Seminare
Lesona 24: Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1-22


Lesona 24

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1–22

Folasaga

Ia Iuni 1829, na faafaigaluegaina ai e Iosefa Samita le lomitusi o Egbert B. Grandin e lolomi kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona i se tau e $3,000. Ae ui i lea, sa le’i amataina e Grandin le lolomiina pe faatauina mai foi le tailolomi seia oo ina ia faamaonia le totogi mo le galuega. I le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, lea atonu na tuuina mai i le taumafanafana o le 1829, na poloaiina ai e le Alii ia Matini Harisi e “foai atu se vaega o au meatotino … [ma] totogi le ʼaitalafu na e konakalate ai ma le lomitusi” (MF&F 19:34–35). O le faaaogaina o se vaega o lana faatoaga e fai ma faamaoniga, sa faamaonia ai e Matini Harisi lava ia le totogi o le tau o le lolomiina pe afai sa le’i atoa le tau i le faatauina atu o le Tusi a Mamona.

Na faamatalaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita le faaaliga lenei, faatasi ai ma lana aoaoga e uiga i le Togiola, o se “tasi o faaaliga maoae ua tuuina mai i lenei tisipenisione; e itiiti lava [ni faaaliga] e sili atu le taua nai lo lenei” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:85).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1-3

Ua tautino mai e le Faaola ua Ia faataunuuina le finagalo o le Tama

A o amataina le vasega, fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i nisi o mea na talosagaina i latou e fai, pe o le a talosagaina e fai ona o i latou o ni tagata o le Ekalesia. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ona fai atu lea i tagata o le vasega e iloilo le lisi o loo i luga o le laupapa ma filifili ni aitema e ono manatu nisi e faigata. (O faataitaiga atonu e aofia ai le totogiina o sefuluai, auauna atu i se misiona, ma le salamo.)

  • Aisea atonu e faigata ai ona fai e nisi o tagata nei mea?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga faasolopito o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, faitau leotele le folasaga o le lesona lenei.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1-3, ma vaavaai mo upumoni e uiga i le Faaola. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea latou te maua. O se vaega o le talanoaga, ia mautinoa ua faailoa mai e tagata o le vasega aoaoga faavae nei: Ua faataunuuina e Iesu Keriso le finagalo o Lona Tama. O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega. Kopi le siata lenei i luga o le laupapa, e faaaoga ai upumoni nei o ni autu mo koluma e lua. Valaaulia tagata o le vasega e fai se siata e tali tutusa i a latou api o le vasega po o api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia ma faatumu ai i le taimi o le lesona. Tuu ia lava se avanoa i luga o le laupapa e faauma ai le siata, e pei ona faaalia i se taimi mulimuli mai i le lesona.

Na faataunuuina e Iesu Keriso le finagalo o Lona Tama.

O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega.

  • Na faapefea e le iloaina o nei upumoni e uiga i le Faaola ona fesoasoani ia Matini Harisi e lagona ai le toafilemu e uiga i lana faaiuga e faatau atu se vaega tele o lana faatoaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4-12

Ua faamalamalama mai e Iesu Keriso le faasalaga e faavavau ma le le gata

I le siata i luga o le laupapa, tusi ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4–12 i lalo o le autu “O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega.” Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4, ma vaavaai mo se upumoni e uiga i le faamasinoga e tatau ona tatou mafaufau uma i ai. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: E tatau i tagata uma ona salamo po o le mafatia. Valaaulia se tagata o le vasega e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa i lalo o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4–12.”

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:5 o loo i ai le fetalaiga a le Faaola o le a Ia le tatalaina Ana faamasinoga. E aofia ai i lenei mea o i latou o e e le salamo o le a mafatia i se faasalaga mo a latou agasala. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatalaina e le Faaola le tulaga o i latou o e e le salamo ma faapea ona maua ai Ana faamasinoga.

Tusi le fuaitau lenei i luga o le laupapa i lalo o le “E tatau i tagata uma ona salamo pe mafatia”: Faasalaga e le gata pe faavavau.

  • O le a se mea e te mafaufau i ai pe a e faalogo pe faitau i le fuaitau “faasalaga e le gata pe faavavau”?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:6–12, ma vaavaai mo le faauigaga e le Alii o le faasalaga e le gata pe faavavau. A uma ona tali mai tagata o le vasega, ona tapeese lea o upu E le gata pe faavavau mai le laupapa ae sui i le upu a le Atua.

  • O le a se mea e te mafaufau i ai pe a e faitau pe faalogo i le fuaitau “Faasalaga a le Atua”?

Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, i tusitusiga paia, o faaupuga faasalaga e le gata ma le faasalaga e faavavau e le faatatau i le umi o le taimi o le a mafatia ai tagata mo a latou agasala. Na fetalai le Faaola, “O A’u e lē gata, ma o le faasalaga e tuu atu mai lo’u lima o le faasalaga e lē gata, ona o Lē Gata o lo’u igoa lea” (MF&F 19:10). O le mea lea, pe a fetalai o Ia e uiga i le faasalaga e le gata po o le faasalaga e faavavau, o loo fetalai o Ia e uiga i le faasalaga o le a Ia tuuina atu e tusa ai ma le tulafono faalelagi ma mea e manaomia o le faamasinoga tonu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13–22

Ua fetalai le Faaola e uiga i Lona puapuagatia mo agasala

I le siata i luga o le laupapa, tusi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13–17 i le koluma ua faaulutalaina “O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega.” Faamalamalama atu o fuaiupu e 13–17 o loo i ai se lapataiga i tagata o le Ekalesia. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13–17, ma vaavaai mo taunuuga mo i latou o e filifili e le salamo.

  • O le a le mea o le a tupu ia i latou o e filifili e le salamo ia latou agasala? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: O i latou o e filifili e le salamo o le a mafatia i le faasalaga mo a latou agasala. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa i lalo o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13–17.”)

Tusi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19 i le koluma ua faaautuina “O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega.” Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na tuuina mai e le Faaola na Ia mafatia ai mo a tatou agasala.

  • O a mafuaaga na tuuina mai e le Faaola na ala ai ona Ia mafatia mo a tatou agasala? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Na mafatia le Faaola mo a tatou agasala ina ia mafai ona tatou salamo ma [tatou] le mafatia ai e pei ona Ia oo i ai.)

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea na mafai ai ona faamagaloina a tatou agasala? (A o tali mai tagata o le vasega, tusi le faamatalaga lenei i le siata i luga o le laupapa i lalo o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19”: O mafatiaga o Iesu Keriso ma Lona toto togiola na faamalieina ai poloaiga o le faamasinoga tonu. O le mea lea, ua faasafua atu ai le alofa mutimutivale ia i latou o e salamo.)

  • E faapefea ona aafia lou manao e salamo i le iloaina o upumoni ua tatou faailoaina i le aso?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le filifiliga ua ia i tatou uma, a le o le ia salamo pe mafatia i le faasalaga mo a tatou agasala, valaaulia se tasi o i latou e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“O le a iu ina tatou filifilia a le o le ituaiga soifuaga o Keriso po o Lona ituaiga mafatiaga! A le o le ‘mafatia e pei lava o A’u’ (MF&F 19:16-17 po o le manumalo ‘e pei o [Ia] foi ona … manumalo (Faaaliga 3:21)” (“Overcome … Even As I Also Overcame,” Ensign, Me 1987, 72).

I le siata i luga o le laupapa, tusi ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15, 18–19 i lalo o le ulutala “Ua faataunuuina e Iesu Keriso le finagalo o Lona Tama.”

Faamalamalama atu o le tele o tala e uiga i mafatiaga o Iesu Keriso, e tuuina mai e se isi tagata e ese mai Ia te ia lava (tagai i le Mataio 26:36–39; Luka 22:39–44). O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19 ua i ai le tala patino a le Faaola e uiga i Ona mafatiaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15, 18–19, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e le Faaola mafatiaga na oo ia te Ia i le taimi o le Togiola. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga mea latou te maua. Faaopoopo atu tali a tagata o le vasega i le laupapa i lalo o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15, 18–19.” O le siata atoa e tai faapenei ona foliga:

Na faataunuuina e Iesu Keriso le finagalo o Lona Tama.

O le a faamasino e Iesu Keriso i tatou e tusa ai ma a tatou galuega.

MF&F 19:15, 18–19

O mafatiaga o le Faaola sa tiga, matuitui, ma faigata ona onosaia.

O mafatiaga o le Faaola na mafua ai ona Ia gatete ona o le tiga, ma tafe toto ai mai pu afu uma.

Sa mafatia Iesu Keriso i le faaletino ma le faaleagaga.

Sa tatalo le Faaola ina ia faasaoina mai o Ia mai le inuina o le ipu oona.

Na faataunuuina e le Faaola le finagalo o le Tama ma “faauma ai [Ana] tapenapenaga mo le fanauga a tagata” (MF&F 19:19).

MF&F 19:4–12

E tatau i tagata uma ona salamo pe mafatia.

Faasalaga a le Atua

MF&F 19:13–17

O i latou e filifili e le salamo o le a mafatia i le faasalaga mo a latou agasala.

MF&F 19:16–19

O mafatiaga o Iesu Keriso ma Lona toto togiola na faamalieina ai poloaiga o le faamasinoga tonu O le mea lea, ua faasafua atu ai le alofa mutimutivale ia i latou o e salamo.

  • O le a sou manatu e uiga i le mafatia o le Faaola i le faasalaga mo au agasala?

  • O a ni auala e ono fesoasoani ai le iloaina o mafatiaga o le Faaola ia Matini Harisi, a o ia mafaufau i mea e pei o le leiloloa o itulau o togitogiga e 116 po o le tuuina atu o se vaega o lona fanua e faatupe ai le lolomiina o le Tusi a Mamona?

  • O le a se taimi na fesoasoani ai lou malamalama i le Togiola a le Faaola i lou feagai ai ma se mea faigata? (Faamanatu atu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia, pe patino tele mo le faasoaina atu.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:20. Fai atu i tagata o le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se fuaitau e faatatau i se taimi na oo ai Matini Harisi i mafatiaga mo ana agasala.

  • Aisea e te manatu ai o le aveese mai o le Agaga o le a taitai atu ai i mafatiaga?

Valaaulia tagata o le vasega e toe faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13, 15, 20, ma vaavaai mo le poloaiga o loo i fuaiupu taitasi ma lapataiga o loo i fuaiupu 15 ma le 20.

  • E faapefea ona avea le poloaiga a le Alii ina ia salamo, o se faamaoniga o Lona alofa mo i tatou?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ia a latou molimau e uiga i se tasi o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua latou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1-22.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19: Folasaga o le vaega. “O se poloaiga a le Atua ae le o le tagata, ia Matini Harisi”

Ia Mati o le 1830, atonu i ni nai masina talu ona mavae ona maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, sa molimauina ai e Joseph Knight le Matua se feupuaiga i le va o Iosefa Samita ma Matini Harisi e uiga i le faatauina atu o le Tusi a Mamona:

“‘O le a le taulia ia Tusi aua e leai se Tagata e manao i ai.[’] Na fai atu Iosefa, ‘Ou te manatu o le a taulia lelei.’ Ua fai mai o ia, ‘Ou te manao i se Poloaiga [po o se faaaliga mai le Alii].’ ‘Aisea,’ o le tala lea a Iosefa, ‘faataunuu mea ua ia te oe.’ ‘Peitai,’ ua fai mai o ia, ‘E tatau lava ona ou maua se Poloaiga.’ … Sa faatolu pe faafa ona poloai atu o ia e tatau ona ia maua se Poloaiga” (Dean Jessee, “Joseph Knight’s Recollection of Early Mormon History,” BYU Studies, vol. 17, nu. 1 [1976], 37)

O le faatonuga a Iosefa Samita e “faataunuu mea ua ia te oe” e foliga mai e faatatau i le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, lea ua uma ona tuuina mai ai e le Atua ia Matini Harisi se poloaiga e “foai fua atu [lona fanua] mo le lomiga o le Tusi a Mamona” (MF&F 19:26).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:2, 19. “Ua faaumaina le finagalo o ia o lē e ona A’u”

Ata
Elder Neal A. Maxwell

Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “o le gauai atu o le finagalo o se tasi, o le mea moni e na o le pau lea o le mea e tulaga ese le patino e tatau ona tatou tuu i luga o le fata faitaulaga a le Atua. O isi mea e tele tatou te ‘avatu’… o le mea moni, o mea ia ua uma ona Ia tuuina mai pe nonoina mai ia i tatou. Ae ui i lea, a iu ina tuuina atu e oe ma a’u i tatou lava, e ala i le tuuina atu o tatou loto taitoatasi ia tofatumoanaina i le finagalo o le Atua, o lona uiga o loo tatou tuuina moni atu se mea ia te Ia! E na o le pau lena o le meatotino moni, e a i tatou e tuuina atu!” (“Swallowed Up in the Will of the Father,” Ensign, Nov. 1995, 24).

Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa naunau i taimi uma le Faaola e gauai atu i le finagalo o le Tama:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le mea sa foliga mai sa sili ona naunau Keriso e faamamafa mai e uiga i Lana misiona—i tua atu o uiga mama patino ma tua atu o lauga mananaia ma e oo lava i tua atu o le faamalologa, o le, sa Ia tuuina atu Lona loto i le finagalo o le Tama” (“Therefore, What?” [saunoaga i faiaoga faalelotu a le OAE, 8 Aok., 2000], 8, LDS.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:6, 11–12. “O le puapuaga e le gata” ma le “faasalaga e faavavau”

Na tuuina mai e Peresitene J. Reuben Clark, o le Au Peresitene Sili se manatu lenei e uiga i le “Faasalaga a le Atua”:

Ata
Peresitene J. Reuben Clark

“Pe a afio mai le Alii e tuuina mai ia i tatou lo tatou taui … ma lo tatou faasalaga, ou te lagona o le a tuuina mai [e le Faaola] lena faasalaga, lea o se mea faatauvaa lava o le a tauamiotonuina e la tatou solitulafono. Ou te talitonu o le a ia aumaia i totonu o lona faamasinotonu le alofa atoa e le muta, ma faamanuiaga ma le alofa mutimutivale ma le agalelei ma le malamalama ua ia te ia. …

“Ma i le isi itu, ou te talitonu a oo loa i le faia o taui mo a tatou amio lelei, o le a ia tuuina mai ia i tatou le maualuga e mafai ona tuuina mai, a’o i ai pea i le mafaufau le agasala sa tatou faia” (“As Ye Sow … ,” Brigham Young University Speeches of the Year [May 3, 1955], 7).

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le uiga o puapuaga e le gata ma le faasalaga e faavavau:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Ua tatou aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga o faasalaga e faavavau, po o le faasalaga tumau-faavavau, e le faapea o le a onosaia e le tagata ua ta’usalaina lenei faasalaga e faavavau. … Pe a totogi e se tagata le sala o ana mea le lelei ma salamo ma le lotomaualalo, taliaina le talalelei, e sau o ia i fafo mai le falepuipui ma ua tofia i se tikeri o le mamalu e tusa ai ma lona tau ma le taua” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–1956], 2:160).

Na tuuina mai e Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni manatu faaopoopo e faatatau i le uiga o le faasalaga e faavavau:

Ata
Elder James E. Talmage

“’O le faasalaga e faavavau’… e le faapea o le tagata mafatia lava ia po o le tagata agasala, o le a faia ia onosia ma mafatia e faavavau ma tumau ai. E leai se tagata o le a taofiofia i seoli i se umi e sili atu nai lo le mea e tatau ona i ai, e saunia ai o ia mo se mea e sili atu ona lelei. A oo loa o ia i lena tulaga o le a matala faitotoa o le falepuipui ma o le a i ai le olioli i totonu o au e faafeiloai o ia i se nofoaga e sili atu ona lelei” (i le Conference Report, Apr. 1930, 97; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 37).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:20. “I le taimi na Ou aveesea ai loʼu Agaga”

O le fuaitau “i le taimi na Ou aveesea ai loʼu Agaga” atonu na i ai sona faatatauga i le aafiaga na oo i ai Matini Harisi ina ua leiloloa ia te ia itulau e 116 o tusitusiga o le Tusi a Mamona. Na faamatalaina e Lusi Maka Samita, le tina o Iosefa e faapea, ina ua ta’u atu e Matini Harisi ia Iosefa Samita e uiga i tusitusiga ua leiloloa sa “tagi o ia i se leo o le faanoanoa loloto, ‘Oi, ua leiloa lo’u agaga! Ua leiloa lo‘u agaga!’” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 128).

O mafatiaga mo agasala e mafai ona tupu i le olaga nei faapea foi pe a tatou oti. Pe a tatou agasala, e aluese le Agaga Paia, ae tuua ai i tatou e aunoa ma le mana faamafanafana ma le paia o Lona faatasi mai. O Lona toesea, tatou te maua ai se “tofo” i le mafatia na oo i le Faaola a o tigaina o Ia mo a tatou agasala. O le faagasologa o le salamo e mafai ai ona tatou faaleleia i tatou lava ma lo tatou Tama oi le Lagi, ma toe olioli ai i le mafutaga a le Agaga Paia, ma ana faamanuiaga uma e o mai faatasi ai.

Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili i le sootaga i le va o le leai o se mafutaga a le Agaga Paia ma le manaomia o le salamo:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Afai e faigata ona e lagonaina le Agaga Paia, atonu o se tulaga atamai lou mafaufau loloto po o i ai se mea e manaomia ona e salamo ai ma maua ai le faamagaloga” (“Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign po o le Liahona, Iuni 2007, 23).