Seminare
Lesona 144: Mataupu Faavae ma Feagaiga 135, Vaega 1


Lesona 144

Mataupu Faavae ma Feagaiga 135, Vaega 1

Folasaga

I le aso 27 o Iuni, 1844, na maliliu faamaturoina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma lona uso o Ailama, o le sa avea ma Peresitene Fesoasoani ma le Peteriaka o le Ekalesia, i Karefasi, Ilinoi. Na faamaonia e le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faasilasilaga o le faamaturoina ina ia aofia i le faaiuga o le lomiga o le 1844 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, lea sa toetoe lava a saunia e lolomi. O le faasilasilaga na aumaia mai tala vaaitino a Elder Ioane Teila ma Willard Richards, o sui o le Korama a le Toasefululua. Ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135.

Manatua: O lenei lesona o loo aofia ai nisi o tala faasolopito e mafai ona faitau e tagata aoga. Atonu e te mafaufau e fai ni kopi o nei tala ma tufa atu i tagata aoga i le amataga o le vasega.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:1–7

Ua fofogaina mai le faamaturoina o Iosefa ma Ailama Samita

Amata le vasega i le fai atu i tagata aoga pe latou te manatua le mea sa latou i ai i le taimi na latou iloa ai le maliu o se Peresitene o le Ekalesia po o se tasi e pele ia i latou.

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau o i latou o ni tagata o le Ekalesia e nonofo i Navu, Ilinoi, i le 1844, ma ua latou maua le tala o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:1. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le fuaiupu lenei.

  • Mata o a ni lagona e te lagonaina ina ua e faalogo i lenei faalavelave?

Faamalamalama atu, o le toatele o le Au Paia sa lofituina i le faavauvau ina ua latou iloa ua maliliu Iosefa ma Ailama Samita. Uunaia tagata aoga e mafaufau i o latou lava lagona e uiga ma le molimau a le Perofeta o Iosefa Samita a o latou aoao i aso mulimuli o lona soifua.

Faailoa atu sa nonofo Iosefa Samita ma le Au Paia ma le filemu i Ilinoi mo le pe tusa ma le tolu tausaga. Ae peitai, e oo ane i le 1842 ua amata ona latou toe fetaiai ma faiga tetee. Sa tuufaatasi taumafaiga a tagata faatuiese i totonu o le Ekalesia ma le tetee mai fafo e faasaga i le Perofeta ma le Ekalesia. Na amata ona popole ma inoino nisi o tagatanuu o Ilinoi i le aafiaga faaupufai o le Au Paia. O isi sa oo ina lotoleaga i le ola o le tamaoaiga o Navu, ma sa faitio i le pule o le faigamalo ma le vaegaau o le aai o Navu. O nisi na amata ona le fiafia i le Au Paia ona o feeseeseaiga e uiga i aoaoga faavae ma faiga tulaga ese a Mamona, e pei o faaipoipoga autaunonofo, o nisi o na mea sa sese ona aoao atu e tagata liliuese o le Ekalesia. (Tagai i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 263–66, 270–71.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau le palakalafa lenei:

Tagata aoga 1

E oo ane ia Iuni 1844, ua matuai faateteleina lagona le lelei e faasaga i le Ekalesia. Sa talanoaina e nisi o tagatanuu i Ilinoi le tutuliese faamalosi o le Au Paia mai le setete, a’o taupulepule e isi le fasiotiga o le Perofeta. O nisi o i latou o e sa taupulepule leaga e faasaga i le Perofeta ma le Ekalesia, o i latou ia sa avea muamua ma tagata o le Ekalesia o e na liliuese. I le aso 7 o Iuni, 1844, na lolomi ai e William Law, o lē sa avea ma fesoasoani lua i le Au Peresitene Sili, ma isi tagata liliuese, le lomiga muamua o se nusipepa sa ta’ua o le Nauvoo Expositor. I se taumafaiga e faaoso le ita o tagata lautele e faasaga i le Perofeta ma le Ekalesia, na faaaoga ai e nei alii lenei nusipepa e taufaaleaga ai Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia. Na silafia e Iosefa Samita ma le aufono a le aai o Navu, o le nusipepa taufaaleaga o le a oo atu ai i sauaga a tagata faatupu vevesi e faasaga i le aai. Sa latou tautino mai o se faaleaga mea i tagata lautele ma poloaiina ai ina ia faaumatia le falelomitusi o le Nauvoo Expositor.

Faamalamalama atu, o anotusi o le Nauvoo Expositor, faatasi ai ma le faatafunaga o le falelomitusi, na faateteleina ai le inoino o tagata e tetee i Mamona. Na fai e i latou e ana le falelomitusi ni moliaga faaletulafono e faasaga ia Iosefa Samita ma isi taitai o le aai, ma tuuaia ai i latou i le faaosoina o se fetaua’iga. Na kilia Iosefa Samita mai ia moliaga, ae peitai o le tatalaina o ia i tua, lea na atili feita ai ona fili. Ina ua amata ona feaveai solo lipoti e faapea sa faapotopoto tagata faatupu vevesi e osofai le aai o Navu, i le avea ai ma pulenuu, sa folafola atu ai e Iosefa Samita ia Navu ina ia i lalo o le tulafono faamiliteli (tulafono le tumau faamiliteli). Faatasi ai ma le faatonuga a Kovana Thomas Ford o Ilinoi, na faatonuina ai e Iosefa le Autau a Navu e puipuia le aai.

Fai atu i se tagata aoga e faitau palakalafa nei e lua:

Tagata aoga 2

Na tupu malosi le le to’a i le eria, o lea na alu atu ai Kovana Ford i Karefasi, o le nofoaga autu o le malo mo le lisone, e faatoafilemu le tulaga ma’aleale. Sa ia tusi mai ia Iosefa Samita ma fai mai, e na o se faamasinoga o le Perofeta ma isi taitai i luma o se aufaatonu e le o ni tagata Mamona i Karefasi, e mafai ona faamalieina ai tagata. Sa folafola mai foi e Kovana Ford ia i latou le puipuiga atoa ma se faamasinoga amiotonu pe afai latou te o mai lava i latou. Na tali atu Iosefa o le a lamatia ai lona ola i le malaga, ma o le a le sau o ia.

A o soalaupule faatasi Iosefa Samita ma lana usoga e uiga i se mea e fai, sa manatu o ia e faapea, afai la te tuua ma Ailama ia Navu ma malaga atu i Sisifo, o le a le afaina ai le Au Paia i Navu. O le gaoioi ai i lenei fautuaga, na sopoia ai e Iosefa ma Ailama le Vaitafe o Misisipi e agai atu i Aioua. Ae peitai, sa masalosalo nisi o tagata o le Ekalesia i Navu i le fuafuaga a le Perofeta. Na o mai nisi e toalaiti ia te ia ma tuuaia o ia i le palaai, ma fai mai, ua ia lafoaiina le Au Paia ma tuua i latou e feagai toatasi ma sauaga. Na tali atu i ai le Perofeta, “Afai ua leai se taua o lo’u ola i a’u uo, ua leai foi ia te a’u” (i le History of the Church, 6:549). Ina ua uma ona soalaupule faatasi, sa faapea ona toe foi atu Iosefa ma Ailama i Navu. I le taeao po i le aso 24 o Iuni, 1844, sa la malaga atu loa mo Karefasi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le valoaga na faia e Iosefa Samita [ina ua] lata atu i Karefasi.

  • O le a le mea na fai mai Iosefa o le a tupu ia te ia?

  • O le a sou manatu, na faapei ia Iosefa Samita le tuua o lona aiga, ma le iloa o le a le toe foi mai ia i latou?

  • Aisea e te manatu ai sa “toafilemu [Iosefa] e pei o se taeao o le tau mafanafana” ina ua ia iloa o le a alu o ia “e pei o se tamai mamoe i le fasiga”?

Faamalamalama atu, na silafia e le Perofeta o lona maliu o le a faasaoina ai ola o le Au Paia.

A o sauni Ailama Samita e alu i le Falepuipui o Karefasi, sa ia faitauina le Eteru 12:36-38 i le Tusi a Mamona ona gagau lea i lalo o le itulau. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma matau ia mea na faitau ma faailogaina e Ailama a o lei alu atu i le Falepuipui o Karefasi.

  • Aisea e te manatu atonu na faapitoa ai le anoa o nei fuaiupu mai le tusi a Eteru mo Ailama e faitau i ai i lena taimi?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “o le a iloa ai e tagata uma ua lē pisia oʼu ofu i o outou toto” (MF&F 135:5)?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau po o a ni lagona atonu na oo ia Iosefa ma Ailama i le iloaina, sa la faataunuuina o laua valaauga ma tiute mai le Atua i le mea sili sa laua gafatia.

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai i faataitaiga a Iosefa ma Ailama Samita, e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faataunuu ai valaauga tatou te maua mai le Atua?

Valaaulia se tagata aoga e faitau le otootoga lenei o mea na tutupu ia Iuni 25–27, 1844:

Tagata aoga 3

I le aso 25 o Iuni, 1844, na totogi ai e Iosefa ma Ailama Samita ma isi taitai se tupe i Karefasi e tatala ai i latou i tua e faatali ai le aso e faia ai se faamasinoga aloaia e faailoa ai le moliaga o le faama‘iteina o se fetaua’iga (e faatatau i le faatafunaga o le Nauvoo Expositor). Ae peitai, i lena afiafi sa poloaiina ai le taofia o Iosefa ma Ailama i le Falepuipui o Karefasi i moliaga o le taufaalata, lea sa tetee i ai Iosefa ma ana loia o se mea sa faasaina e le tulafono, aua o lena moliaga sa le’i ta’uaina i le valaauga o le faamasinoga lea na totogi ai le tupe ae tatala i tua. E le mafai ona totogi se tupe ae tatala ai i tua mo le taufaalata, o lea na tatau ai ona la nonofo i Karefasi—ma tumau ai i tulaga matautia.

I le aso 26 o Iuni, 1844, na feiloai ai Iosefa ma Kovana Ford i le falepuipui. Sa mafaufau Kovana Ford e alu i Navu, ma sa talosaga Iosefa la te o faatasi, sa ia lagonaina sa le saogalemu o ia i Karefasi. Na folafola mai e Kovana Ford, afai e tuua e ia Karefasi, o le a alu ma ave Iosefa ma Ailama. O lena afiafi, sa molimau atu ai le Perofeta i leoleo o le falepuipui e uiga i le moni a’ia’i o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei.

I le taeao o le aso 27 o Iuni, 1844, na tusia ai e Iosefa se tusi ia Ema: “Ua ou matua saunia lava mo lo’u taunuuga, ma lo’u iloa ua ta’uamiotonuina a’u ma ua ou faia le lelei silisili e mafai ona faia. Tau atu o’u alofa i tamaiti ma a’u uo uma lava” (i le History of the Church 6:605). Mulimuli ane i lena aso, e ui lava ina iloa fuafuaga a tagatanuu i le lotoifale e osofaia le falepuipui ma fasioti pagota, ae na tuua lava e Kovana Ford ia Karefasi ae alu e talanoa atu i tagatanuu o Navu. Sa ia solia lana folafolaga ma sa le’i alu ma ave Iosefa ma Ailama. A o lei alu, sa tuu e Kovana Ford le Au Ofu Efuefu a Karefasi—sa faapotopoto i Karefasi ia autau aupito sili ona tetee—e nafa ma le puipuia o le falepuipui ae faataape isi fitafita.

Faailoa atu i tagata aoga, i le aoauli vevela ma le susū o le ea o le aso 27 o Iuni, sa i ai faatasi ia aposetolo o Ioane Teila ma Willard Richards ma Iosefa ma Ailama i le Falepuipui o Karefasi. Sa oo mai se lagona o le iite i le Perofeta ma i latou o e na faatasi ma ia a o latou saofafai i le potumoe o le leoleo o le falepuipui i le fogafale lona lua o le falepuipui. Sa fai atu Ailama Samita ia Ioane Teila e usu le pese “Se Tagata Mativa Faanoanoa” (tagai i le Viiga, nu. 16). Afai o i ai le viiga lenei i le tusi o viiga, mafaufau e valaaulia tagata aoga e usu ni nai fuaiupu. A o latou usuina le pese, valaaulia i latou e mafaufau po o le a le uiga o lenei viiga i lea taimi ia Iosefa ma Ailama Samita.

Valaaulia ni tagata aoga se toatolu e auauai i le faitauina o aotelega nei o le maliliu faamaturo [o Iosefa ma Ailama Samita]. Fai atu i le vasega e taumafai e vaai faalemafaufau i nei mea na tutupu, e faapei sa latou i ai faatasi ma le Perofeta i le Falepuipui o Karefasi.

Tagata aoga 4

E lei leva ona te’a le 5:00 i le afiafi o le aso 27 o Iuni, 1844, ae siosio loa le falepuipui e se vaega faatupu faalavelave e tusa ma le 150–200 o alii, ma o latou foliga na vali ina ia nana ai o latou tagata moni. Sa itiiti se tetee na tuuina atu e leoleo a’o taufetuli atu nisi o le vaega leaga i luga i le faasitepu i le potu sa i ai le Perofeta, lona uso o Ailama, ma ana uo.

Sa tulei ma poloka mai e Iosefa ma isi le faitotoa e taofi ai le au faatupu faalavelave mai le tatalaina faamalosi. Na fana mai e se tasi o le vaega leaga le pito i luga o le faitotoa, ma lavea ai le itu agavale o le isu o Ailama. Na pau o ia agai i tua, ma alaga, “O au o se tagata oti!” (i le History of the Church, 6:617). Fai mai Ioane Teila, “O le a le galo lava ia te au le lagona loloto o le tigaalofa ma le alofa na vaaia i foliga o Uso Iosefa a o ia alu atu ia Ailama, ma punou i ona luga, ma alaga, ‘Oi! talofa e, isi o’u uso pele o Ailama!’” (i le History of the Church, 7:102).

Tagata aoga 5

I se taimi na muamua atu o le aso, sa tuuina atu ai e se tagata asiasi se fana ia Iosefa. O le gaoioi ai e puipui tagata uma sa i totonu o le potu, na oso atu ai Iosefa i le faitotoa ma aapa atu i le faaalo o le faitotoa e faapa le fana agai i le potu tele. Sa na o le tolu ia pulu mai pulu e ono na papa, ma manunua ai ni nai tagata faatupu faalavelave. Ona tafana faamalosi mai lea e le vaega faatupu faalavelave a latou fana i le faitotoa na afa se vaega na matala ai, ma sa taumafai Ioane Teila e sasa ese i lona tootoo ia gutu o a latou fana.

A o faateteleina le faalavelave i le faitotoa, sa taumafai loa Ioane Teila e sola ese mai le potu e ala i se faamalama. A o taumafai o ia e oso i fafo o le faamalama, sa fana mai o ia i le faitotoa ma lavea ai lona ogavae ma sa fana mai foi o ia e se tagata i fafo. Na pau o ia i le fola, ma a’o taumafai e maulu i lalo o le moega sa i talane o le faamalama, sa faapea ona faamanualia tigaina ai o ia i isi tafanaga e tolu. A o le taimi lea, sa amata ai e Willard Richards ona sasa i lona tootoo ia fana na lala mai i le faitotoa.

Tagata aoga 6

Ona filifili lea o Iosefa Samita e taumafai e sola i se faamalama, atonu e faasao ai lona ola, ma na talitonu nisi, ina ia faasao ai ola o Willard Richards ma Ioane Teila. A o faaauau pea ona taofiofi e Willard Richards le au faatupu faalavelave i le faitotoa, sa puna atu le Perofeta i se faamalama na matala. A o ia faia o lea mea, sa faapea ona lavea o ia i ni pulufana mai i totonu ma fafo o le falepuipui. Na pau o ia i fafo o le faamalama, ma alaga, “Le Alii e, loʼu Atua e!” ma palasi ai i le eleele i lalo. Sa faanatinati atu i fafo le au faatupu faalavelave sa i totonu o le falepuipui ina ia mautinoa e i latou lava ua maliu Iosefa. E ui ina sa leai ni tagata o le Ekalesia na o atu i Karefasi, ae sa alaga se tagata, “Ua o mai Mamona!” ma na sosola ese uma le au faatupu faalavelave. (Tagai i le History of the Church, 6:618, 620–21; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 283.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma ia matau le faamatalaga e uiga i le taunuuga o Ioane Teila ma Willard Richards. Faailoa atu i tagata aoga o Willard Richards sa na o lona taliga agavale na see ai se pulufana, lea na faataunuuina ai se valoaga na faia e Iosefa i le silia ma se tausaga na muamua atu “o le a oo mai le taimi o le a felelei solo ai pulufana e pei o le timuaisa, ma o le a ia vaai i le pauu o ana uo i le taumatau ma i le agavale, ae o le a leai se masae i lona ofu” (i le History of the Church, 6:619).

Tata‘i atu mafaufau o tagata aoga i le fuaiupu muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:1, ma fai atu le fesili lenei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “ina ia faamauina le molimau a lenei tusi ma le Tusi a Mamona”? (E mafai ona fesoasoani le faamalamalama atu e faapea, i le tulaga lea, ina ia faamauina, o le faatuina tumau o se mea, e pei o se molimau.)

Faailoa atu le upu faamaturoina i le fuaiupu 1, ma fesili atu:

  • O le a le maturo? (O se tagata e pagatia i le oti i le avea ai o se molimau i le moni o ona talitonuga po o faamoemoega. Faamalamalama atu o le upu maturo e sau mai se upu Eleni mo le molimau [tagai i le Bible Dictionary, “Martyr”].)

Fai atu i tagata aoga e tagai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:7, ma vaavaai po o le a le mea ua molimau ai le faamaturoina o Iosefa ma Ailama Samita.

  • E ala i lo laua maliliu o ni maturo, o a mea na faamau ai e Iosefa ma Ailama Samita a laua molimau? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga isi faaupuga, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: Sa faamauina e Iosefa ma Ailama Samita a laua molimau i le moni o le talalelei toefuataiina i o laua ola. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei ma tusi ai a latou tali i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • E mafai faapefea e lou malamalama e uiga i molimau a Iosefa ma Ailama Samita ma lo laua naunau e feoti mo le upumoni ona aafia ai lau molimau?

A ua lava le taimi, valaaulia tagata aoga o e naunau e faasoa mai a latou tali e fai o lea. Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le Aluese Atu mo Karefasi

Na manatua e Ema Samita ona lagona i le taimi na sopoia ai e lana tane o Iosefa le Vaitafe o Misisipi e toe foi atu i Navu: “Sa ou lagonaina ni lagona sili ona leaga na oo i lo’u olaga,” sa ia fai mai ai, “ma mai le taimi lena sa ou muai iloa lava o le a fasiotia o ia” (i le Edmund C. Briggs, “A Visit to Nauvoo in 1856,” Journal of History, Oke. 1916, 454). Ina ua tuua e Iosefa lona aiga ina ia malaga atu i Karefasi i le taeao po o le Aso Gafua, 24 o Iuni, 1844, sa ia faliu atu ia Ema ma faapea atu, “Ema, e mafai ona e aoao o’u atalii ia savavali i tulagavae o lo latou tama?” Sa tali atu Ema, “Oi, Iosefa, e te toe foi mai.” Sa toe fai atu faalua e Iosefa le fesili, ma na tuu mai e Ema le tali lava lea e tasi i taimi taitasi. (I le “Edwin Rushton, Related by his Son,” i le Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, They Knew the Prophet [1974], 171.) I le taimi o le faamaturoga, sa fa masina o le maitaga o Ema. Sa i ai foi isi a laua fanau e toafa na feola ma Iosefa: o Iulia (13), na vaetamaina, Iosefa III (11), Frederick (8), ma Alexander (6).

I fafo o le Fale Tele, sa saunoa atu ai Iosefa i le tumutumu o tagata na faapotopoto ai i le taeao po. A o ia saunoa, sa tatoso e atalii o Iosefa lona laei ma fetagisi atu, “Tama, Se Tama aua e te alu i Karefasi. O le a latou fasiotia oe.” Sa fai atu lona tina pe mafai ona folafola mai o le a ia toe foi mai. (Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph and Hyrum Smith,” manuscript, Jan. 20, 1855, Church History Library, Salt Lake City). E le’i tali sa’o atu ia te ia, ae na faapea atu Iosefa i le Au Paia na potopoto, “Afai ou te le alu i o [i Karefasi], o le iuga o le faatafunaga o lenei aai ma i latou e nonofo ai; ma e le mafai ona ou mafaufau i o’u uso ma tuafafine pele ma a latou fanau e mafatia i vaaiga i Misuri e toe tupu i Navu; leai, e sili atu i lo outou uso/tuagane o Iosefa, ona oti mo ona uso ma tuafafine, aua ua ou malie e oti mo i latou. Ua maea la‘u galuega” (i le Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” trans., Ronald D. Dennis, i le Ronald D. Dennis, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother Hyrum,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 [Winter 1984], 85; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 277).

“Ina ua uma ona fusi atu i lana fanau laiti o e sa fepiiti atu i ona laei, ma ina ua ia faatofa atu ma le alofa tele i lona toalua o le sa ia alofaina tele, o le sa tagi foi, ma ina ua uma ona tuuina atu le faamafanafanaga mulimuli i lona tina ua matua ma le amiotonu, sa ia saunoa atu i le aofia atoa ma se uunaiga malosi, ma apoapoai atu ia i latou ina ia faamaoni i le ala ma le tapuaiga sa ia aoaoina atu ia i latou” (i le Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” 85–86).

A o tietie ese atu Iosefa mai Navu faatasi ma i latou sa latou o faatasi, sa tu o ia i le tulaga o le malumalu, “vaavaai atu i le maota paia, ona vaavaai atu lea i le aai, ma fai mai, ‘O le nofoaga aupito matagofie lenei, ma tagata aupito sili ona lelei nei i lalo o le lagi; ae latou te le malamalama i tofotofoga o loo faatalitali mai ia i latou’” (History of the Church, 6:554; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 277).