Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 109–12 (Iunite 24)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109–112 (Iunite 24)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109–112 (iunite 24) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 109)

A o suesueina e tagata aoga le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, na latou iloa ai nisi o mafuaaga tatou te fausia ai malumalu. Sa latou aoaoina e faapea, afai tatou te tapuai ma le agavaa i le malumalu, o le a faaali mai e le Alii o Ia lava ia i tatou, faaauupegaina i tatou i le mana ma Lana fesoasoani, ma faamanuia i tatou ina ia le manumalo le amioleaga ia i tatou. O le aafiaga a le Au Paia i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, sa tele ni itu na tutusa ai ma le mea na tupu i le Au Aposetolo anamua i le aso o le Penetekoso (tagai Galuega 2).

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 110)

O se vaega o faamanuiaga na maua e le Au Paia i le Malumalu o Katelani, na faaali mai ai Iesu Keriso i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Sa aoaoina e tagata aoga e faapea, afai tatou te usitai i poloaiga a le Alii ma tausi ia mama, Lona maota, o le a Ia faaali mai o Ia lava ia i tatou i totonu o Ona malumalu. Sa aoaoina foi e tagata aoga e faapea, na faaali mai Mose, Elaia ma Elia i le Malumalu o Katelani ma tuuina mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Na aoaoina e tagata aoga o ki o le galuega faafaifeautalai, aiga e faavavau, ma galuega faalemalumalu e saunia ai i tatou mo le Afio Mai Faalua o le Alii.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 111)

Mai se faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita i Salema, Masatusa, na aoaoina ai e tagata aoga e faapea, e mafai e le Alii ona aumai le lelei mai i a tatou taumafaiga faamaoni. Sa latou aoaoina foi e mafai ona tatou maua le taitaiga a le Alii e ala i le filemu ma le mana o Lona Agaga.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 112)

E ala i le fautuaga a le Alii ia Thomas B. Marsh, sa aoaoina ai e tagata aoga e faapea, afai tatou te lotomaualalo, o le a taitai i tatou e le Alii ma tuuina mai tali i a tatou tatalo. Na ta’u mai e le Alii ia Peresitene Marsh e faapea, i le avea ai ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia umia ki e taitai ai le galuega a le Toasefululua i le talaiina atu o le talalelei i atunuu uma. O nei ki ua toefuatai mai mo le taimi mulimuli i le tisipenisione o le atoaga o taimi. Na aoaoina foi e tagata aoga, e tatau ona latou faamaoni ina ia mafai ai ona maua faamanuiaga folafolaina a le Alii.

Folasaga

O se vaega o le tatalo o le faapaiaga mo le Malumalu o Katelani, sa tatalo ai le Perofeta o Iosefa Samita mo le soifua manuia o isi. Ina ua uma ona faapaiaina le malumalu, sa faaee mai e perofeta mai tisipenisione ua mavae ia ki o le perisitua i luga o le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, e aofia ai ki o faamauga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:47–53

Ua ole atu Iosefa Samita i le Tama Faalelagi e fesoasoani i le Au Paia i Misuri

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se tasi latou te iloa o loo tauivi po o mafatia i se a se itu. A ua uma se taimi na mafaufau ai, fai atu le fesili lenei:

  • O a ni auala e mafai ona e fesoasoani e faamāmā ai mafatiaga o se tasi?

A uma ona faasoa mai e tagata aoga ni nai manatu, faamanatu atu ia i latou e faapea, sa mafatia tele le Au Paia i Misuri ona o le faatupu vevesi o vaega o tagata leaga i le Itumalo o Jackson. Sa manatua i latou e o latou uso a Au Paia i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le vaega o le tatalo o le faapaiaga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:47–49. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea e tasi e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i isi i taimi o faigata.

  • I le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, o le a le mea na faia e le Perofeta mo le Au Paia i Misuri?

Valaaulia se tagata aoga e avea ma se tusiupu. Fai atu i le vasega e fautua mai se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le tatalo a le Perofeta i nei fuaiupu. A o tali mai tagata aoga, atonu e tusi e le tusiupu le mataupu faavae lenei: O a tatou tatalo e mafai ona fesoasoani ma faamalosia i latou o e manaomia le fesoasoani.

  • O le a se taimi na e lagonaina pe vaaia ai le fesoasoani o le mana o le tatalo i se tasi e manaomia le fesoasoani? (Atonu e te manao e faailoa atu e faapea, o talosaga faapena o nisi taimi e tali mai ai e ala i musumusuga tatou te maua, pe maua e isi, e uiga i le mea e mafai ona faia e fesoasoani ai i isi. Atonu foi e te manao e faasoa atu ni auala na e vaaia ai le faataunuuina o lenei mataupu faavae i lou olaga.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:50. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo isi tagata na tatalo ai le Perofeta mo i latou.

  • O ai isi na tatalo ai le Perofeta mo i latou?

  • Aisea e te manatu e tatau ai ona tatou tatalo mo o tatou fili?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:50 e uiga i le auala e mafai ai e a tatou tatalo ona uunaia isi? (A uma ona tali mai tagata aoga, fai atu i le tusiupu e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O a tatou tatalo e mafai ona fesoasoani e uunaia tagata ia salamo. Ona valaaulia lea o le tusiupu e nofo i lalo.)

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • Ae faapefea pe afai e filifili tagata o loo tatou tatalo ai e le salamo?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:51–53. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faailoa mai ai le finagalo o le Alii ma le faitalia o isi. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. (A o lei faitaua e tagata aoga nei fuaiupu, atonu e te manao e faamatala atu, pe a aofia i tusitusiga paia ni faamatalaga e uiga i le faaalia e le Alii o Lona aao, e faatatau lea i Lona faaalia o Lona mana.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:53. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea o le a faia e le Tama Faalelagi mo i latou o e salamo. (Atonu e manaomia ona e faamatala atu, o le toasa o le Atua e masani ona faaalia i faasalaga po o puapuaga tatou te oo i ai ona o a tatou agasala, e tusa ai ma Lana faamasinoga tonu. O le fuaitau “pe a e silasila mai i luga o fofoga o lē ua e Faauuina” e faatatau i le naunautai o le Tama Faalelagi e foai mai le alofa mutimutivale ona o le taulaga togiola a Lona Alo o Iesu Keriso.)

  • Aisea o le a liliu ese ai e le Tama Faalelagi Lona toasa mai ia i latou o e salamo? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni faaupuga eseese, ae fesoasoani ia i latou e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ona o le taulaga togiola a Iesu Keriso, o le a liliu ese ai le toasa o le Tama Faalelagi mai ia i latou o e salamo.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau i le faamatalaga o loo i le fuaiupu e 53, valaaulia i latou e fai mea nei:

Vaai faalemafaufau i se tagata sa avea ma se tagata auai o se vaega e tetee i Mamona, o tu i luma o le Atua ina ia faamasinoina. Ia vaai faalemafaufau, o tausaga a’o lei maliu lenei tagata, sa salamo moni ai o ia ma talosagaina ia faamagaloina ma togiolaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Ona sa puapuagatia Iesu Keriso mo agasala a lenei tagata, o le a liliu ese ai e le Tama Faalelagi le faasalaga ma ofo atu le alofa mutimutivale i le tagata agasala ua salamo.

  • O a ni uiga faaalia e tatau ona i ai i tagata ia tatalo faamaoni ai ina ia mafai ona liliu ese le toasa o le Tama Faalelagi mai i o latou fili?

Uunai tagata aoga e atiina ae lenei uiga faaalia agai ia i latou o e na faatiga ia i latou pe na mafua ai ona latou puapuagatia. Fai atu i tagata aoga e vaai faalemafaufau i le tutu salamo o na ituaiga tagata i luma o le Tama Faalelagi. Valaaulia tagata aoga e tatalo, e pei ona sa faia e Iosefa Samita, mo tagata e faatiga ia i latou pe agasala ia i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13-16

Ua tuuina mai e Elia ki o faamauga ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

Faamanatu atu i tagata aoga, i le faaiuga o le vaiaso o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, na faaali mai ai Iesu Keriso i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le malumalu. Valaaulia tagata aoga e vaai i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110 e su’e ai le aso o lenei faaaliga. A uma ona latou mauaina, ia faamatala atu o le faaiuga o le vaiaso o le aso 3 o Aperila, 1836, sa o le Paseka lea mo tagata Iutaia i le lalolagi atoa. Mo le tele o seneturi, na tuu ai e aiga Iutaia se nofoaga avanoa i a latou taumafataga o le Paseka e faavae i se valaoaga a Malaki i le Feagaiga Tuai, e faatalitali ai le sau o Elia e “faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua” (Malaki 4:6).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13-16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala na faataunuuina ai le valoaga a Malaki i le Malumalu o Katelani. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, na faaee e Elia i luga o Iosefa Samita “le mana faamau o le perisitua, lea e fusia ai mea uma i le lagi faapea foi ma le lalolagi. Sa tuuina atu ai le pule ia Iosefa Samita e faatino ai i le malumalu o le Atua ia sauniga uma e tatau mo le faaolataga mo e o ola ma e ua oti” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:118).

  • O le a se mea o loo tatou ofoina atu i o tatou tuaa ua maliliu pe a tatou fesoasoani i sauniga i le malumalu e fai ai ma o latou sui? (Mafaufau e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Tatou te ofoina atu le faaolataga i o tatou tuaa pe a tatou faia galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu mo i latou.)

Fai atu i se tagata aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Atonu e te manao e tuuina atu i tagata aoga se kopi o le faamatalaga. Fai atu ia i latou e faalogologo mo se faamanuiaga e mafai ona oo mai ia i latou o e e fesoasoani i le galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu.

Ata
Elder Richard G. Scott

“Soo se galuega e te faia i le malumalu o le taimi faaaluina tatau lea, ae o le mauaina o sauniga sui mo ou lava tuaa o le a sili atu ai ona paia le taimi i le malumalu ma o le a faapea ona [e] maua ai faamanuiaga sili atu. …

“Outou tupulaga talavou, pe tou te mananao i se auala mautinoa e tuuitiitia ai faatosinaga a le fili i lou olaga? Ia faatofu oe lava i le sailia o ou tuaa, saunia igoa mo sauniga sui paia o loo maua i le malumalu, ona e alu atu lea i le malumalu e fai ma sui mo i latou ia maua sauniga o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia. A o e faasolosolo matua, o le a mafai foi ona e auai i le mauaina o isi sauniga. E leai se isi puipuiga sili atu mai faatosinaga a le fili i lou olaga e mafai ona ou mafaufau i ai.” (“O Le Olioli i le Faaolaina o E Ua Maliliu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 93–94).

  • O a faamanuiaga e oo mai ia i latou o e faia talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu?

  • O anafea na e mauaina ai, pe na maua ai e se tagata e te iloa se tasi o nei faamanuiaga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni mea e mafai ona latou faia e faaleleia atili ai a latou taumafaiga i le galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu.

Iunite e Sosoo Ai (Ua Siitia le Ekalesia i Misuri i Matu; Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–120)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e saunia mo a latou suesuega i le vaiaso a sau, atonu e te manao e valaaulia i latou e mafaufau i mea nei: Na faapefea ona maua e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai lona igoa? O anafea na faalauiloa mai ai le tulafono o le sefuluai? Faamatala atu e faapea, i le iunite o le a sosoo ai, o le a latou iloa ai tali i nei fesili ma le auala e mafai ai ona tatou valaau atu i le Atua mo le fesoasoani ina ia tumau faamaoni i lo tatou faatuatua ma feagaiga.