Seminare
Lesona 18: Mataupu Faavae ma Feagaiga 11–12


Lesona 18

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11–12

Folasaga

E le’i leva ona tuanai le toefuataiga o le Perisitua Arona ia Me 1829, ae asiasi atu ni alii se toalua i le Perofeta o Iosefa Samita, i Haramoni, Penisilevania: o le uso o Iosefa Samita o Ailama ma Iosefa Knight le Matua. Sa faailoa atu e nei tamalii lo laua mananao e auauna i le Atua ma fesoasoani i le Toefuataiga o le talalelei. O leMataupu faavae ma Feagaiga 11 o loo faamaumau ai faaaliga a le Alii ia Ailama Samita e faatatau i le auala e mafai ona ia faavaeina ai le faamoemoe o Siona. O leMataupu faavae ma Feagaiga 12 o loo tusia ai faaaliga a le Alii ia Iosefa Knight le Matua, ma auala e mafai foi ona ia fesoasoani e faavae ai le faamoemoe o Siona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:1–14

Ua iloa e Ailama Samita le ala e mafai ona fesoasoani ai e faavae le faamoemoe o Siona

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taimi na latou mananao ai e auai faatasi pe auai i se gaoioiga po o se faamoemoe aoga, e pei o le fuafuaina o se gaoioiga a le Ekalesia, o le faatinoina o auaunaga mo se tasi o manaomia le fesoasoani, po o le auai i se kalapu a le aoga po o se faalapotopotoga.

  • O le a se mea sa tatau ona e faia ina ia mafai ona auai i le gaoioiga po o le faamoemoe? (Atonu e fautua mai e tagata o le vasega ia mea e pei o le lesitalaina, faatumuina o fomu, talanoa i se tasi e pulea, po o isi faatinoga e faaalia ai lo latou mananao e auai.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau ulutala o vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11 ma le 12, ma vaavaai mo igoa o tagata e toalua sa mananao e auai i le galuega a le Alii. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:27 ma le 12:7 ma faailoa mai po o ai isi na valaaulia e le Alii e fesoasoani i Lana galuega.

  • O ai isi na valaaulia e le Alii e fesoasoani i Lana galuega? (O i latou uma o e mananao e fesoasoani ia te Ia.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11, faamalamalama atu o le faaaliga o loo i le vaega lenei sa faasinotonu ia Ailama Samita, o le na sau mai Palamaira, Niu Ioka, e agai atu i Haramoni, Penisilevania, e vaai lona uso o Iosefa. Sa foliga mai sa iloa lelei e Ailama mea na tutupu talu ai nei, e pei o le alualu i luma o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa ia fia iloa pe faapefea ona ia fesoasoani atu ia Iosefa i le galuega a le Alii. Sa fesili Iosefa i le Alii ma maua mai ai le faaaliga lenei. (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le taua o le manao i le galuega a le Alii, atonu e te manao e fautua atu ia latou faailogaina upu o le manao, manaoga, ma le ua manao i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:3, 8, 10, 14, 17, 21, 27.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:5–9. Fai atu i le afa o le vasega e faailoa mai faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Ailama. Valaaulia le isi afa o le vasega e faailoa mai po o le a le mea e tatau ona faia e Ailama ina ia mafai ona maua nei faamanuiaga. (A o tali mai tagata o le vasega, atonu e te manao e faamanino atu o “mea lilo o le Atua” [MF&F 11:7] o upumoni faaleagaga e na o faaaliga lava e iloa ai.)

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:8 e uiga i le manao e fai le galuega a le Alii? (A o tali mai tagata o le vasega, faamamafa atu upumoni nei: (1) E mafai ona tatou maua faamanuiaga mai le Atua e tusa ai ma o tatou manaoga amiotonu. (2) Afai tatou te mananao e fai le galuega a le Atua, o le a avea i tatou ma auala o le faia o mea lelei e tele.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O le a se mea e mafai ona ou faia e “avea ai ma ala o le faia o mea lelei e tele” i la‘u tupulaga?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai e faitau leotele mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:10–14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii ia Ailama, lea o le a fesoasoani ia te ia e faataunuu ai mea lelei e tele. A uma ona faitau tagata o le vasega, valaaulia ni nai tagata o le vasega e tusi mea na latou maua i lalo o le fesili o loo i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e kopi le lisi lenei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. (O le a latou faaopoopo i le lisi a o faaauau pea le lesona.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le tuu atu o lou faalagolago i le Agaga?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12-13, e mafai faapefea ona e iloa le uunaiga a le Agaga? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai upumoni nei: (1) O le Agaga o le Alii e taitaia i tatou e faia mea lelei, ina ia lotomaualalo, ma ia faamasino ma le amiotonu. (2) O le Agaga e faamalamalamaina o tatou mafaufau ma faatumuina o tatou agaga i le olioli.)

A o outou talanoaina nei upumoni, atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e iloilo le fuaitau o le mau tauloto Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2-3. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi le mau faasino lenei i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12–14.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12-13, o a ni nisi auala e mafai e le Agaga ona uunaia ai o tatou mafaufau ma o tatou loto?

  • O le a se taimi na e lagonaina ai le uunaiga a le Agaga i se tasi o nei auala? O a ni auala na taitaiina ai oe e lenei aafiaga e “faia mea lelei”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:15–30

Ua poloaiina e le Alii ia Ailama Samita ia saunia mo lona valaauga e talai atu

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:15–16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na finagalo le Alii e sauni Ailama Samita e fai. Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama sa poloaiina Ailama Samita e aua le talai atu seiiloga na valaauina o ia e faia.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea na tatau ai ona “faatali umi laitiiti atu” Ailama Samita ona faatoa valaauina ai lea o ia e talai atu le talalelei? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, o le fasifuaitau “seia e maua la’u upu, la’u papa, la’u ekalesia, ma la’u talalelei” e faasino i le mea moni, o le taimi lea sa le’i faatulagaina aloaia ai le Ekalesia, ma o le taimi foi lea sa le’i lomiaina ai le Tusi a Mamona.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:17–20 ae mulimuli le vasega i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii na tatau ona faia e Ailama e avea ai ma se failauga lelei o le talalelei. Atonu e te manao e faaopoopo atu tali a tagata o le vasega i le lisi o loo i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo a latou tali.

  • O le a sou manatu i le uiga o le pipii atu i le Alii ma lou loto atoa? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, i le talaaga lenei o le upu pipii o lona uiga ia tumau ai i se mea ma le mausali po o le le mafaagaeetia.)

  • O le a le fasifuaitau o loo toe ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:18 ma le 20? (E mafai ona faasino atu foi faapea, o le fasifuaitau “tausi au poloaiga” o loo i ai foi i le fuaiupu 6 ma le 9.)

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le tausia o poloaiga e saunia ai i tatou faaleagaga e faia le galuega a le Alii.

  • E faapefea e le tausia o poloaiga i le taimi nei ona saunia ai oe mo le galuega faafaifeautalai, faaipoipoga, ma le auauna atu i le Ekalesia i tausaga a sau?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21-22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se isi mea na manaomia ona fai e Ailama, e fesoasoani ai ia te ia e avea ma se failauga lelei o le talalelei.

  • O le a le mea na ta’u mai e le Alii ia Ailama e manaomia ona ia faia, ina ia mafai ai ona talai atu Lana afioga i tagata? (Atonu e te manao e faaopoopo atu le suesue i tusitusiga paia i le lisi o loo i luga o le laupapa.)

  • O le a le eseesega o le suesueina o tusitusiga paia ina ia iloa ai le afioga a le Atua, ma le tau lava o le faitauina o tusitusiga paia?

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia Ailama ma isi o e mulimuli i le mamanu o loo aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21-22? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: O i latou o e suesue i le afioga a le Alii, o le a maua Lona Agaga ma le mana e faatalitonu ai isi i le moni o le talalelei.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 12

Ua fautua mai le Alii ia Iosefa Knight i le auala e faatu ai le faamoemoe o Siona

Tau atu i tagata o le vasega ni igoa o ni nai tagata lauiloa. Fesili atu pe na latou faalogo muamua i tagata ua e ta‘ua, ma faamatala puupuu mai pe aisea ua lauiloa tele ai i latou. Ona fesili atu lea pe na latou faalogo muamua i se tagata e igoa ia Iosefa Knight le Matua.

  • Mafaufau i ni tagata taitoatasi i lau uarota po o le paranesi o loo auauna atu ma le faamaoni ma le le leoa. O faapefea ona latou fesoasoani e fausia le malo o le Atua?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao e uiga ia Iosefa Knight le Matua ma lona sao i le Toefuataiga o le talalelei, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le folasaga o le vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12. Faamalamalama atu e faapea, o Iosefa Knight le Matua e le o lauiloa o ia i le taimi nei, ae sa ia lagolagoina le Perofeta o Iosefa Samita, i meaai ma isi sapalai i le taimi o le galuega taua o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12 o loo faamaumauina ai se faaaliga na tuuina mai e le Alii ia Iosefa Samita mo Iosefa Knight le Matua ia Me 1829. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:6–8. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai uiga amiotonu e tatau ona i ai ia i latou o e mananao e fesoasoani i le galuega a le Alii.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:8, o a uiga e manaomia e le Alii mai ia i latou o e mananao e fesoasoani i Lana galuega?

  • O faapefea ona e atiina ae nei uiga i lou olaga?

Tau atu i tagata o le vasega sa taumafai pea lava pea Iosefa Knight le Matua e atiina ae ma ola i nei uiga amiotonu. Sa ia tuuina atu le fesoasoani faaletino ma faaleagaga ia Iosefa Samita i le taimi atoa o le galuega a le Perofeta. I le mavae ai o le tele o tausaga talu ona maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12, na ia faamaumauina ai le faamatalaga lenei e tusa ai ma le faamaoni o Iosefa Knight:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O Iosefa Knight, le Matua., … sa faamaoni ma sa’o, e le faaituau ma o se faataitaiga lelei, ma e amio mama ma agalelei, e le femoumoua’i i le itu taumatau po o i le itu tauagavale. … O ia o se tagata amiotonu” (History of the Church, 5:124).

Ina ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau ma faaaoga mea ua latou aoaoina i le aso, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe faapefea ona latou faaumaina le fuaitau lenei: “Ina ia mafai ona fesoasoani i le Alii i Lana galuega, o le a ou …”

Atonu e te manao e faaiu i le faailoa atu pe faapefea ona e faaumaina lenei fuaiupu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:2. O le upu a le Atua e “maai sili atu nai lo se pelu mata-lua”

Na faamatalaina e Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mana o le afioga a le Atua:

Ata
Elder Orson Pratt

“O se savali o le upumoni faigofie, pe a auina mai le Atua—pe a lolomiina i le pule paia, e ala i tagata paia musuia, e ati i le mafaufau e pei o se pelu mata-lua maai ma tavavae ai le faailoga tagata matua mauaa, uaua uamea e fusia o mea sese anamua ma tu masani, ua paia ona o le matua o tausaga ma ua lauiloa ona o le poto o le tagata. Na te vaeluaina tutusa lelei le va o le sa’o ma le sese—i le va o le aoaoga faavae a Keriso ma aoaoga faavae a tagata; e faigofie lava ona ia faavaivaia (ma faatamaia) finauga uma e ono faaaoga e aoaoga faaletagata e faasagatau ai i upumoni paia. O manatu faaalia, o folafolaga e faia e tagata e le musuiaina, ma aoaoga faavae e afua mai i aoga o mataupu tau i mea silisili, e mou ese uma e pei o le sau i le taeao—e goto uma lava i le le taua pe a faatusa atu i savali e tuusa’o mai le lagi“ (“Divine Authority—or was Joseph Smith Sent of God?” Galue Orson Pratt i le Mataupu Faavae o le Talalelei [1945], 1:1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:9. O le a le uiga o le ia “lē fai atu se mea i lenei tupulaga tau lava o le salamo”?

Sa saunoa mai Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Pe a valaau mai le Alii i ana auauna ia le alaga atu se mea tau lava o le salamo, e le o le uiga o lana fetalaiga le aua ne’i alaga atu le papatisoga, ma valaau atu i tagata ia usitai i poloaiga a le Atua, ae o ona moomooga o mea uma lava latou te tautatala ai ma faia, ia faia i le agaga o le aumaia o tagata ia salamo. Soo se faifeautalai e le faia lenei mea i lana auaunaga na te le o faia lona tiute” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:57).

Ua aoao mai e leFaamaoni i le Faatuatua le mea lenei e uiga i le salamo:

“O le salamo o se tasi lea o uluai mataupu faavae o le talalelei (tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4). E manaomia mo lou fiafia i lenei olaga seia oo atu lava i le faavavau. O le salamo e sili atu nai lo le na o le faailoa atu o mea sese ua fai. O se suiga o le mafaufau ma le loto lea e aumaia ai ia te oe se vaaiga fou e uiga i le Atua, e uiga ia te oe, ma le lalolagi. E aofia ai le liliuese mai le agasala ma liliu atu i le Atua mo le faamagaloga. E uunaia e le alofa mo le Atua ma le manao moni e usitai i Ana poloaiga” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 146).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:25. “Aua le teena le agaga o faaaliga”

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita, o le fautuaga lenei ia Ailama Samita o le a avea ma se “fautuaga lelei mo i tatou uma i le taimi nei. O loo i ai nisi o tagata o le Ekalesia o e faitio ona e le o tuuina mai e le Alii ni faaaliga e tuu i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, pei o le amataga, ma ua latou fesili pe aisea ua muta ai faaaliga i le Ekalesia. E masani lava o le tulaga lea e le faamaoni ai le au faitio i le tausia o poloaiga ua uma ona tuuina mai e le Alii, ma ua tauaso o latou mata i le mea moni e faapea, o faaaliga ma le taitaiga a le Alii o loo faaauau pea ona tuuina atu i le Ekalesia. E leai se tasi e i ai le agaga o le iloatino e le mafai ona iloa ua taitaiina e le aao o le Alii nei tagata mai le amataga, ma o lenei taitaiga ua faaalia i aso nei e pei foi ona sa i ai i isi taimi, ia i latou uma o e lotomaualalalo ma i ai se agaga salamo. (Tagai Iakopo 4:8.)” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:57; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Tusi lesona Ofisa o Aoga a le Ekalesia, 2001], 26).