Seminare
Lesona 15: Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:66–67; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–7


Lesona 15

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:66–67; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6–7

Folasaga

I le tautotogo o le 1829 na lagona ai e le Perofeta o Iosefa Samita se lagona maoae o le faanatinati o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa ia iloaina na utiuti tele lona taimi e faaliliu ai ona o le manaomia ona faigaluega e tausia ai lona aiga. Sa fesoasoani Ema ma le uso o Iosefa o Samuelu e avea ma ni tusiupu, ae peitai sa le mafai ona la tusitusi mo ia i le taimi atoa. Ua atoa le tasi ma le afa tausaga talu ona umia e Iosefa ia papatusi, ma o le leiloloa ai o itulau e 116 o tusitusiga, sa na o ni nai itulau ai o mea na faaliliuina e iloa ai. Sa tatalo Iosefa ina ia auina mai e le Alii se tasi e mafai ona fesoasoani ia te ia i le galuega o le faaliliuga. I le tali mai i le tatalo a Iosefa, na auina mai ai e le Alii ia Oliva Kaotui e avea o se tusiupu.

O faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6 ma le 7 sa tuuina mai a’o le’i leva ona taunuu mai ia Oliva. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6 o loo i ai fautuaga ia Oliva e faatatau i lana matafaioi i le galuega a le Alii. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7 o loo i ai se faaliliuga o nisi o tusitusiga a Ioane le soo Pele, o aoaoga sa faataunuuina ai e le Alii le manaoga o Ioane e ola ma aumai agaga ia Iesu Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:66–67; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:1-9

Ua avea Oliva Kaotui ma tusiupu ia Iosefa Samita

Tusi se matauila ma se la oso i luga o le laupapa.

Ata
ata o le matauila
Ata
ata tosi o le la oso
  • O le a le eseesega o le kiina o se matauila mai le matamata i se la oso? (E mafai ona fautua mai e tagata o le vasega ni nai eseesega, ae ta‘u atu e faapea, o le isi e vave ona e vaaia le malamalama, ae o le isi, e faifaimalie lou vaaia [o le malamalama].)

Ia faamalamalama atu, sa faaaoga e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faatusatusaga lenei e aoao mai ai e uiga i faaaliga faaletagata lava ia. Sa ia aoao mai, o nisi taimi o faaaliga e oo “vave mai, atoatoa, ma i le taimi lava e tasi [e pei o le kiina o se moli i se potu pogisa]. “ [Ae] o le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi” (“O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 88). Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i ni taimi na tali mai ai e le Alii a latou tatalo i le taimi lava lena, ma i taimi na Ia tali faasolosolo mai ai. A o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6 i le aso, uunaia i latou e vaavaai mo upumoni o le a fesoasoani latou te iloa ai le taimi e tuu mai ai e le Atua ni faaaliga ia i latou.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le talaaga faasolopito mo lenei faaaliga, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le palakalafa muamua o le faatomuaga o le lesona lenei. Ona valaaulia lea o tagata uma o le vasega e faitau le leoa le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:66–67 ma faailoa mai auala na fesoasoani ai le Tama Faalelagi ia Iosefa i ana taumafaiga e faavavevave atili le faaliliuga.

  • O le a le mea na faia e le Alii e tali mai ai i le augani a Iosefa mo se tasi e fesoasoani ia te ia e faaliliu?

A uma ona lipoti mai e tagata o le vasega mea na latou mauaina, faamalamalama atu, na sau Oliva Kaotui mai Palamaira, Niu Ioka, e sili atu i le 140 maila le mamao, e feiloai ma Iosefa i Haramoni, Penisilevania (tagai i Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Faafanua 1, “Matu i sasae Iunaite Setete”), ma sa taunuu atu o ia i ni nai aso talu ona mavae le tatalo a Iosefa mo se fesoasoani.

Faamalamalama atu e faapea, e lei leva ona amata tusitusi Oliva mo Iosefa, ae maua e Iosefa se faaaliga lea na fetalai mai ai le Alii ia Oliva. O lenei faaaliga na talanoaina ai manaoga o Oliva ma o le mea moni sa taliina ai fesili sa ia tatalo e uiga i ai, ae sa le’i faailoaina atu ia Iosefa. Valaaulia ni tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:5-6, 8 ma vaavaai mo faailoga na silafia ai e le Alii manaoga o Oliva.

  • O a ni mea ua ta’u mai ia i tatou e uiga ia Oliva, mai nei fuaiupu ma le taumafaiga a Oliva e malaga mai i le 140 maila e fesoasoani ia Iosefa?

Manatua: O fuaiupu 1-9 o loo toe taua foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11, o se faaaliga na fitoitonu ia Ailama Samita, ma o le a talanoaina atili i lena lesona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:10–24

Ua faamautinoa mai e le Alii ia Oliva Kaotui le moni o le galuega

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • Pe na e mauaina se tali mai le Atua ae mulimuli ane e lagona le popole po o le le mautonu e uiga i le tali? (Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni a latou aafiaga. E mafai foi ona faasoa atu sa oe lava ia aafiaga. Faamanatu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia tele, pe patino tele mo le faasoaina.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:10–13 i le faamatala atu e faapea, na ta’u mai e le Alii ia Oliva Kaotui, na i ai ia Oliva le meaalofa o faaaliga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–17, 20, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii ia Oliva e uiga i le mauaina ma le iloaina o faaaliga.

  • O a ni upumoni na aoao e le Alii ia Oliva e uiga i le mauaina ma le iloaina o faaaliga?

E ono ta‘ua e tagata o le vasega mataupu faavae nei. Atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa, a o faailoa mai i latou e tagata o le vasega. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga fuaitau o loo i nei fuaiupu e anoa ia i latou.

A o tatou sailia ni tali mai le Tama Faalelagi, o le a Ia tuuina mai ia i tatou ni faatonuga.

O le a faamalamalamaina e le Alii o tatou mafaufau e ala i le Agaga Paia.

E silafia e le Atua o tatou mafaufauga ma faamoemoega o o tatou loto.

Pe a tatou maua faaaliga, e tatau ona tatou teuina i o tatou loto.

  • Aisea e taua ai ona tatou iloa e faafofoga ma tali mai le Alii i a tatou tatalo?

  • O le a sou manatu i le uiga o le, o le a “faamalamalamaina” e le Alii o tatou mafaufau? (Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou, e ala i le Agaga Paia, ni manatu ma malamalamaaga.)

  • Aisea e taua ai le iloa, e na o le Atua e silafia o tatou mafaufauga ma faamoemoega o o tatou loto?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “teu” afioga a le Alii? (Ia suesue, mafaufau loloto, ma galue i mea ua faaalia mai e le Alii, ma ia faalagolago i le faaaliga tatou te maua.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:21-24, ma fai atu i tagata o le vasega e saili mo se isi auala e fesootai mai ai le Alii ia i tatou.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le isi auala e fetalai mai ai le Alii ia i tatou? (E fetalai mai e le Alii le filemu i o tatou mafaufau o se molimau o le upu moni. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le fuaitau “filemu i lou mafaufau,” [MF&F 6:23].)

  • Mai ou aafiaga, e faapei le lagona o le tautala mai e le Alii o le filemu i o tatou mafaufau?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le auala e mafai ona oo mai ai faaaliga ia i latou, ia faailoa atu e faapea, o le iloaina o le taimi e talanoa mai ai le Alii ia i tatou e mafai ona luitauina i nisi o taimi. Faamalamalama atu na faaopoopo teisi mai e Elder Bednar le talafaatusa o le la oso, e faamanino ai le auala e masani ona oo mai ai fesootaiga mai le Alii. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei:

Ata
Elder David A. Bednar

“O nisi taimi e oso a’e le la i se taeao e puaoa ma pe ufitia i le ao. Ona o tulaga faamalumalu mai, o le a faigata ai ona iloa le malamalama, ma o le a le mafai ona faailoa le taimi tonu e oso a’e ai le la i le tafailagi. “

“I se auala foi faapena, e tele taimi tatou te mauaina ai se faaaliga e aunoa ma le iloa tonu pe faapefea ae pe o afea foi tatou te maua ai le faaaliga” (“The Spirit of Revelation,” 89).

  • E faapefea ona tatou le amanaiaina pe faaleano i nisi o taimi i tali a le Alii i a tatou tatalo?

  • O le a se fautuaga e te tuuina atu i se tasi e manao e aoao pe faapefea ona iloa lelei le taimi e fetalai mai ai le Alii ia te ia?

Ia faamalamalama atu, ana le uma ona maua le faaaliga lenei, e le ta’uina atu e Oliva ia Iosefa e uiga “i le po” lea na faatatau atu i ai le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le mea na iloa e le Perofeta o Iosefa Samita ina ua mavae le mauaina o le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Ina ua uma ona ma maua lenei faaaliga, sa ta’u mai e Oliva Kaotui ia te a’u, e faapea, ina ua alu atu o ia i le fale o lo’u tama e nofo ai, ma ina ua uma ona ta’u atu e le aiga ia te ia e uiga i lo’u mauaina o papatusi, o lena po e tasi ina ua alu e moe, sa ia valaau atu ai i le Alii e fia iloa pe na moni nei mea, ma sa faapea ona faaali mai e le Alii ia te ia e moni, ae sa ia taofia le mea atoa o se mealilo, ma sa le’i tauina lava i se tasi; o lea la, ina ua uma ona tuuina mai lenei faaaliga, sa ia iloa e moni le galuega, aua e leai se tagata soifua na iloa le mea sa ta’ua i le faaaliga, ae ua na o le Atua lava ma ia” (History of the Church, 1:35).

Valaaulia tagata o le vasega e tomanatu i ni taimi na faamalamalamaina ai e le Atua o latou mafaufau pe na tuuina mai ai ia i latou toafilemu. Mafaufau e valaaulia i latou e tusi i lalo nisi o nei mea e manatua. Uunaia i latou e faalagolago i le faaaliga faaletagata lava ia na latou maua i le taimi ua tuanai. Faamalamalama atu o le lesona e lua o le a sosoo ai, o le a fesoasoani ia latou aoao ia iloa tali i a latou tatalo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:25–37

Ua fautuaina e le Alii ia Iosefa ma Oliva e faaliliu, ma aua le masalosalo pe matatau

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:25–31 e ala i le faamatala atu, na tau mai e le Alii ia Oliva, afai e manao i ai, e mafai ona ia maua le meaalofa o le faaliliu, ma tutu ma Iosefa o se molimau lona lua o le Tusi a Mamona.

  • Ana faapea o oe o Oliva, o a ni ou lagona e i ai a’o e faalogo i le tiutetauave sa tuuina atu e le Alii i ou luga?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i ni taimi na latou lagonaina ai le masalosalo po o le fefe i se mea na finagalo le Alii latou te faia. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:32–37 ma saili pe na faapefea ona fautuaina e le Alii ia Iosefa ma Oliva e faatoilalo o le masalosalo ma le fefe a o la faaauau ona faia o Lana galuega.

  • O a upumoni po o le mataupu faavae mai lenei fautuaga e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga? (E mafai ona fautua mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu a o tatou vaavaai atu ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou faatoilaloina le masalosalo ma le fefe.)

  • O a nisi o faataitaiga o auala e ono vaai atu ai se tagata ia Keriso i manatunatuga uma?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ina ua fesoasoani lo latou malamalama i le Faaola latou te faatoilalo ai le masalosalo po o le fefe. Atonu e te manao e faasoa atu sa oe lava aafiaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7

Na folafola atu ia Ioane le soo Pele, o le a ola o ia e aumai agaga ia Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua

Manatua: E leai se mea ua faaalia mai e uiga i faamatalaga patino o le galuega a Ioane, i le avea ai ma se tagata aveolaina. Aua le taumatemate i le po o fea o i ai Ioane po o mea ua ia ausia.

Ia faamalamalama atu e faapea, i se taimi o Aperila 1829, a o fesoasoani Oliva ia Iosefa i le faaliliuga, sa faapea ona i ai “se eseesega o [o la’ua] manatu … e uiga i le tala a Ioane le Aposetolo, o loo ta’ua i le Feagaiga Fou [tagai Ioane 21:20–23] … , pe na maliu o ia, pe sa faaauau pea [ona ola]” (Histories, Voluma 1: 1832–1844, vol. 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers [2012], 284).

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 7:1-3 ia iloa ai le tali i le fesili a Iosefa ma Oliva. (Afai e faafaigata e tagata o le vasega ona faailoa mai le tali, atonu e te fautua atu latou te faitauina le aotelega o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 7:1-3.)

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–15. O le iloaina o tali i tatalo

Na faamatalaina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le manaomia o le tatalo ma le auala e iloa ai tali mai le Atua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O le iloaina o tali i tatalo e i ai taimi e matuai faigata ai. O nisi taimi tatou te taumafai ai ma le leai o se atamai e faafetaiaia le olaga e ala i le faalagolago i lo tatou lava poto masani ma malosiaga. E sili atu lo tatou atamamai pe a tatou saili atu e ala i le tatalo ma musumusuga faalelagi e iloa ai le mea e fai. E faamautinoa mai e lo tatou usiusitai e faapea, pe a manaomia, e mafai ona agavaa i tatou mo le mana faalelagi e ausia ai se faamoemoega musuia.

“E pei lava o le toatele o i tatou, e le’i iloaina e Oliva Kaotui le faamaoniga o tali i tatalo ua uma ona tuuina mai e le Alii. …

“Afai e te lagonaina e le’i tali atu le Atua i au tatalo, mafaufau loloto i mau nei [MF&F 6:14–15]—ona tagai lea ma le totoa mo ni faamaoniga i lou lava olaga atonu ua uma ona Ia tali atu ia te oe” (“E Faapefea ona Maua ia Faaaliga ma Musumusuga mo Lou Olaga Patino,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 47).

Na faasoa mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se malamalamaaga e faatatau i le auala e iloa ai faaaliga faaletagata lava ia:

Ata
Elder David A. Bednar

“Atonu tatou te le vaai i ni agelu, faalogo i ni leo mai le lagi, pe mauaina foi ni uunaiga lofituina faaleagaga. … Ae a tatou faamamaluina a tatou feagaiga ma tausi i poloaiga, a o tatou taumafai atili e le aunoa e faia mea lelei ma atili ona lelei, e mafai ona tatou savavali ma le mautinoa o le a taialaina e le Atua a tatou la’a. …

“… O nisi taimi o le a galue vave ai ma malosi le agaga o faaaliga, o isi taimi e faifai malie ma le le gaoia, ma e tele lava ona matua’i maaleale atonu o le a e le malamalama lelei i ai. Ae po o le a lava le mamanu e maua mai ai lenei faamanuiaga, o le malamalama na te aumaia o le a suluia ai ma faalauteleina ai lou agaga, ma faatupulaia lou malamalama (tagai i le Alema 5:7; 32:28), ma taitaia ma puipuia oe ma lou aiga“ (“O Le Agaga o Faaaliga,“ Ensign po o le Liahona, Me 2011, 90).