Seminare
Lesona 60: Mataupu Faavae ma Feagaiga 56


Lesona 60

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56

Folasaga

Na tofia Ezra Thayre e nofo ma galulue faatasi ma Iosefa Samita le Matua, i le faatoaga a Frederick G. Williams i Katelani, Ohaio. Na fesoasoani foi Uso Thayre e totogi nisi o aitalafu na nofoaitalafu ai i le fanua. I le amataga o Iuni 1831, na valaauina ai i la’ua ma Thomas B. Marsh i se misiona i Misuri (tagai i le MF&F 52:22). Ona o le faamaualuga ma le manatu faapito, sa lei saunia ai Uso Thayre e o ma Uso Marsh. I le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56, lea na maua i le aso 15 o Iuni, na aveesea ai e le Alii le valaauga o Uso Thayre ae tofia se soa fou mo Uso Marsh. Ua lapatai mai le Alii e uiga i le faamaualuga ma aoaoina le Au Paia, o loo ia te Ia ni mea e tele atu mo i latou nai lo na o fanua ma tupe.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:1–13

Ua aveese e le Alii le valaauga o le misiona a Ezra Thayre ma lapataia o ia e salamo

Fai atu i tagata aoga pe latou te iloa se tagata na faataatiaese se mea taua ina ia mafai ona usitai atu i poloaiga a le Alii. (O ni faataitaiga e mafai ona aofia ai se tasi ua ositaulaga e auai i le Ekalesia, e alu i se misiona, po o le usitai i tulaga faatonuina faapitoa o le Ekalesia.) Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou faataitaiga.

Faamalamalama atu, ia Iuni 1831, na valaauina ai e le Alii ia Ezra Thayre e auauna atu i se misiona i Misuri faatasi ai ma Thomas B. Marsh. O le popole o Uso Thayre i fanua ma tupe na mafua ai ona le saunia o ia e alu ina ua sauni ia Uso Marsh, o lea na alu ai Uso Marsh ia Iosefa Samita e fesili mo le mea e fai. Ina ua ole atu le Perofeta i le Alii, na tali mai le Alii ia te ia i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:1-2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga ia i latou o e mumusu e usitai i Ana poloaiga.

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga ia i latou o e mumusu e usiusitai i Ana poloaiga?

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ina ia faaolaina, e tatau ona tatou …

Valaaulia tagata o le vasega e faauma le faamatalaga e tusa ai ma le fuaiupu e 2. E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ina ia faaolaina, e tatau ona ave o tatou satauro, mulimuli i le Faaola, ma tausi Ana poloaiga. (Faauma le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ave i luga [o tatou] satauro”? (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei fuaitau, atonu e te manao e valaaulia i latou e faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 16:24, o loo maua i le Mataio 16:24, vaefaamatalaga u)

  • O a ni poloaiga ua tuuina mai e le Alii e manaomia ai ona e aveina i luga o lou satauro ma faia ni osigataulaga ina ia usiusitai? (E mafai ona maua nisi o faataitaiga i le Mo le Malosi o le Autalavou.)

  • O a ni faamanuiaga ua e maua pe o le a e mauaina, ona ua e filifili e usiusitai?

Fesili atu po o a auala e mafai ona ave ai e tagata o loo i faataitaiga nei o latou satauro ma usiusitai i poloaiga a le Alii:

  1. O se alii talavou ua oo lona matua i le taimi o le a mafai ai ona alu e auauna atu i se misiona. E popole o ia i mea uma o le a ia tuua pe a alu e auauna atu.

  2. Ua iloa e se tamaitai talavou o le a asiasi atu le autalavou o lana uarota i le malumalu i ni nai masina, ae e le o i ai sona pepa faataga o le malumalu. O loo i ai se mea i lona olaga i le taimi nei o le a taofia ai o ia mai le mauaina o se pepa faataga o le malumalu.

Faamalamalama atu, afai tatou te le filifili e ave o tatou satauro, tatou te ono misia le avanoa e faamanuia ai isi ma maua faamanuiaga mo i tatou lava. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:3-5. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na tupu ona sa le saunia Ezra Thayre e alu i Misuri. A o lei faitau tagata o le vasega, atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu aveesea o lona uiga o le toe aveese mai pe faaleaogaina.

  • O le a le mea na aveesea mai ia Ezra Thayre ona sa lē saunia o ia e alu? (Na misia lona avanoa e auauna atu ai i le misiona faapea foi ma le mauaina o faamanuiaga ia na semanu e maua mai ai.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 4, o a mea e mafai ona fai e le Alii i poloaiga ua Ia tuuina mai? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: E mafai e le Alii ona tuu mai se poloaiga pe aveesea se poloaiga pe a Ia silafia e tatau ai.)

Fai atu i tagata o le vasega pe mafai ona latou mafaufau i ni faataitaiga mai tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia, na tuuina mai ma toe aveesea ai e le Alii se poloaiga. O ni nai faataitaiga nei:

  1. Ina ua uma ona ofoina mai e le Alii se tulafono maualuga atu ia Mose ma lona nuu, sa fouvale le fanauga a Isaraelu ma amata ona latou tapuai i se tamai povi auro. Ona tuuina mai lea e le Alii ia i latou se tulafono maualalo ifo. (Tagai i le Esoto 32–34; Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 34:1–2; MF&F 84:23–27.)

  2. I le taimi o le galuega a le Faaola i le tino, na Ia auina atu ai le au Aposetolo i na o tagata lava o le aiga o Isaraelu (tagai i le Mataio 10:5). E lei leva ona mavae le Toetu o le Faaola, sa Ia fetalai atu i le au Aposetolo e talai atu le talalelei i tagata o nuu uma (tagai i le Mataio 28:19).

  3. I lenei tisipenisione na poloaiina e le Alii nisi o le au Paia anamua e faia autaunonofo. Sa lagona e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia le faigata tele o lenei poloaiga, ae sa latou usiusitai i ai. Ina ua mavae le mauaina o faaaliga, na tuuina mai ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi le Manifeso, lea na taliaina e le Ekalesia e avea o se faatonuga ma faamauina i le aso 6 o Oketopa, 1890. O lenei mea na taitai atu ai i le faamutaina o le faiga o autaunonofo i le Ekalesia (tagai i le Folafolaga Aloaia 1).

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:6–7 e ala i le faamalamalama atu, na suia foi e le Alii valaauga o misiona a Selah J. Griffin ma Newel Knight. Faamanatu i tagata o le vasega, ona o faafitauli na mafua mai ia Limani Copley i Tomasone, Ohaio, na faapea ona faatonuina ai le Au Paia i Colesville e siitia atu i Misuri. Sa latou fesili atu i le Perofeta o Iosefa Samita pe mafai ona latou siitia atu ae taitai i latou e Newel Knight, e pei ona sa ia faia ai talu mai ona latou tuua Colesville. Sa valaauina Newel Knight e auauna atu ma Selah J. Griffin a’o le’i oo i nei faafitauli (tagai i le MF&F 52:32), o lea na faatonuina ai e le Alii ia Selah J. Griffin e suitulaga ia Ezra Thayre e fai ma soa a Thomas B. Marsh ae nofo Newel Knight ma le Au Paia o Colesville.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:8-11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na poloaiina e le Alii ia Ezra Thayre e fai ina ua uma ona faaleaogaina lona valaauga o le misiona.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a tupu ia Ezra Thayre pe a salamo? O le a le mea e tupu pe a le salamo o ia?

Faamalamalama atu sa filifili Ezra e salamo, ma e fitu masina mulimuli ane, sa toe valaauina ai o ia e avea ma se faifeautalai faatasi ma Thomas B. Marsh (tagai i le MF&F 75:31).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14-20

Ua lapataia e le Alii le Au Paia e faasaga i le matapeʼapeʼa ma loto faamaualuluga

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau e i ai sa latou uo sa agasala ma i ai ni lagona le lelei. Ua sau lea uo ia i latou ma fesili mai, “O le a se mea e tatau ona ou faia e salamo ai?” Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e mafaufau ma tali mai ai. A uma ona latou tali mai, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo uiga faaalia ma faatinoga e taofia ai a tatou agasala mai le faaleleia, po o le faamagaloina.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14–15, o a ni uiga faaalia po o faatinoga e taofia ai a tatou agasala mai le faaleleia, po o le faamagaloina?

  • O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “taupulepule i o outou lava ala”? O le a le mea ua fautua mai e le fuaitau “ua lē faamalieina o outou loto”? (O loo fautua mai ai le le faamalieina i mea ua e maua.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i fuaiupu e 14 ma le 15 e uiga i le mea e tatau ona fai ina ia mafai ona salamo ma maua le faamagaloga? (E mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu le upumoni lenei: O le salamo e aofia ai le usitai i fautuaga a le Alii ma le liliuese mai manaoga lē amiotonu. Atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e tusi lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14–15.)

  • Aisea e tatau ai le usiusitai ma le liliu ese mai le amioletonu i le salamo moni?

Faamalamalama atu, o le salamo e le na o le mulimuli i se seti o laasaga ae e manaomia ai se suiga atoa o le loto—se tautinoga e usitai i le Alii ma liliu ese mai le amioletonu uma. Ina ua maua mai lenei faaaliga, e foliga mai o le manatu faapito ma le faamaualuga o Ezra Thayre sa taofia ai o ia ma le usiusitai i le fautuaga a le Alii.

  • E mafai faapefea e le faamaualuga o se tagata ona aafia ai lona mafaia ona maua se loto salamo?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:16–17 faatasi ma se soa. Fai atu i se tasi o le soa e sue pe faapefea ona faaalia se loto le salamo i se tasi e mauoa. Fai atu i le isi soa e sue pe faapefea ona faaalia se loto le salamo i se tasi e mativa. E mafai ona e fautuaina i latou e faailoga mea ua latou mauaina. Fai i tagata o le vasega e faamatala atu i a latou soa mea na latou mauaina ona talanoa faatasi lea o fesili nei (atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa):

  • O a mea e tutusa ai e mafai ona e vaaia i loto le salamo o le tagata mauoa ma le tagata matitiva?

  • Aisea e mafai ona avea ai le matape’ape’a o se uiga masani i le tagata mativa ma le tagata mauoa?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i se taimi atonu na latou vaaia ai nei ituaiga o uiga o faaalia i o latou lava olaga po o olaga o i latou latou te iloa.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu o loo faamatala ai loto o i latou o e o le a faamanuiaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 18, o le a le mea e tatau ona i ai o tatou loto? O le a le uiga o le i ai o se loto momomo? Ae a le agaga salamo? (O nei faaupuga e faaalia ai le lotomaualalo ma le gauai atu i le Alii.)

  • Afai e matape’ape’a pe faamaualuga o tatou loto, e mafai faapefea ona tatou suia?

Valaaulia tagata o le vasega e faaauau pea ona faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:19–20 faatasi ma a latou soa. Fai atu ia te i latou e vaavaai mo faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia i latou e loto maualalo. Atonu e te fautuaina i latou e faailoga mea latou te mauaina.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O i latou o e loto maualalo o le a …

  • E tusa ai ma fuaiupu e 18–20, o a ni faamanuiaga e faauma ai le fuaiupu o loo i luga o le laupapa? (A o faailoa mai e tagata faamanuiaga o loo ta‘ua i nei fuaiupu, ia tusi i luga o le laupapa. Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu tauia e faatatau i taui mo galuega lelei ma le faasalaga mo faatinoga amioletonu.)

Faamalamalama atu i lalo o le tulafono o le faapaiaga, o le vaega e tuuina atu i se tagata po o se aiga e tusa ai ma o latou tulaga sa ta‘ua o se “tofi” (MF&F 57:7). E masalo o le amataga mai o le faatinoga o lenei tulafono, na soona atuatuvale ai nisi o le Au Paia e pei o Ezra Thayre, e uiga i le mauaina o o latou “tofi.”

Tusi upu O Lo‘u Tofi i autafa o faamanuiaga o loo lisiina i luga o le laupapa.

  • Mai mea ua tatou lisiina, e faapefea ona e aoteleina faamanuiaga o loo teuina e le Alii mo i latou o e loto maualalo? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O i latou o e loto maualalo o le a mautofi i le lalolagi.)

  • O le a le faatusatusaga o faamanuiaga o loo faamatalaina i fuaiupu e 18–20 i le fanua ma tupe ia atonu na atuatuvale i ai Ezra Thayre ma isi uluai tagata o le Au Paia?

Molimau atu i faamanuiaga, po o le “tofi,” ua teuina e le Alii mo i tatou a o tatou tetee atu i le amioletonu ma tautino atu e mulimuli i Ana poloaiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:2. O le aveina o o tatou satauro ma mulimuli i le Alii i le avea ai o ni faifeautalai

Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson e uiga i faamoemoe mo alii talavou e ositaulaga soo se mea e tatau ai e auauna atu ai i se misiona:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E faatatau i le auauna atu i se misiona, na saunoa mai Peresitene [Spencer W.] Kimball, ‘Oka se manatu faapito ma le le magafagafa o se alii talavou e tuputupu a’e ma matua, faaalu lona taimi e sauniuni ai mo le galuega o lona olaga ma lana matata, ae le naunau e auauna atu i lona Foafoa i lenei, auaunaga aupito sili ona taua i le lalolagi’ (Regional Representatives’ seminar, 30 Sete. 1977). …

“Alii talavou, o lenei saunoaga mai ia Peresitene Kimball e tatau ona avea ma au mautauave patino: ”O alii uma o le AAG o e e agavaa ma malolosi e tatau ona faia se misiona” (Ensign, Me 1974, i. 87). Matou te talosagaina outou e fai le taulaga. Matou te ta’ua i lena [igoa] ona o le manao mo se igoa sili atu ona lelei i ai. O se faaputuga oa. Auai i lenei, auaunaga aupito maoae i le lalolagi. Aua le ‘alo mai le tiutetauave. Aua le teena ma le loto i ai. Matou te valaaulia outou ia auai i le autau … lea e faatoateleina le fuainumera i aso taitasi. O lau galuega o le, ia folafola atu le savali o le Toefuataiga i le lalolagi. Ia iloa o loo ia te outou lo matou talitonuga ma le alofa. Matou te faamoemoe e te faia lena misiona” (“This Is a Day of Sacrifice,” Ensign, Me 1979, 33).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:4. O le Alii e poloai mai ma toe aveesea

Na tuuina mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ni vaaiga manino i auala e sui ai e le Alii i nisi o taimi le taitaiga e tuuina mai i le Ekalesia. Na uunaia e Peresitene Packer le au paia e talitonu i le faagasologa o faaaliga e tuuina mai i le au Aposetolo, ma ia talia suiga i faatinoga ma faiga faavae e pei ona faaalia mai:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O suiga i le faalapotopotoga po o faiga faavae o se molimau o faaaliga e faifai pea. E ui e tumau lava aoaoga faavae, ae e le tumau auala po o aiaiga. …

“O le fuafuaga o le talalelei na faaalia mai i lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu, o si mea itiiti iinei, ma si mea itiiti iina. Ma e alu ai lava faapena: ‘Matou te talitonu o le a Ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua tau i le Malo o le Atua.’ (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9.)

“O le a i ai suiga e faia i le lumanai e pei ona faia i taimi ua tuanai. Pe faia e le Usoga ni suiga pe teena, e faalagolago atoa lava i faatonuga latou te maua e ala mai i ala o faaaliga ia na faavaeina i le amataga.

“O le a tumau lava aoaoga faavae, e faavavau; o faalapotopotoga, polokalama, ma aiaiga faavae o le a suia pe a faatonuina ai e Ia o le ana lenei ekalesia. …

“Ma i le iuga, o le mea lava ua tuuina mai e oo mai, aua ua fetalai mai ai le Alii, ‘pe i [Lona] lava leo po o i le leo o [Ana] auauna, ua tutusa lava.’ (MF&F 1:38.) Tatou te iloa Lona siufofoga pe a fetalai mai o Ia” (“Revelation in a Changing World,” Ensign, Nov. 1989, 15, 16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14–15. Ina ia faamagaloina i agasala

Sa faamamafa mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, taunuuga o le oo i se suiga atoa o le loto e ala i le salamo:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O le salamo e manaomia ai faamoemoega moni ma se naunautaiga e taumafai pea, e oo lava i tiga. O ni taumafaiga e fatu se lisi o ni laasaga patino o le salamo atonu e aoga i isi, ae e ono taitai atu ai foi i se metotia le mafaufauina o le salamo e aunoa ma se lagona moni po o se suiga. O le salamo moni e le o se mea papa’u. …

“Faatasi ai ma le faatuatua i le Togiola alofa mutimutivale, ma Lona mana, o le faanoanoa e liua i le faamoemoe. E suia lava le loto ma manaoga o se tagata, ma oo ai ina faateleina le inosia o le agasala sa avea ma faatosinaga muamua. O se naunautaiga malosi e lafoai ma faagalo le agasala ma toe faalelei, i le mea sili e gata ai, o le leaga sa ia faia ua atiae nei i lena loto fou. O lenei naunautaiga malosi o le a vave ona tupu ae i se feagaiga o le usiusitai i le Atua. Faatasi ai ma lena feagaiga ua osia, o le a aumaia ai e le Agaga Paia, le avefeau o le alofa tunoa paia, le toomaga ma le faamagaloga” (“O le Meaalofa Paia o le Salamo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:19. O le a aumai e le Alii le taui mo e lotomaualalo

Ua aoao i le saunoaga lenei a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mataupu faavae o le taui, lea e aofia i le folafolaga o le tauia mai le Faaola:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“E tauia e le Alii tagata faamaoni mo soo se puapuaga. O le mea e faapea ona aveesea mai ia i latou o e alolofa i le Alii, o le a faaopoopoina atu ia i latou i Lana lava ala. Atonu o le a le oo mai i le taimi tatou te mananao ai, ae o le a iloa e tagata faamaoni, o loimata uma lava i le taimi nei, o le a iu ina toe faafoi mai sautuaselau i loimata o le olioli ma le agaga faafetai” (“Ia Tuu Po o le A Lava se Mea e Tupu, Ia Fiafia Pea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 28).