao tagata uma.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:62. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le taitaiga ua tuuina mai e le Alii ia i latou o e ua i ai le tiutetauave e talai atu le talalelei.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 62, o fea e tatau ona talai atu ai e auauna a le Alii le talalelei?

  • E faaopoopo atu i le taitai perisitua, o ai isi ua i ai le tiutetauave e faasoa atu le talalelei i le lalolagi atoa? (Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e ui lava o le tele o le galuega faafaifeautalai faamisiona e faia e alii talavou, tamaitai talavou ma [faamisiona] sinia, ae ua i ai uma i le Au Paia o Aso e Gata Ai se tiutetauave e avatu ai le talalelei i le lalolagi atoa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“Ua matuai manino lelei tusitusiga paia i le ta’uina mai e faapea, o tagata uma o le Ekalesia e nafa ma le faia o le galuega faafaifeautalai. …

“Ua manino foi ona aoao mai e perofeta o lenei tisipenisione le manatu e faapea, o le auaunaga faafaifeautalai o le tiutetauave lea a tagata uma [o le Ekalesia] Na aoao mai e Peresitene Tavita O. MaKei le mataupu faavae i upu luitau, ‘O tagata uma o le Ekalesia o se faifeautalai!’ (Tagai i le Conference Report, Aperila 1959, p. 122.)” (“It Becometh Every Man,” Ensign, Oct. 1977, 3).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:64. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai mea o le a maua e i latou o e talitonu ma papatisoina. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai a latou tali.

  • Aisea e taua ai le talia e tagata o le talalelei, ia papatisoina, ma maua le Agaga Paia? (E tatau ona tatou papatisoina ma maua le Agaga Paia ina ia ulu atu ai i le malo o le Atua.)

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:65–73 ma faailoa mai mea ua folafola mai e le Alii ia i latou o e talitonu i Ana auauna ma papatisoina. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua maua i le vasega.

  • Aisea e te manatu ai o nei meaalofa o le a taua mo i latou o e talai atu ma i latou o e talitonu i le talalelei?

  • O le a le lapataiga na tuu mai e le Alii i le fuaiupu e 73?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:74–76. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai mea e tupu i tagata taitoatasi o e filifili e le talitonu i le talalelei ma ia papatisoina.

  • O le a le mea e tupu ia i latou o e filifili e le talitonu ma ia papatisoina?

  • E faavae i mea ua e aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84, e faapefea ona e aoteleina le taua o le aoao atu i isi o le talalelei a Iesu Keriso?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:77-120

Ua tuuina mai e le Alii ia faatonuga ia i latou o e ua valaauina e talai Lana talalelei

  • O le a se mea e ono mafua ai ona musu se tagata e auauna atu i le Alii o se faifeautalai? (O tali e mafai ona aofia ai le fefe i le tuua o le aiga ma le auaiga, o le osigataulaga o le taimi ma avanoa, o faafitauli tautupe, o le luitau o le tautala atu i tagata ese e uiga i le talalelei, ma le popolevale i le aoaoina o se gagana fou.)

Faamalamalama atu faapea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:77–88 o loo faamaumauina ai le faamautinoaga a le Alii i faifeautalai e faapea, o le a Ia vaaia o latou manaoga. Sa Ia folafola atu foi ia te i latou isi faamanuiaga pe afai o le a latou faataunuuina o latou tiute e talai atu le talalelei.

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa, ma fai atu i tagata aoga e kopi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Auaunaga Faafaifeautalai

Tiutetauave

Faamanuiaga

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:80, 85, 87–88 ma vaavaai mo tiutetauave ma faamanuiaga o le auaunaga faafaifeautalai. (Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i le laupapa.) E mafai ona e fautua atu i tagata aoga e faitau taitoalua, e tasi le tagata e vaai mo tiutetauave ae o le isi e faailoa mai faamanuiaga. Fai atu i tagata o le vasega e tusi mea latou te maua i le koluma talafeagai i a latou siata.

A mavae se taimi talafeagai, ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i tiutetauave o le galuega faafaifeautalai? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o faifeautalai e “aʼoaʼi le lalolagi” (MF&F 84:87) e ala i le aoaoina o isi i aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso ma e ala i le valaauliaina o i latou e salamo ma ola e tusa ai ma na aoaoga faavae.)

  • E faapefea ona faamanuia i tatou e le Alii ao tatou faasoa atu le talalelei i isi? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga isi upu, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: O le a faamalosia e le Alii i tatou, ma faatasi ma i tatou, a’o tatou faasoa atu le talalelei i isi. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • E mafai faapefea e folafolaga o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, 84:80, 85, ma le 88 ona faatosinaina se manao ma le gafatia o se tagata e faasoa atu ai le talalelei?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“O le a tatou le manaomia ai lava ona tatou lagonaina le tuuatoatasi pe ua le alofaina e le auaunaga a le Alii, ona e le o tuua lava na o i tatou. E mafai ona tatou lagonaina le alofa o le Atua. Sa folafola mai e le Faaola ia agelu i lo tatou agavale ma lo tatou taumatau e sapasapaia i tatou i luga. (Tagai i le MF&F 84:88.) Ma Na te tausia lava Lana upu i taimi uma” (“O Mauga e A’ea,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 26).

Molimau atu o le a faamalolosia i tatou e le Alii ma faatasi ia i tatou ao tatou faasoa atu le talalelei i isi. Atonu foi e te manao e faasoa atu se aafiaga mai lou olaga e faapupula ai lenei mataupu faavae.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O le a ou faataunuuina lo’u tiutetauave e faasoa atu le talalelei e ala i le …

Valaaulia tagata aoga e faauma le faamatalaga i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Pe a mavae se taimi talafeagai, valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea na latou tusia.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:89–97 i le faamatala atu e faapea, ua faamautu mai e le Alii o i latou o e talia Ana faifeautalai ua talia foi o Ia ma o le a faamanuiaina. I le isi itu, o i latou o e e teena auauna a le Atua ma Lana afioga o le a aveesea faamanuiaga ma fetuuina.

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:98–102 o loo i ai upu o se pese o le olioli ma viiga e faatatau i le laveaiina o Siona. O le fuaitau “o le laveaiina o Siona” e faatatau i tulaga o le a olioli ai i se aso le nuu o le feagaiga a le Atua, ona ua latou filifili e o mai ia te Ia ma maua sauniga ma faamanuiaga uma o le talalelei. Fai atu se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:98. Faailoa atu o le pese o le laveaiina o Siona o le a usuina pe a mavae le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, pe a oo ina iloa e tagata uma o e o le a tumau i le lalolagi o Ia.

Faaali atu se ata o se soa faifeautalai. (Afai sa e auauna atu o se faifeautalai, atonu e te manao e faaali atu i tagata aoga se lua ata ma sau soa o se sa avea ma punavai o le malosi ia te oe.)

  • Aisea e te manatu ua valaau ai le Alii i faifeautalai e galulue i ni soa?

  • O a nisi o valaauga i le Ekalesia tatou te auauna atu faatasi ai ma se isi tagata? (O tali e mafai ona aofia au peresitene, soa o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, ma komiti.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:106. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai mea na faatonuina e le Alii tagata o le Ekalesia e fai e faamalosia ai le tasi le isi.

  • O le a le mea na ta’u mai e le Alii i tagata o le Ekalesia e fai e faamalosia ai le tasi ma le isi? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: O i latou o e malolosi i le Agaga e tatau ona aoao atu ia i latou o e e vaivai.)

  • O le a lou manatu i le uiga o le “malosi i le Agaga”? O le a se taimi sa faagaeetiaina ai oe e ala i le galulue faatasi ma se tasi e malosi i le Agaga? (A uma ona tali mai tagata aoga, atonu e te manao foi e faasoa atu se aafiaga. Afai na e faaalia se lua ata ma sau soa faifeautalai, atonu e te manao e faamatala le ala na faamalosia ai oe e lenei soa.)

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i lo latou tulaga faaleagaga i le taimi nei. Valaaulia i latou o e e manatu o i latou lava e vaivai faaleagaga e mafaufau i se tasi latou te iloa o se e malosi faaleagaga ma saili ni avanoa e aoao mai ai i lenei tagata. Valaaulia i latou o e e manatu o i latou lava e malolosi faaleagaga ia saili atu mo ni avanoa e faamalosiau ma faamalosi atu ai i isi.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:109–110 ma vaavaai mo se isi mea e mafai e tagata o le Ekalesia ona fai e faamalosia ai le tasi ma le isi.

  • I nei fuaiupu, o a mea ua faatusa i ai vaega eseese o le tino? (Tagata o le Ekalesia.) O le a le mea e mafai ona aoao mai e lenei tala faafaatusa i tatou e uiga i le faamalosia o le tasi ma le isi? (E tatau ona tatou manatua le taua o tagata taitasi o le Ekalesia.)

Faamautu atu e alofa le Alii ia i tatou taitotasi, ma ua tuuina mai ia i tatou taitoatasi ni taleni eseese ia e mafai ona tatou faaaoga e auauna atu ai i isi.

Faamalamalama atu faapea, ina ua uma ona tuuina mai nisi o faatonuga ia Epikopo Newel K. Whitney ma isi taitai perisitua (tagai i le MF&F 84:111–117), sa faapea ona faia e le Alii se folafolaga i Ana auauna o e agai i luma i le faatuatua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:118-119. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na folafola mai e le Alii.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea na folafola mai e le Alii o le a vaai i ai Ana auauna faamaoni? O faapefea ona e vaai o faagaoioi e le Alii mana o le lagi i o tatou aso?

Molimau atu faapea, e ui e le o mafai ona vaai isi i le mana o le Alii, ae o le a oo mai le aso o le a vaai ai tagata uma ia te Ia ma iloa o Ia lea.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:80–83. “Sa Ou lē tuu atu ia te i latou ia i ai ni a latou atotupe po o ni ʼete”

I le Feagaiga Fou, sa faatonuina ai e le Faaola Ana auauna e talai atu le talalelei e aunoa ma se atotupe po o se ‘ete (tagai i le Mataio 10:9–10; Luka 10:1-4). Sa faaaoga e tagata i lenei vaitaimi atotupe e ave ai tupe ma ‘ete e ave ai meaai. Na faatonuina e le Alii ia faifeautalai e aua le popole i ni meaai, lavalava, fale, po o isi manaoga faletino. Sa tatau ona latou faalagolago i le Alii ma isi mo lo latou tausiga.

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o le talai atu o le talalelei e aunoa ma se atotupe po o se ‘ete i aso nei:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“E i ai se tulafono faapitoa e faatatau ia i latou o e e valaauina e o atu i le lalolagi e aunoa ma se atotupe po o se ‘ete ma talai atu le talalelei. Mo le taimi ma le vaitau o la latou auaunaga faamisiona, e le tatau ona i ai so latou popole e uiga i taumafaiga faapisinisi po o tausinioga faaletino. E tatau ona latou saoloto mai matafaioi faalavefau ia e masani ona i ai i taimi uma ia i latou o e pulea mataupu faaletino. O o latou taulaiga atoa ma o latou malosi ma taleni uma e tatau ona taulai atu i le galuega o le auaunaga, ma ua ia i latou le folafolaga a le Tama, o le a ia vaaia o latou manaoga i aso taitasi” (Doctrinal New Testament Commentary, Volume 1: The Gospels, 3 vols. [1966–73], 1:243).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:80-85. E lagolagoina e le Alii Ana faifeautalai

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Ua tuu e le faitau afe o faifeautalai lenei folafolaga i le suega, ma ua tausia e le Alii lana folafolaga ia i latou uma o e sa faamaoni i o latou valaauga. E moni, afai ua silafia e le Tama le taimi e pa‘ū ai se manuiti, o le a ia le tuulafoaia soo se tasi o se, i le usiusitai faamaoni i lona finagalo, e saili atu i lana fesoasoani. Sa faapea ona i ai i latou o e na o atu i luma ma sa vaivai i le tino ma le mafaufau, ma e na o ma le fiaaai, e le masalomia lava, aua o loo i ai faifeautalai o e e le’i tuuina atu atoa o latou loto i le Alii, ma ua latou faamaumau i taimi taua, i le taimi sa manaomia ai ona latou folafola atu le upumoni” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:344).