Seminare
Lesona 136: Mataupu Faavae ma Feagaiga 129; 130:1–11, 22-23


Lesona 136

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129; 130:1–11, 22-23

Folasaga

I le aso 9 o Fepuari, 1843, sa tuuina mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faatonuga e fesoasoani ai i le Au Paia ia iloa le auala e iloa ai le natura o agelu auauna ma agaga. O nei faatonuga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130 o loo i ai aoaoga a Iosefa Samita e uiga i aoaoga faavae eseese a’o feiloai ma le Au Paia i Ramese, Ilinoi, i le aso 2 o Aperila, 1843.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129

Ua tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faatonuga e faatatau i le natura o agelu auauna ma agaga

Fai atu i tagata aoga po o le a se latou tala e fai atu i se tasi na manao e fia iloa pe talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai i agelu. A uma ona tali mai tagata aoga, valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Mai lava i le amataga seia oo mai i le auga tisipenisione, sa faaaoga lava e le Atua ia agelu e fai ma Ana avefeau e faailoa mai ai Lona alofa ma le popolega mo Ana fanau. …

“E masani lava o ni ituaiga tagata e le vaaia. O nisi taimi e vaaia ai i latou. Ae pe vaaia pe le vaaia, e latalata mai lava i latou i taimi uma. O nisi taimi, e matua malualii ma taua o latou tofiga mo le lalolagi atoa. O nisi taimi o savali e sili ona patino. E i ai taimi o le faamoemoega faaagelu o le lapatai” (”(O Le Auaunaga a Agelu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 29).

Faamalamalama atu, e amata mai i le 1839 ma faaauau mai ai i le 1843, na tuuina mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faatonuga i nisi o tagata e fesoasoani ia latou iloa ai le auala e iloa ai le natura o agelu auauna ma agaga. O nisi o nei faatonuga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se eseesega taua i le va o agelu ma agaga. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu amiotonu o lona uiga o le amiosa’o.)

  • E faapefea ona ese agelu mai i agaga? (O agelu ua i ai ni tino toetutu o aano ma ivi; o agaga e leai.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:4-7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se auala e iloa ai le eseesega i le va o agelu ma agaga amiotonu. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • O le a se mea tatou te aoao mai i le fuaiupu e 7 e uiga i le natura o avefeau moni na auina mai le Tama Faalelagi? (A uma ona tali mai tagata aoga, atonu e te manao e fautua atu e tusi le mataupu faavae lenei i le laina i autafa o a latou tusitusiga paia: O avefeau moni e auina mai le Tama Faalelagi o le a le faaseseina i tatou.)

Faamalamalama atu, o nisi taimi e taumafai ai le tiapolo e faaali mai o se “agelu o le malamalama” ina ia mafai ona faasese i tagata (tagai i le MF&F 129:8). E le gata i lea, “ua talanoa mai foi tusitusiga paia e uiga i agelu a le tiapolo. O agaga na o e na mulimuli ia Lusifelo ma sa lafo i fafo o le afioaga o le Atua i le muai olaga ma tutuli mai i lalo i le lalolagi (Faaaliga 12:1-9; 2 Nifae 9:9, 16; MF&F 29:36-37) “(Taiala i Tusitusiga paia, ”Agelu,“ scriptures.lds.org). Aua ne’i faamatala atu ni aafiaga e faatatau ia Satani po o agaga leaga po o le faataga o le talanoaga e talanoa i ni tala e faateia ai ma ni tala e fesiligia le moni.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:8-9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e iloa ai se agaga leaga o loo saili e faasese e ala i le faaali mai o se agelu o le malamalama. (Faamalamalama atu o le upu auaunaga i le fuaiupu e 9 e faatatau i se faaali mai po o le asiasi mai o se agelu po o se agaga.) Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

  • E faaopoopo atu i le aoaoga i nei fuaiupu, o le a le mea ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia te outou e fesoasoani e iloatino ai faiga taufaasese a Satani?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:1–11, 22–23

Ua faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita ni aoaoga faavae eseese

Faamalamalama atu, i le aso 2 o Aperila, 1843, sa faia ai e Iosefa Samita se konafesi faalesiteki ma le Au Paia i Ramese, Ilinoi, lea sa tusa e 20 maila i sautesasae o Navu. I le taimi o se sauniga o le taeao sa aoao atu ai e Elder Osona Haite se lauga ma aoao atu se faauigaga o le mau sa ia aoaoina i lana fegalegaleaiga muamua ma se isi ekalesia.

  • O le a le tiutetauave sa i ai i le Perofeta i le tulaga lenei? (E faasao soo se aoaoga faavae sese e aoaoina i le sauniga.)

Faamalamalama atu o taitai pulefaamalumalu i le Ekalesia e pei o perofeta, peresitene o siteki ma epikopo ua i ai le tiutetauave ina ia mautinoa e aoao atu mataupu faavae sa‘o i tauaofiaga a le Ekalesia. Ina ua uma le sauniga o le taeao, sa faapea ona faia se taumafataga o le aoauli a Iosefa Samita, Osona Haite, ma nai isi tagata i le fale o lona tuafafine o Sofarania. I le taimi o le malologa sa fai atu ai le Perofeta “o le a ia faia ni faasaoga i lana lauga a [Uso Haite].” Na tali mai Elder Haite, “O le a taliaina ma le faafetai [ia faasa’oga]” (i le History of the Church, 5:323).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le ala na taulimaina ai e Iosefa Samita lenei tulaga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le tali a Osona Haite i le Perofeta?

Faamalamalama atu faapea, i lana saunoaga i le taeao, na faauigasese ai e Osona Haite le Ioane 14:23. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele lenei fuaiupu.

Faailoa atu i le vasega e faapea, ina ua uma ona ta’ua e Osona Haite lenei fuaiupu, sa ia tau atu i tagata “o se faamanuiaga mo i tatou le i ai o le Tama ma le Alo e afifio i totonu o o tatou loto” (i le History of the Church, 5:323). O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130 o loo i ai le faasaoga a le Perofeta o Iosefa Samita o lenei manatu. O loo aofia ai foi ma ni aoaoga faaopoopo.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:1-3. Fai atu i tagata aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe aisea na le sa’o ai le saunoaga a Osona Haite e faatatau i le uiga o le Ioane 14:23. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina.

Faamalamalama atu e faapea, e toatele tagata i aso nei a le o le leai o se manatu faavae e uiga i le Atua, pe atonu e pei o Osona Haite, o le sa avea ma se failauga Campbellite, ua i ai se malamalamaaga le sa’o e uiga i le natura o le Atua ona o uputuu sese. E mafai ona tatou fesoasoani i isi ia malamalama i le natura moni o le Tama Faalelagi ma lo latou sootaga ia te Ia.

  • E mafai faapefea ona tatou tali atu ma le agalelei ma le agaga malamalama pe a talanoaina le talalelei ma i latou o i ai ni manatu sese ona o uputuu sese?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22–23. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo aoaoga faavae e mafai ona latou faamatala atu pe a aoao atu i isi e uiga i le aiga Atua.

  • O a ni aoaoga faavae o loo aoaoina i nei fuaiupu? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga ia aoaoga faavae nei: O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o ni tagata e eseese e i ai ni tino faaletino o aano ma ivi. O le Agaga Paia o se peresona o agaga.)

  • Aisea e te manatu e taua ai le malamalama o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o ni tagata eseese ua i ai ni tino o aano ma ivi?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le aoaoga faavae o le aiga Atua, ia tofi i latou e galulue i ni paga. Tuu atu i paga taitasi se kopi o le faamatalaga lenei. Valaaulia tagata aoga e suesue i le faamatalaga ma a latou paga, ma vase lalo o upumoni e uiga i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia e tulaga ese ia i latou.

O le Atua le Tama: O le tulaga masani lava o le Tama, po o Elohima, o le ua faatatau atu i ai e ala i le faalagiga o le Atua. Ua ta’ua o Ia o le Tama aua o Ia o le tama o o tatou agaga. … O le Atua le Tama o le pule aoao o le atulaulau. E ia te Ia le malosi uma … , e silafia mea uma … , ma e afio i soo se mea e ala i Lona Agaga. … E i ai se sootaga faapitoa a le tagata ma le Atua, lea e tulaga ese ai le tagata mai isi mea uma ua foafoaina: o alii ma tamaitai o fanau agaga a le Atua. …

“O leAtua le Alo: O le Atua ua suafa ia Ieova o le Alo, o Iesu Keriso. … E galue Iesu i lalo o le taitaiga a le Tama ma e ogatasi atoatoa ma Ia. O tagata ola uma o Ona uso ma tuafafine, aua o ia o le ulumatua o fanau agaga a Elohima. [O Ia o le Togiola, ma sa mafatia o Ia i agasala ma tiga o tagata ola uma ma faatoilaloina le oti faaletino mo tagata uma.] …

“O leAtua le Agaga Paia: O le Agaga Paia o se Atua foi ma ua ta’ua o le Agaga Paia, o le Agaga, ma o le Agaga o le Atua, e i ai faatasi ma isi igoa talitutusa ma faalagiga [e pei o le Fesoasoani]. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga Paia, e mafai ai e le tagata ona iloa le finagalo o le Atua le Tama ma iloa o Iesu o le Keriso” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Atua, Aiga Atua,” scriptures.lds.org). O le matafaioi autu a le Agaga Paia o le molimau mai e uiga i le Atua le Tama ma Iesu Keriso. O le Agaga Paia e aoao ma faamautu mai upumoni.

A uma ona fai e tagata aoga lenei tofiga, fai atu i ni isi e lipoti mai mea ua latou faailogaina ma faamatala mai pe aisea ua tulaga ese ai na upumoni ia i latou. Atonu e te faaiuina lenei gaoioiga e ala i le valaauliaina o ni tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai i le vasega a latou molimau e uiga i le aiga Atua.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia maua se isi aoaoga faavae na aoao atu e Iosefa Samita i le Au Paia i Ramese, valaaulia i latou e toe faamanatu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:2, ma vaavaai mo le mea na ia ta’ua e uiga i a tatou sootaga.

  • O le a le uiga o le mafutaga? (O le mafutaga e faatatau i le natura o a tatou fegalegaleaiga patino ma sootaga.)

  • O le a le mea na aoao mai e Iosefa Samita e faatatau i le natura o o tatou sootaga i le lagi? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O sootaga e mafai ona tatou maua i le lagi e tutusa lava ma i latou tatou te olioli ai i le lalolagi, ae o le a aofia ai le mamalu e faavavau.)

  • E mafai faapefea e lenei upumoni ona aafia ai au fegalegaleaiga ma isi?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le molimau lenei e uiga i sootaga e faavavau mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Talu ai ona o le toefuataiga o le malamalama i aiga e faavavau, ua sili atu ai ona tatou faamoemoe ma sili atu ona agalelei i a tatou sootaga uma faaleaiga. O le fiafiaga sili i lenei olaga e tutotonu lea i aiga e pei ona o le a latou i ai i lalolagi a sau. Ou te matuai faafetai mo le faamautinoaga ua ou maua e faapea afai tatou te faamaoni, o fegalegaleaiga lava nei o loo tatou olioli ai i lenei olaga o le a faavavau ma i tatou i le lalolagi a sau, i le mamalu e faavavau” [tagai MF&F 130:2] (”O Le Ekalesia Moni ma le Ola,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 22).

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i a latou sootaga ma isi, aemaise lava o tagata o o latou aiga. Valaaulia i latou e tusi se sini e faamalolosia ai na sootaga.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa isi aoaoga faavae na aoao mai e le Perofeta i lenei sauniga i Ramese, valaaulia ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:4–11.

  • O le a se mea ua tatou aoao i ai e uiga i agelu mai fuaiupu e 4–7?

  • O le a se mea ua tatou aoao mai i le fuaiupu e 9 e uiga i le lumanai o le lalolagi?

Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, e tusa ai ma le fuaiupu 10–11, o i latou uma o e mautofi i le malo selesitila o le a maua se Urima ma le Tumema e fesoasoani ai ia te i latou e aoao e uiga ma malamalama i mea faalelagi. E le’i auiliiliina mai e le Perofeta lenei aoaoga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:8–9. “O le tiapolo ua pei o se agelu o le malamalama”

“E taumafai Satani e faasese ai e ala i le faaseseina o le malamalama lea e taitoaluaina le agaga o se tagata amiotonu ua faaatoatoaina. O se tagata amiotonu ua faaatoatoaina e oo mai o se avefeau o le a faaali mai i lona mamalu, ‘ona ua pau lena o le ala e mafai ona faaali mai ai o ia’ (MF&F 129:6). Sa saunoa le Perofeta o Iosefa Samita i se tasi taimi, ‘O agaga amioleaga e i ai o latou tuaoi, tapulaa, ma tulafono o loo puleaina ai i latou … ma, e iloa lelei lava o loo ia i latou se mana lea e leai se tasi ae ua na o i latou lava ua i ai le perisitua e mafai ona taulimaina’ (i le History of the Church, 4:576).

“Na aoao mai le Perofeta e faapea, pe a tuu atu i le tiapolo se lima e faatalofa, ‘o le a tuu mai e ia lona lima ia te oe’ (MF&F 129:8). O le a leai se mea e lagona e le tagata faitino, aua o le tiapolo o se agaga Le tino faaletino o le a lagonaina e leai se mea, aua o le tiapolo o se agaga e aunoa ma se tino. O le mea lea, e mafai ai ona iloa o ia i lenei faiga mai se agaga amiotonu po o se agelu na auina mai le Atua. O le a le taumafai le tagata amiotonu e taufaasese (tagai i le MF&F 129:7); o le a le aloese se agelu a Satani mai le taumafai e taufaasese “(Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Taiala a Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 321).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:9. O le a le taunuuga o lenei lalolagi ma i latou o e o le a nonofo ai?

Na aoao mai Peresitene Polika Iaga:

Ata
Peresitene Polika Iaga

“Pe a faaselesitilaina [le lalolagi], o le a avea e pei o le la, ma sauniaina mo le nofoia e le Au Paia ma ia toe aumaia i le afioaga o le Tama ma le Alo. O le a le pei o se tino e le mafai ona ui atu ai le malamalama e pei ona i ai nei, ae o le a pei o fetu o le vanimonimo, e tumu i le malamalama ma le mamalu; o le a avea ma se tino o le malamalama.—na faatusaina e Ioane, i lona tulaga faaselesitilaina, i se sami tioata“ (“Sermon,” Deseret News, 15 Iuni, 1859, 114).

Pe o le lua tausaga mulimuli ane na ia saunoa mai ai:

Ata
Peresitene Polika Iaga

“O le lalolagi, pe a oo ina faamamaina ma faapaiaina, pe faaselesitilaina, o le a pei o se sami tioata, ma o se tagata a vaavaai atu i ai e mafai ona iloa mea ua tuanai, taimi nei, ma o le a oo mai; e ui e leai se tasi ae ua na o tagata faaselesitilaina e mafai ona olioli i lenei avanoa; o le a latou vaavaai mai i le lalolagi, ma mea latou te mananao ia iloa o le a faaalia ia i latou, e pei lava o le vaai atu i foliga i se faata” (“Remarks” Deseret News, 3 Iulai, 1861, 137).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22-23. O Le Aiga Atua

Na tautino mausali mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le moni o le Aiga Atua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O la tatou uluai mataupu faavae o le faatuatua ma sili ona taua i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia’ [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1]. Tatou te talitonu o nei tamaalii paia e toatolu o loo maua ai se Aiga Atua e tasi e aufaatasi i le faamoemoe, i uiga, i le molimau, i le misiona. Tatou te talitonu e faatumulia i Latou i le faaleatua lava e tasi o le alofa mutimutivale ma le alofa, faamasino tonu ma le alofa tunoa, onosai, faamagalo, ma le togiola. Ou te manatu e sao ona faapea atu tatou te talitonu e tasi i Latou i uiga taua ma le faavavau e manatu i ai, sei vagana tatou te le talitonu o i Latou o ni tagata e toatolu o loo tuufaatasia i se mea e tasi, o se manatu o le Tolutasi e le o aoaoina mai lava i totonu o tusitusiga paia aua e le moni.

“Ae o loo tusia i se punaoa faaaloalogia ua ta’ua o le Harper’s Bible Dictionary e faapea, ‘o le aoaoga faavae aloaia o le Tolutasi e pei ona faauigaina ai e aufono a lotu tetele o le seneturi lona fa ma le lima e le o maua i totonu o le [Feagaiga Fou]’ [Paul F. Achtemeier, ed. (1985), 1099; faaopoopo le faamamafa].

“Soo se faitioga la e faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu i le talitonuga FaaKerisiano i ona po nei i le Atua, Iesu, ma le Agaga Paia e le o se faamatalaga o faatatau i la tatou tautinoga ia Keriso ae o se faalauiloaga (e sa’o, atonu e mafai ona ou faaopoopo i ai) e faapea o lo tatou talitonuga i le AigaAtua e ese mai le talafaasolopito FaaKerisiano ina ua mavae le Feagaiga Fou ma e toe foi i le aoaoga faavae sa aoaoina e Iesu lava Ia. …

“Tatou te folafola atu o loo faamaonia mai i tusitusiga paia o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paia o ni peresona mavaevae, o ni tagata paia e toatolu” (”O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 40, 41).