Seminare
Lesona 39: Mataupu Faavae ma Feagaiga 33–34


Lesona 39

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33–34

Folasaga

Ia Oketopa 1830 sa valaauina ai e le Alii ia Ezra Thayre ma Northrop Sweet e folafola atu le talalelei. O lenei faaaliga, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33, e aofia ai faatonuga i auala e talai atu ai e nei tamalii le talalelei. E le’i leva ane, i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34, na faafetaia ai e le Alii ia Orson Pratt mo lona faatuatua ma poloaiina foi o ia e talai atu le talalelei.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:1–6

Ua valaauina e le Alii ia Ezra Thayre ma Northrop Sweet e folafola atu le talalelei

A o le’i amataina le vasega, tusi upu nei i luga o le laupapa: pu, gutu, taliga, o se fanua ua saunia e seleseleina. (Afai e mafai, faaali atu ata o nei mea.) I le amataga o le vasega, fai atu le fesili lenei:

  • E mafai faapefea ona fesootai nei mea i le galuega faafaifeautalai?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33, faamalamalama atu o Ezra Thayre sa nofo latalata i le aiga o Iosefa Samita le Matua. Sa ia iloaina tagata o le aiga o Samita e ala i galuega sa latou faia mo ia i ni taimi eseese. Ia Oketopa 1830, na papatisoina ai Ezra Thayre ma se isi tagata na nofo i Palamaira, o Northrop Sweet, i totonu o le Ekalesia. E le’i leva, ae maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e uiga i nei alii e toalua, lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:1-2, ma vaavaai mo upu ma fuaitau e faatatau i ata (po o upu) i luga o le laupapa. (O le ata o le fofoga [gutu] o le a talanoaina mulimuli ane i le lesona lenei.) Pe a uma ona lipoti mai e tagata o le vasega mea na latou mauaina, ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “tatala o oulua taliga ma faalogo mai i le leo … [o le] Atua”? E faapefea ona tatou faaali atu i le Alii o loo tatala o tatou taliga e faalogo i Lona siufofoga?

  • O le a sou manatu i le uiga o le folafola atu le talalelei “e pei o le leo o se pu”?

Faamalamalama atu e masani ona faaaoga e le Alii meafaitino masani, e pei o le pu, ni faatusa e aoao atu ai Lana talalelei ma fesoasoani ia tatou malamalama i upumoni e faavavau. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faailoga faaopoopo na faaaoga e le Alii i le faaaliga lenei.

  • O le a sou manatu i le mea e faatusa i ai le tovine a le Alii? (O le lalolagi.)

  • O ai e faatusa i ai le au faigaluega i le tovine a le Alii? (Tagata o le Ekalesia a le Alii.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “o le itula lenei e sefulutasi”? (O le tisipenisione mulimuli lenei o le talalelei ma le taimi mulimuli o le a faatuina ai e le Alii Lona malo i le lalolagi a’o le’i oo i Lona Afio Mai Faalua.)

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:4, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e le Alii le tulaga o le lalolagi i le 1830.

  • O a ni fasifuaitau i lenei fuaiupu e tulaga ese ia te oe? Aisea? O a ni mea e mafai ona tatou faia e faamalolosia ai i tatou lava mai faatosinaga leaga a le lalolagi?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: O le Alii ua ma o loo .

Tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e mafaufau loloto ai i mea ua faia pe o loo faia e le Alii e fesoasoani ai e faamalosia i latou e tetee i mea leaga o le lalolagi. Faamalamalama atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:5–6, na folafola mai e le Alii se mea ua Ia faia ma se tasi o mea o loo Ia faia e fesoasoani e faamalosia ai i tatou e tetee atu i le amio leaga o le lalolagi. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele nei fuaiupu. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le mea ua faia ma o le a faia e le Alii e faamalolosia ai i tatou.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se mea ua faia e le Atua ma se mea o loo Ia faia nei, e mafai ona fesoasoani e faamalolosia ai i tatou e tetee atu i le amio leaga o le lalolagi? (A o tali mai tagata o le vasega, valaaulia se tagata o le vasega e faatumu avanoa i le faamatalaga i luga o le laupapa. O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia ai le mataupu faavae lenei: Ua faatuina e le Alii Lana Ekalesia ma o loo faapotopoto mai Ana au filifilia i aso e gata ai.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i lenei upumoni ma lagonaina lona taua, tofi i latou e galulue i paga ma talanoa i a latou tali i fesili nei. E mafai ona faitau leotele nei fesili, tusi i luga o le laupapa, pe vaevae atu i se pepa e tufa atu. (Aua nei aofia ai le tali o loo i totonu o puipui.)

  1. E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o ai le au filifilia? (O i latou o le a talitonu i le Atua, ma faalogo i Lona siufofoga.)

  2. A mafaufau i le amio leaga o le lalolagi, aisea o le a taua ai mo le au filifilia a le Alii ona faapotopoto faatasi?

  3. O faapefea i le avea ai o oe ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faamalosia oe e faasaga i le amio leaga o le lalolagi?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:7-18

Ua tuuina mai e le Alii ia Ezra Thayre ma Northrop Sweet ni faatonuga mo le aoaoina atu o le talalelei

Tagai i le ata o le gutu (po o le upu fofoga [gutu]) i luga o le laupapa. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:7-10 ma vaavaai mo mea sa aoaoina ai e le Alii ia Ezra Thayre ma Northrop Sweet na tatau ona la faia. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Afai e tatala o tatou gutu e folafola atu le talalelei …

Fai atu i tagata o le vasega e faaaoga mea ua latou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:7-10 e faauma ai lenei faamatalaga. Atonu e te manao e valaaulia se tagata o le vasega e sau i le laupapa e faamaea le tusiina o le mataupu faavae. E mafai ona tusia faapenei: Afai tatou te tatalaina o tatou gutu e folafola atu le talalelei, o le a musuia i tatou e le Alii i upu e fai atu.

  • O a nisi o tulaga e atonu tatou te mumusu ai e tatala o tatou gutu e uiga i le talalelei?

  • O le a se taimi sa e filifili ai e tatala lou gutu e tautala atu e uiga i le talalelei ma lagona ai le musuia i le iloa o le upu e fai atu? O le a se taimi na e vaai ai i se tasi o faasoa atu le talalelei ma e lagona ai, sa musuia i latou i mea na latou fai atu ai?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:11–15 i le faamatala atu, i nei fuaiupu, na faatonuina e le Alii ia Ezra Thayre ma Northrop Sweet e talai atu ia uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei—faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia.

Toe tagai i le mataupu faavae ua tusi i luga o le laupapa. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i mea e tatau ona tatou faia, e faaopoopo atu i le tatalaina o o tatou gutu, ina ia mafai ona musuia e le Alii i tatou e iloa ai upu e fai atu ao tatou faasoa atu le talalelei i isi. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:16–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai ai fautuaga patino na tuuina mai e le Alii ia Ezra ma Northrop, o le a fesoasoani ia i laua e iloa ai upu e fai atu i le avea ai ma faifeautalai.

  • O le a le fautuaga na tuu mai e le Alii ia Ezra ma Northrop e mafai ona fesoasoani ia i laua e iloa ai upu e tautatala atu ai i le avea ai o ni faifeautalai? (Mafaufau e tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fautuaga a le Alii ina ia “teuteu ma faamumu a oulua lamepa, ma ia i ai le suauu ia te oulua”? (MF&F 33:17). (Ina ia saunia faaleagaga ma saunia i taimi uma mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O lenei fuaiupu e faatatau i le faataoto i taupou e toasefulu, o loo maua i le Mataio 25:1-13 ma o loo taua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:56–57.)

  • E mafai faapefea e le fautuaga a le Alii i nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou ia saunia e tatala o tatou gutu e faasoa atu le talalelei i soo se taimi ma i soo se tulaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 34

Ua faafetaia e le Alii ia Orson Pratt i lona faatuatua ma poloaiina o ia e talai atu le talalelei

Valaaulia tagata o le vasega e vaai i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34 e sue ai se faataitaiga o se tasi sa faamanuiaina ina ua tatala le gutu o se isi tagata e faasoa atu le talalelei.

  • O ai sa faamanuiaina i le faataitaiga lenei? O le a le matua o Orson Pratt ina ua papatisoina o ia? Na faapefea ona ia iloa e uiga i le talalelei?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le ta’uga na ta’u ai e le Alii ia Orson. Valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina. Ona fai atu lea i le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:2–3 e iloa ai pe aisea na valaau ai e le Alii o ia “O Lo‘u atalii.”

  • Aisea na valaau ai e le Alii ia Orson o Lona atalii? (Ona o le talitonu o Orson i le Alii.)

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:3, o le a le mea na faia e le Alii mo le “toatele o e” talitonu ia te Ia? (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le upumoni o loo i lenei fuaiupu e faatatau tonu foi i tamaitai, atonu e te manao e fautua atu latou te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:1.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:4-6. Fai atu i tagata o le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta‘u atu e le Alii ia Orson o le a aumaia ai faamanuiaga e tele atu i lona olaga.

  • Aisea e te manatu e “sili atu ona faamanuiaina i tatou” pe a tatou aoao atu le talalelei i isi?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:10–11. Fai atu i tagata o le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga na tuuina mai ia i latou o e faasoa atu ma le filiga le talalelei i isi.

  • O a faamanuiaga ua tuuina mai ia i latou o e aoao atu ma le filiga le talalelei? (A o tali mai tagata o le vasega, atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O i latou o e aoao atu ma le filiga le talalelei, o le a latou faia lea e ala i le mana o le Agaga Paia.)

  • O a faamanuiaga ua folafola mai ia i latou o e faamaoni? (Atonu foi e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa: Afai tatou te faamaoni, o le a faatasi le Alii ma i tatou.)

  • E mafai faapefea e le upumoni o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:11 ona fesoasoani ia te oe i se taimi o le lotovaivai?

Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu e uiga i se taimi na e lagonaina ai le faatasi mai o le Alii ia te oe, ao e faamaoni ia te Ia. Atonu foi e te manao e molimau atu e uiga i upumoni na talanoaina i lenei lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33. Northrop Sweet

O Northrop Sweet sa papatisoina o se tagata o le Ekalesia e Pale P. Palate ia Oketopa 1830, i Palamaira, Niu Ioka. Na tofia o ia e auauna atu i se misiona ia Oketopa 1830 (tagai i le MF&F 33). Na oo atu ia Iuni 1831, ua siitia atu o ia i Katelani, Ohaio, lea na faauuina ai o ia o se toeaina; ae peitai, e le’i leva ae aluese ma le Ekalesia ma taumafai e faatu se isi ekalesia, ma faapea mai, o Iosefa Samita o se perofeta pepelo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:1. O le afioga a le Atua e vave ma mamana

Sa faaaoga e le Alii nisi o vaaiga faagaeetia loto e faamatala ai le mana o Lana fetalaiga. O le manatu e faapea, o le afioga a le Atua e malosi, e faigofie ona malamalama i ai, aua e ala i Lana fetalaiga e gaoioi ai mea uma mai le lagi e oo i le fatu o le tagata ola. O le upu vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:1 e le faapea o le televave; o lona uiga e ola, pe soifua (tagai i le Bible Dictionary, “Quick”). O le fuaitau “sili atu le maai nai lo o se pelu mata-lua, i le vavaeina o sooga o ivi ma le su, tagata-ola ma le agaga” ua faamatalaina atoa ai le auala e mafai ai e le afioga a le Atua ona vaeluaina le totonugalemu o se tagata (tagai foi i le 1 Nifae 16:1-2).

O le liliuga o Ezra Thayre ua tuuina mai ai se faataitaiga o le vave ma le mamana o le afioga a le Atua. Na ta’ua e Ezra Thayre:

“Ina ua amata ona tautala Ailama, na pai mai upu uma i le totonugalemu o lo’u agaga. Sa ou faapea, o upu uma sa tusi mai ia te a’u. Ua faasalaina ma noatia a’u e le Atua i le taimi lava lea. Sa le mafai ona taofiofi o’u lagona. Na tafe ifo loimata i o’u alafau, sa ou matuai faamaualuga ma fia tagata malo. Sa i ai iina ni tagata e toatele na iloaina a’u, ia aua lava ne’i ou ea a’e i luga. Sa ou saofai seia oo ina ou toe to’a mai, ona ou ea a’e loa lea i luga. Sa latou lagiina ni viiga ma na faapea ona faatumulia ai a’u i le Agaga. Ina ua maea Ailama, sa ia tuuina i luga se tusi ma fai mai, ‘o le Tusi a Mamona lenei.’ Sa ou fai atu, se’i ou vaai i ai. Ona ou susueina lea o le tusi, ma sa faateia a’u i se olioli matagofie lea e leai se peni e mafai ona tusia ma leai se laulaufaiva e mafai ona faamatalaina. Sa ou tapunia le tusi ma faapea atu, e fia lona tau? ‘Sefulufa seleni’ o le tali lea. Sa ou fai atu, o le a ou aveina le tusi. Sa ou toe susueina, ma sa ou lagonaina le faaluaina o le Agaga, lea sa ou le iloaina pe sa ou i ai i le lalolagi pe leai. Sa ou lagonaina e pei lava na ou i ai moni i le lagi.

“Sa faananati mai Matini Harisi ia te au e ta’u mai ua moni le tusi. Sa ou fai atu ia te ia, na te le tau tauina mai, aua na ou iloaina foi e pei o ia, ua moni” (i le Lyndon W. Cook, The Revelations of the Prophet Joseph Smith: A Historical and Biographical Commentary of the Doctrine and Covenants [1985], 47–48).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:9. Faafafa fusisaito e tele i luga o o oulua tua

O le a le uiga o le e mafai ona tatou “faafafa fuasaito e tele i luga o [tatou] tua”? O lenei fuaitau e faatatau i fua o faatoaga, po o fusisaito, e seleseleina mai se faatoaga. Ina ia “faafafa i fuasaito” o lona uiga o se seleselega tele ma le mau. O se faaupuga faafaatusa lenei e faatusaina i ai le faamanuiaina tele o le galuega faafaifeautalai.

Sa faamalamalama atili mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o lenei talafaatusa:

Ata
Elder David A. Bednar

“O fusisaito i lenei faatusatusaga ua faatusa i tagata fou faatoa papatisoina o le Ekalesia. O faleteusaito o malumalu paia. Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell: ‘E manino lava, a tatou papatiso, e tatau ona vaai atu o tatou mata i tua atu o le faatanoa o le vai papatisoga i le malumalu paia. O le faleteusaito tele lea e tatau ona faapotopotoina i ai fusisaito o le malumalu paia‘ (i le John L. Hart, ‘Make Calling Focus of Your Mission,’ Church News, Sete. 17, 1994, 4). O lenei faatonuga ua faamanino ma faamamafa mai ai le taua o sauniga ma feagaiga o malumalu paia—ina ia faapea ona le faaumatiaina fusisaito“ (Taofia ma le Mamalu o se Igoa ma Tulaga,”Ensignpo o le Liahona,Me 2009, 97).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:1. Orson Pratt

Na faamatala e Orson Pratt le ala sa ia faaaogaina ai le faatuatua ia Iesu Keriso, ao avea ma se alii talavou:

Ata
Elder Orson Pratt

“Mai le tausaga e sefulu seia oo i le sefuluiva, sa ou vaaia ai le tele o le lalolagi, ma sa felafoaiina solo a’u e aunoa ma se nofoaga tumau e nofo ai; ae o le alofa tunoa o le Atua, sa puipuia ai a’u mai le tele o mea leaga lea e oo i ai tagata talavou; o uunaiga amata o le ola mama ma tapuaiga, sa tuuina malie e o’u matua i lou mafaufau, na tumau i taimi uma ia te a’u; ma e masani ona ou lagonaina le naunau tele e sauniuni mo se tulaga i le lumanai; ae sa le’i amataina lava, i le faatauanau moni, e saili i le Alii, seia oo i le tautoulu o le 1829. Ona amata lea ona ou tatalo ma le faatauanau, ma salamo i agasala uma. I le paganoa o le po, a’o momoe gapepe isi i o latou aluga, sa masani ona ou malolo atu i ni nofoaga lilo i fanua gaogao po o le vaomatua tuufua, ma ifo atu i luma o le Alii, ma tatalo ai mo itula ma se loto momomo ma le agaga salamo; o lo’u faamafanafanaga ma lo’u fiafiaga lea. O le faanaunauga sili o lo’u loto, ina ia faaali mai e le Alii Lona fingalo e uiga ia te a’u” (i le The Orson Pratt Journals, comp. Elden J. Watson [1975], 8–9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:10. “Sii i luga lou leo”

I le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:10, na sii ae ai e Orson Pratt lona leo e faasoa atu le talalelei. E lei leva ona maua mai lenei faaaliga, ae alu loa Orson Pratt i se misiona i Colesville, Niu Ioka. I se tasi misiona i nai tausaga mulimuli ane, sa “savali ai [Orson] i le toeitiiti 4000 maila, sa auai i fonotaga e 207,… papatisoina tagata e 104, ma faatulagaina ni nai Paranesi fou o le Ekalesia” (Orson Pratt, “History of Orson Pratt,” Millennial Star, Feb. 4, 1865, 72). I lona olaga atoa o le auauna atu, “na faasefuluono ona ia sopoia le vasa, i ni misiona o le faaolataga” (“Orson Pratt,” Contributor, Nov. 1881, 61).