Seminare
Lesona 30: Mataupu Faavae ma Feagaiga 22-23


Lesona 30

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22–23

Folasaga

I le taimi o le Liliuese Tele, sa suia, aveesea, pe faatinoina e aunoa ma le pule tatau ia sauniga o le Ekalesia a Iesu Keriso. I le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22, na faamautuina mai ai e le Alii, o le sauniga o le papatisoga e tatau ona faataunuuina e i latou ua i ai le pule e tuu atu ai i tagata taitasi le avea ma se tagata o le Ekalesia ma ulufale mai i le malo o le Atua. O le Vaega 23 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua aofia ai se faaaliga na maua e Iosefa Samita, mo ni tamalii e toalima o e na mananao ma le faamaoni ia iloa le finagalo o le Atua mo i latou: o Oliva Kaotui, Ailama Samita, Samuelu Samita, Iosefa Samita le Matua, ma Joseph Knight.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22

E tatau ona faia le papatisoga e i latou o e ua i ai le pule tatau

Valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e auai i le faia o se tala faatino. Valaaulia se tagata se toatasi o le vasega e faatino le vaega o se tagata sailiili e talitonu e moni le Ekalesia. Ua papatisoina le tagata sailiili i le faatofuina i se isi ekalesia ma e le malamalama pe aisea e manaomia ai se isi papatisoga. Fai atu i isi tagata e toalua o le vasega e faatino le vaega o faifeautalai o loo taumafai e tali le fesili a le tagata sailiili. Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu pe ana faapea o i latou o loo i lenei tulaga.

A uma le tala faatino, ia faamalamalama atu o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22 sa musuia e se tulaga faapena. O le toatele o i latou e saili e avea ma tagata o le Ekaelsia, na papatisoina i a latou ekalesia sa i ai muamua. Sa latou tuufesili pe aisea na tatau ai ona latou toe papatiso.

Sa fesili Iosefa Samita i le Alii e uiga i la latou fesili. O le tali mai, na aoao mai ai e le Alii se aoaoga faavae taua o le Toefuataiga o le talalelei. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se fasifuaitau, e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei.

  • O le a le fuaitau o loo i lenei fuaiupu e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei? (“O se feagaiga fou ma tumau-faavavau.”)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei fuaitau, valaaulia se tasi o i latou e faitau leotele le faamatalaga lenei.

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

O le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le atoatoaga o le talalelei. [Tagai i le MF&F 66:2.] E aofia ai ‘O feagaiga, konekarate, ioega, tautinoga, tautoga, folafolaga, tu, sootaga, mafutaga, po o faamoemoega uma’ ua faamauina i luga o tagata o le Ekalesia e ala i le Agaga Paia o le folafolaga, po o le Agaga Paia, e ala i le pule o le Peresitene o le Ekalesia o loo umia ki. [Tagai i le MF&F 132:7.] O le Peresitene o le Ekalesia e umia ki o le Perisitua Mekisateko. Na te faasafua atu le pule i isi ma faataga i latou e fai sauniga paia o le perisitua.

“O le faaipoipoga mo le faavavau o se feagaiga fou ma tumau-faavavau. O le papatisoga foi o se feagaiga fou ma tumau faavavau [tagai i le MF&F 132:22], ma e faapena foi i faauuga i le perisitua, ma isi feagaiga uma e faavavau ma o se vaega o le feagaiga fou ma tumau-faavavau lea e aofia ai mea uma“ (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:65)

Fai atu i tagata o le vasega e otooto i a latou lava upu le uiga o le fasifuaitau feagaiga fou ma tumau-faavavau.

  • E mafai faapefea e le aoao e uiga i le feagaiga fou ma tumau-faavavau ona fesoasoani ia i latou o e na papatisoina e aunoa ma le pule o le perisitua?

  • O le a le pule e faia ai sauniga i lalo o le feagaiga fou tumau faavavau? (O le pule o le perisitua.)

Tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa: O le papatisoga e tatau ona faia e se tasi ua i ai pule mai le Atua.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai fasifuaitau o loo ta‘u mai ai, e le taliaina e le Alii papatisoga na faia e aunoa ma le pule o le perisitua. I le faaaliga lenei, na ta’ua ai e le Alii le sauniga o le papatisoga o le ulu atu i “le faitotoa vaapiapi” (tagai i le MF&F 22:2). Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • O le a le itu e avea ai papatisoga e le’i faamaoniaina o ni “galuega mamate”? (Latou te le tuuina mai se aoga e faavavau ia i latou o e auai ai.)

  • E tusa ai ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:3, o a mea na faia e le Alii ona o le galuega mamate sa faatinoina i le taimi lena? (Sa Ia poloaiina ina ia toe faatulagaina Lana feagaiga ma ia toe atiina a’e Lana Ekalesia.)

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe ona o lou aiga i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai—le ekalesia e tasi e i ai le pule e faia ai sauniga taua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23

Ua valaauina ni tamalii se toalima e faamalosia le Ekalesia

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taimi na latou maua ai ni upu faamalosiau po o le taitaiga mai se isi tagata. E mafai ona e fai atu i ni nai tagata o le vasega e faasoa mai o latou aafiaga.

Valaaulia tagata o le vasega e vaai i le folasaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 ma faailoa mai alii e toalima o loo ta’ua i lenei vaega. Faamalamalama atu o lenei faaaliga, o nei tamalii taitoatasi na maua ni faatonuga patino mai le Alii. Uunaia tagata o le vasega e vaavaai mo lesona e mafai ona latou aoaoina a o latou suesue i afioga a le Alii i nei tamalii. O faamatalaga moni nei e tuuina atu ai ni talaaga aoga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23.

Ailama Samita, o se uso matua o le Perofeta, sa fesoasoani i le lomiga o le Tusi a Mamona e ala i le galulue soosootauau lelei ma le lomitusi. Sa avea ma peresitene o le paranesi muamua a le Ekalesia i Colesville, Niu Ioka. Sa faamaoni Ailama i le Alii ma le Ekalesia i lona soifuaga atoa.

Samuelu Samita, o se uso laitiiti o le Perofeta, na papatiso ia Me 1829. Ia Iuni 1830, na alu ai o ia i se misiona ma tuuina atu se Tusi a Mamona na faapea ona iu ai ina taitai atu i le liua o Polika Iaga ma le toatele o tagata o lona aiga. Sa faamaoni Samuelu i lona aiga ma i le Ekalesia i lona soifuaga atoa. Sa le’i saunia Samuelu e talai atu i le taimi na tuuina mai ai le faaaliga lenei, ae o le lua masina mulimuli ane, o le a ia amata ai lana auaunaga faafaifeautalai.

Iosefa Samita le Matua, o le tama o le Perofeta, na auai i le Ekalesia i le aso sa faatulagaina ai. O le taumafanafana na sosoo ai, na o atu ai i laua ma lona atalii o Don Carlos i se misiona i le aiga lautele i Niu Ioka. Sa avea o ia ma se faitaulaga sili ma le uluai peteriaka o le Ekalesia. Na faamatalaina e Iosefa Samita le Itiiti lona tama o “se tagata faamaoni i lona Atua, ma i le Ekalesia i mea uma, ma i tulaga uma na valaauina ai o ia e uia” (History of the Church, 4:192).

Iosefa Knight le Matua o se uo mamae a Iosefa Samita le Itiiti ma sa faaalia ia te ia le agalelei tele. Sa ia tuuina atu i le Perofeta ni sapalai a’o galue o ia i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa ia lagonaina se manao e papatiso faatasi ma isi i le aso sa faatulagaina ai le Ekalesia, ae na taofia ona sa manao o ia e suesue atili i le Tusi a Mamona. Sa ia tusia mulimuli ane, “Sa tatau ona ou [maua] ni lagona lelei pe ana ou … agai i luma” ina ia papatisoina (e pei ona sii mai i le Larry Porter, “The Joseph Knight Family,” Ensign, Oke. 1978, 40; ua faalaugatasia le sipelaga ma mataitusi tetele).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:1-2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se lapataiga na tuuina mai e le Alii ia Oliva Kaotui.

  • O le a le lapataiga na tuuina mai e le Alii ia Oliva? E mafai faapefea e le faamaualuga ona taitai atu i le faaosoosoga?

  • O a ni nisi o auala e mafai ona tatou aloese ai ma lagona o le faamaualuga lea o le a taitai atu ai i tatou i faaosoosoga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o a faamanuiaga o le a maua e Oliva? (O le mafai ona “talai atu le upumoni.”)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:3-5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e tutusa ai faatonuga na tuuina mai e le Alii ia Ailama Samita, Samuelu Samita ma Iosefa Samita le Matua.

  • O a mea e tutusa ai faatonuga a le Alii i nei alii? (Sa valaauina i latou taitoatasi e apoapoai atu ma faamalosi le Ekalesia. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, o le valaau e apoapoai atu e faatatau i le tiutetauave o le aoao atu o le talalelei i isi.)

Valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e feauaua‘i e faitau leotele faamatalaga moni e uiga ia Ailama Samita, Samuelu Samita, ma Iosefa Samita le Matua. A o lei e faitauina le faamatalaga, fai atu i le vasega e faalogologo mo auala na faataunuuina ai e nei alii le valaauga e apoapoai atu, ma faamalosi le Ekalesia. Ina ua uma ona faitauina faamatalaga taitasi, fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou aoaoina.

  • O a ni mea e tutusa ai ma ni eseesega i le va o le faatonuga ia Ailama Samita ma Samuelu Samita?

  • O a ni isi o auala e mafai ona tatou apoapoai atu ai ma faamalosi le Ekalesia?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga moni e uiga ia Iosefa Knight le Matua. Ona fai atu lea i se isi tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:6–7, lea o loo i ai le fautuaga a le Alii ia Iosefa Knight le Matua. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na poloaiina o ia e le Alii e fai.

  • O le a le mea na poloaiina Iosefa Knight e fai? (Ia tatalo ma le leo i le mea lilo, faatasi ma lona aiga ma uo, ma luma o le lalolagi; ia auai i le Ekalesia moni; ma ia apoapoai atu i isi.)

  • O a ni faamaoniga o e vaaia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:7 na finagalo le Alii e faamanuia Iosefa Knight le Matua?

Faamalamalama atu e le’i leva ona uma ona tuuina mai e le Alii lenei faaaliga, ae filifili loa Iosefa Knight le Matua e papatiso. Sa tumau lona tuuto i le Ekalesia i lona olaga atoa, ma puipuia le Perofeta o Iosefa Samita faalilolilo ma faalauaitele. Sa faamatala mulimuli ane e le Perofeta ia Iosefa Knight le Matua e “faamaoni ma tumau, ma amiotonu ma atoatoa ona lelei, ma amio mama ma agalelei, e le femoumouai i le itu taumatau po o le itu tauagavale” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 493).

Valaaulia tagata o le vasega e ta‘u mai se mataupu faavae ua latou aoaoina mai le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23. E mafai ona faamatala mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae e pei o nei:

A o tatou mananao e auauna atu i le Alii, e mafai ona tatou maua le taitaiga patino mai ia te Ia.

O le a faamanuia i tatou e le Alii a o tatou mulimuli i le taitaiga Na te tuuina mai ia i tatou.

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i le taitaiga ua latou maua mai le Alii e ala i le Agaga Paia, i saunoaga a perofeta soifua, po o tusitusiga paia. Tuu atu ia te i latou ni nai minute e mafaufau ai po o a ni auala o le a latou usitaia ai fautuaga ua latou mauaina. Atonu e te manao e valaaulia i latou e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, soo se lagona latou te maua. Faamautinoa atu ia te i latou o le a faamanuiaina i latou i le fesoasoani ma le taitaiga mai le Alii a o latou faia mea e fetalai mai ai o Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1. “Lea lava sa i ai mai le amataga”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1, o le fuaitau “lea lava sa i ai mai le amataga” e moni lava: Sa aoao atu le talalelei ia Atamu ma Eva, ma sa papatisoina i la’ua (tagai i le Mose 5:58–59; 6:52–68); na poloaiina Enoka e papatiso soo o le Alii (tagai i le Mose 7:11); ma sa aoaoina e Noa tagata e tatau ona latou papatiso i le suafa o Iesu Keriso, e pei foi ona sa faia e o latou tama (tagai i le Mose 8:24). Sa aoaoina foi le papatisoga i le Tusi a Mamona ao le’i soifua mai Keriso. O se tusiga i le Ensign o Setema 1974, o loo faailoa mai ai, sa faataunuu foi le faiga o papatisoga i Iutaia anamua:

“E ui lava e le o manino mai i le talafaasolopito faalelalolagi po o tusitusiga paia e faapea, sa papatisoina e tagata Iutaia ia le tasi ma le isi i le [vaitaimi o Iesu Keriso], ae sa o se faiga masani ia i latou le papatiso o tagata nuuese e liliu mai i le faaIutaia. …

“Na iloagofie lava i le taimi na sau ai Ioane i tagata, latou te le’i fesili atu ia te ia, ‘Po o le a lenei mea fou ua e faia?’ ae nai lo o lena, sa latou fesili atu, ‘O ai oe?’ Latou te le’i fesiligia le sauniga” (Robert J. Matthews, “I Have a Question,” Ensign, Sete. 1974, 16.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:2. “E lē mafai ona outou ulu atu i le faitotoa vaapiapi e ala i le tulafono a Mose”

Na tuuina mai le tulafono a Mose, faatasi ai ma ana faiga poloaiga faaletino, sauniga, lotu, ma faatusa, e fesoasoani ai i le fanauga a Isaraelu ia manatua le Atua, ma tulimatai atu i le Togiola a Iesu Keriso. Na faataunuuina e le Faaola lenei tulafono e ala i le Togiola (tagai i le Alema 34:13–14). I le taimi o Lana galuega i le tino, na galulue ai Iesu Keriso ma Ana Aposetolo e aoao atu i tagata Iutaia o le faaolataga e le na o le usiusitai i le tulafono e oo mai ai, ae e ala i le mana faaola o le Togiola. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:2, na faatusaina e le Alii se tagata na faataunuuina ni papatisoga e le’i faatagaina ia i latou o e faalagolago i le tulafono a Mose e aunoa ma le i ai o le faatuatua ia Iesu Keriso. O lenei faatusatusaga o loo faamamafaina ai le manaomia ona lafoai o tu ma aga ‘mamate’ o tapuaiga ia e le mafai ona laveaiina ai i tatou, ae talia le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le talalelei, e pei ona sa faia e uluai tagata Iutaia liliu mai i le faa-Kerisiano.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1–4. O le taua o le toefuataiga o le pule o le perisitua

Na faamalamalama mai e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder James E. Talmage

“Ina ua faatuina e le Alii lana Ekalesia i totonu o sa Nifae i luga o lenei konetineta, sa ia ta‘u atu ia i latou o e na filifilia ma faauuina, o e na tuuina atu i ai le pule, le auala tonu e faatautaia ai le sauniga o le papatisoga. Latou te faapea atu: Ona ua tuuina mai ia te au le pule e Iesu Keriso ou te papatiso ia te oe i le suafa o le Tamā ma le Alo ma le Agaga Paia.’ O lena mea e le tuuina mai ai ia i tatou i lenei vaitau soo se pule faapena. O upu na fetalai atu e Keriso i ona aposetolo anamua, o le a leai se pule i aposetolo i aso nei, po o soo se tasi o toeaina o le Ekalesia. Ou te toe fai atu, o upu na fetalai atu ai o ia, le Alii, i soo o e sa filifilia mai ia i latou o sa Nifae, o le a leai se pule ia i tatou; ae i nei onapo ma le vaitau ua ia toe fetalai mai ai, ma ua tuuina mai ai lena lava mana ma le pule e tautatala atu ai i lona suafa, ma faia ai sauniga o le talalelei, i le mamanu na ia faatulagaina; ma o le mea lea, o toeaiina ma ositaulaga o e aveina atu tagata, o e ua tautino mai lo latou faatuatua, ma o e ua salamo i a latou agasala, i totonu o vai o le papatisoga i aso nei, ua latou tautino atu ua tuuina atu ia i latou le pule; ma ona ua tofia e Iesu Keriso, latou te papatiso ai i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia“ (i le Conference Report, Ape. 1924, 68; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 46).

Sa le’i malamalama nisi o tagata liliu mai i le popofou o le Ekalesia, e le taliaina e le Alii se papatisoga sei vagana ua faataunuuina e se tasi e umia le pule o le perisitua. Na faamatala mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le taimi lava na uma ai ona faatulaga le Ekalesia, sa maua ai foi ma tagata liliu mai. O nisi o i latou nei sa auai i lotu sa talitonu i le papatisoga e ala i le faatofuina. O le mea moni, o le toatele o uluai tagata liliu mai o le Ekalesia, sa latou taliaina muamua lenei faiga, sa talitonu ua sa’o. Ae peitai, o le fesili e uiga i le pule paia, sa le’i tamau lelei i o latou mafaufau. Ina ua latou mananao e o mai i totonu o le Ekalesia, ona ua latou maua le molimau o Iosefa Samita [o se perofeta moni], sa latou mafaufau pe aisea na tatau ai ia i latou ona toe papatisoina ae na sa’o foi ona latou faia le sauniga o le papatisoga e ala i le faatofuina” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:109).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:4. “Ia outou ulu mai i totonu i le faitotoa”

O le papatisoga o le faitotoa lea, po o le mea e manaomia, mo le ulufale ai i le malo selesitila mo soo se tasi ua oo i le tausaga e mafai ona faamasinoina ai (tagai i le 2 Nifae 31:15–21). O le sauniga o le papatisoga, e ui e matuai taua lava, e pau lava le taimi e aoga ai, pe afai lea e o mai faatasi ma se suiga o le loto lea e taitai atu ai i se olaga fou.

Na faamatalaina e Elder John A. Widtsoe o le Korama a Aposetolo e Toasefululua sea suiga o le olaga:

Ata
Elder John A. Widtsoe

“Ou te manatua le alii na papatisoina au i le Ekalesia, o se tagata masani lava, e faatauvaa … ma se ipu pia e lua pe tolu i le aso, se ipu uisiki i se taimi e le mamao mulimuli ane ai, … o le tapaa toeitiiti o le aso atoa, e ola i se olaga na leai se aoga, ma leai se faamoemoe, sei vagana ai mo ni ‘aiga se tolu o le aso, ma le faamalieina o nisi o tuinanau o le tino. Sa ia faalogo i le Talalelei ma taliaina. Sa lelei. O se mea sa leva ona ia faanaunau i ai. Sa tuputupua’e le alii i le mana ma le malosi i le Ekalesia. Ou te manatua, sa ia faia ni misiona se lima pe ono ma pulefaamalumalu i se tasi o misiona a le Ekalesia. O ia lava o le tagata e tasi, o ona lima lava la, ma vae, o le tino lava lea e tasi, ma le mafaufau, ae na suia ona o le Agaga lea na oo mai i le taliaina o le upumoni e faavavau” (i le conference Report, Ape. 1952, 34; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 46 – 47).