Seminare
Lesona 107: Mataupu Faavae ma Feagaiga 102


Lesona 107

Mataupu Faavae ma Feagaiga 102

Folasaga

E oo ane ia Ianuari 1834, ua faatupulaia le Ekalesia i le silia ma le 3,000 ona tagata auai. O lenei faatupulaia na aliae ai se manaomia o le faaopoopoga o tulaga faaleautaitai e taulimaina fuafuaga a le Ekalesia. O le aso 17 o Fepuari, 1834, na faapotopoto ai ni faitaulaga sili e luasefulu ma le fa i le maota o Iosefa Samita mo se konafesi lea sa faatulagaina ai le uluai aufono a fautua maualuga o le Ekalesia. Na ta’ua e Orson Hyde, o le failautusi o le fonotaga e faapea, e masalo sa faia e fautua maualuga ni mea sese i minute o le fonotaga. O le mea lea, sa autasi ai le aufono e tatau ona faia e le Perofeta soo se faasaoga e alagatatau ai. Sa faaalu e Iosefa Samita le aso na sosoo ai, 18 o Fepuari, i le faia o se lomiga musuia o na uluai minute. Sa faia ni nai faasa’oga laiti i minute ma taliaina i le aso na sosoo ai, 19 o Fepuari. O lenei ua maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102, o nei minute ua faataoto mai ai le faavaega o fautua maualuga ma tuuina mai ai le taitaiga mo au peresitene o siteki ma fautua maualuga pe a latou faia ni aoaiga mo tagata o e ua faia ni solitulafono matuia. (Ia manatua, e mafai foi ona faatagaina au peresitene o itu ma aufono a itu e mulimuli i nei faiga faavae.)

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:1–5

Ua faatulagaina le uluai fono a fautua maualuga o le Ekalesia

Faitau leotele le tala lenei na faamatalaina e Peresitene Harold B. Lee:

Ata
Peresitene Harold B. Lee

“I ni tausaga se tele ua mavae … Sa ou auauna atu ai o se peresitene o le siteki. Sa i ai sa matou mataupu ogaoga na oo mai i luma o fautua maualuga ma le au peresitene o le siteki, lea sa iu ai i le tapeina o le igoa o se alii o le sa afaina ai se tamaitai talavou lalelei. Ina ua maea se fonotaga lea na toeitiiti alu ai le po atoa ma iu ai i lena faatinoga, sa ou alu atu i lo’u ofisa ma sina vaivai i le taeao na sosoo ai ae na faafetoai a’u e se uso o le alii lea sa matou [feiloai i le fonotaga] i le po na mavae atu. Sa fai mai lea alii, ‘Ou te fia ta’u atu ia te oe e le nofosala lo’u uso i le mea na outou moliaina ai o ia.’

“’E faapefea ona e iloa sa le’i agasala o ia?’ sa ou fesili atu ai.

“‘Aua sa ou tatalo, ma na fai mai le Alii sa mama o ia,’ na tali mai ai lea alii” (Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams [1996], 420–21).

  • I lou lava manatu, e mafai faapefea ona maua e le alii se tali e ese mai i le faaiuga sa faia e le au peresitene o le siteki ma fautua maualuga?

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102 o loo i ai mataupu faavae e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i auala e saili atu ai au peresitene o siteki ma fautua maualuga ina ia iloa le finagalo o le Alii e uiga i auala e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia o e ua faia ni solitulafono matuia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o le a le mea e ta’u o se au fautua maualuga.

  • O le a le au fautua maualuga? (O se vaega o ni faitaulaga sili e toa 12 e pulefaamalumalu ai “se tasi po o le toatolu o peresitene.” I le Ekalesia i le taimi nei, o se peresitene o le siteki ma ona fesoasoani e pulefaamalumalu i se au fautua maualuga.)

Faamalamalama atu o le au fautua maualuga o loo faamatalaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102 sa i ai nisi o auala sa ese ai mai au fautua maualuga i siteki i aso nei. Sa pule aoao i Katelani, Ohaio, ma eria lata ane ma sa pulefaamalumalu ai le Au Peresitene Sili. Ae peitai, a’o faatoateleina le faitau aofai o le Ekalesia, sa faatulagaina ni siteki, ma sa valaauina ni au peresitene o siteki ma fautua maualuga e auauna i le Ekalesia i totonu o tuaoi taitasi o o latou lava siteki.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faamoemoega o se au fautua maualuga, ma pe faapefea ona tofiaina.

  • E faapefea ona tofia se au fautua maualuga? O le a lona faamoemoega?

A uma ona tali mai tagata aoga i fesili o loo i luga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O se fautua maualuga e tofiaina e ala i faaaliga e foia faafitauli taua e tulai mai i le Ekalesia. Faamalamalama atu o “faafitauli taua” e masani lava ona faatatau i tulaga ia e faia ai tagata o le ekalesia ni soligatulafono matuia.

Faamalamalama atu, o le tala a Peresitene Lee i le amataga o le lesona, ua tuuina mai ai se tasi o tiutetauave o le au fautua maualuga: e galulue o se aufono aoai a le Ekalesia, i lalo o le taitaiga a le au peresitene o le siteki. Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le faamoemoega o fono aoai, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai atu i le vasega e faalogologo mo faamoemoega e tolu o fono aoai a le Ekalesia.

“O soligatulafono sili ona ogaoga, e pei o le solia o tulafono a le malo, o le faasaunoa i taitoalua, faasaunoa i tamaiti, mulilua, faitaaga, toso teine, ma le mata’ifale po o le toe ui i fanau, e masani ona manaomia ai aoaiga aloa’ia faale-Ekalesia. O aoaiga aloa’ia faale-Ekalesia e aofia ai le taofia o avanoa o se tagata auai o le Ekalesia, po o le tape o le igoa mai faamaumauga a le Ekalesia. …

“… O faamoemoega o fono aoa’i o le[1] laveaiina o agaga o e ua solitulafono,[2] puipuia o e ua ta’umamaina,ma le[3] malupuipuia o le mama atoatoa, amiotonu, ma le igoa ta’ulelei o le Ekalesia.

“O aoa’iga faale-Ekalesia o se faagasologa musuia lea e faataunuuina mo se vaitaimi. O lenei faagasologa ma e ala i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona maua e se tagata o le ekalesia le faamagaloga o agasala, toe maua le filemu i le mafaufau, ma maua le malosi e aloese mai ai i le solitulafono i le lumanai” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 74).

  • O a ni faamoemoega se tolu o fono aoai a le Ekalesia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai auala e tatau ai i sui o le au fautua maualuga ona faataunuu o latou valaauga. Ona fai atu lea i tagata aooga e lipoti mai ni mea na latou mauaina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:6-34

Ua faataatitia mai aiaiga mo se fono aoai

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:6–11 i le tau atu i tagata aoga, o nei fuaiupu ua faamalamalama mai ai le auala e faafoe ai se fonotaga a fautua maualuga pe afai e le o auai uma ai ona sui. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:12–14 e iloa ai pe faapefea ona filifilia sui o le aufono maualuga e saunoa i se fono aoai. Ona fai atu lea i tagata aoga e lipoti mai ni mea na latou mauaina.

  • O le a le uiga o le faia o se vili? (I le tulaga lenei, o lona uiga e se’i e sui o le aufono ni numera mai le 1 i le 12.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:15–18, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mafuaaga e ala ai ona se’i e se fautua maualuga ni numera.

  • O a ni mea ua tatou aoaoina mai i fuaiupu e 15-16 e uiga i le ala e tatau ona faafoeina ai fono aoai? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: I le Ekalesia a Iesu Keriso, o fono aoai e tatau ona faia e tusa ai ma le fai mea tutusa ma le faamasinoga tonu.)

  • Afai e se’i e se fautua maualuga se numera soagia i le taimi o le fono aoai, o le a lona tiutetauave? E faapefea ona o faaalia i lenei faiga le finagalo popole o le Alii mo tagata o le Ekalesia o e solia agasala matuia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le mea e ao ona faia e le peresitene o le aufono, pe a uma ona faafofoga atu i itu uma e lua o le mataupu. Ona fai atu lea i tagata aoga e lipoti mai ni mea na latou mauaina.

  • O le a faapefea ona fesoasoani ai i le peresitene o le siteki e faia se faaiuga, ina ia faafofoga muamua atu i sui o le aufono o saunoa mo le lelei o le tagata ua molia faapea foi ma le manuia o le Ekalesia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley, ma valaaulia le vasega e matau le mea e fai e le peresitene o se aufono, e faaopoopo atu i le faalogologo atu i itu uma e lua o le mataupu:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ou te faapea atu ia te outou … ou te manatu e le tatau ona tuuina atu se faaiuga o se aoaiga ao lei faia muamua se tatalo. O le faamasinoina o se tasi, o se mataupu e faigata ona maua se tonu i le manatu o tagata, ae maise lava le tagata e toatasi. E tatau ona i ai le taitaiga a le Agaga, e saili atu i ai ma le filiga ma mulimuli ai, pe afai e manaomia le faia o le faamasinoga tonu” (“O Loo i Ai i Fesoasoani le Saogalemu,” Liahona, Ian. 1991, 54).

  • O le a le mea e fai e le peresitene o le siteki e faaopoopo atu i le faafofoga atu i itu e lua o le mataupu?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 19, o le a le mea e talosaga atu le peresitene i le aufono e fai pe a uma ona ia faia se faaiuga?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:20–22 e ala i le faamalamalama atu e faapea, o nei fuaiupu ua tuuina mai ai ni faatonuga i le mea e fai pe afai e i ai se le mautonu i le faaiuga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:23. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le mea e tatau ona fai i mataupu, pe afai e le manino faafitauli e faatatau i aoaoga faavae. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

  • O a upumoni o loo aoao mai i le fuaiupu e 23? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E faaali mai e le Alii Lona mafaufau ia i latou o e pulefaamalumalu i fono aoai.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:27–34 i le faamatala atu e faapea, o faaiuga a se fono aoai a le siteki e mafai ona apiliina i le Au Presitene Sili.

Toe faamanatu faatasi ma tagata aoga le tala sa faamatalaina e Peresitene Harold B. Lee i le amataga o le lesona lenei.

  • O ai o le a sili atu ona i ai lou talitonuina—o le au peresitene o siteki ma le aufono a Fautua maualuga po o le alii sa luiina la latou faaiuga?

  • E faavae i upumoni ua e aoaoina i lau suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 102, aisea e mafai ai ona tatou tuu atu o tatou talitonuga i faaiuga e faia e ala i fono aoai a le Ekalesia?

A uma ona tali mai tagata aoga, atonu e te manao e valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le vaega o loo totoe o le tala a Peresitene Lee:

Ata
Peresitene Harold B. Lee

“Sa ou fai atu ia te ia e susu mai i totonu o le ofisa ma sa ma saofafai i lalo, ma sa ou fesili atu, ‘Mata e afaina pe a ou fai atu ni nai fesili patino ia te oe?’

“Sa fai mai o ia, ‘Oi e leai.’ …

“’Ua fia tausaga o lou soifua?’

“’Fasefulu-fitu.’

“’O le a le perisitua o loo e umia?’

“Sa ia fai mai, se pei uma lava o le aoao.

“’O e tausia le Upu o le Poto?’

“’Oi, e leai.’…

“’O totogi lau sefuluai?’

“Sa ia fai mai, ‘Leai’—ma na te lei fuafuaina e totogi pe afai e avea lava lena … tagata ma epikopo o le Uarota Tolusefulu Lua.

“’Sa ou fai atu, ‘E te auai i au sauniga o le perisitua?’

“Sa ia tali mai, ‘Leai, lau susuga!’ …

“’E te auai foi la i au sauniga faamanatuga?’

“’Leai, lau susuga.’

“‘E fai ni au tatalo faaleaiga?’ ma sa ia fai mai e leai.

“’E te suesue i tusitusiga paia?’ Sa ia fai mai, ona e leaga ona mata, ma e le lelei tele lana faitau. …

“’O lenei, la,’ sa ou fai atu ai, ‘e toasefululima alii e sili .ona soifua lelei i le Siteki a Paionia sa tatalo anapo. … ma sa autasi alii uma. … Ae o oe, sa leai se tasi o nei mea na e faia, ae na e fai mai sa e tatalo ma maua mai se tali e ese mai. E faapefea ona e faamalamalama mai lena mea?’

“Ona tuuina mai lea e lenei alii se tali, ou te manatu o se matuai tulaga ese lava. Sa ia fai mai, ‘Ia, Peresitene Lee, ou te manatu atonu na maua mai la’u tali i le punavai sese”’ (Teachings of Harold B. Lee, 421–22).

Mafaufau e faasoa atu lau molimau e uiga i le mafuaaga e mafai ai ona tatou talitonuina faaiuga a au peresitene o siteki ma fautua maualuga i le Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 102. Fono aoai a le Ekalesia

Na faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mea lenei e uiga i fono aoai a le Ekalesia:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“O nisi taimi e fesili ai tagata o le Ekalesia pe aisea e faia ai fono aoai a le Ekalesia. O le faamoemoega o le tafatolu: e laveai ai le agaga o le tagata solitulafono, ina ia puipuia ai lē ua tauamiotonuina, ma ia malupuipuia le mama a’ia’i, amiosao, ma le igoa tauleleia o le Ekalesia.

“Ua faatonuina e le Au Peresitene Sili o fono aoai e ao ona faia i le mataupu o le fasioti tagata, o le mataifale, [o le sauaina o fanau (feusuai pe faaletino)], po o le liliuese. E ao foi ona faia se fono aoai pe a solia e se taitai iloga o le Ekalesia se solitulafono matuia, pe afai mo le tagata solitulafono o se tagata taulamalama e ono avea ma se faamata’u i isi tagata, pe a faaalia e le tagata se mamanu faifaipea o ni solitulafono ogaoga, [ma] pe afai ua lauiloa se solitulafono matuia. …

“O fono aoai e mafai foi ona tauaofia e iloilo ai se tulaga o se tagata o le Ekalesia pe a uma ona solia se solitulafono matuia e pei o le faapau pepe, taotoga e suia ai itutino sa, fasioti tagata taupulepule, tosoteine, sauaga i feusuaiga fai faamalosi, faamanualiaina ma le loto i ai o isi, mulilua, faitaaga, fesootaiga faatauatane/faatauafafine, … faasaunoa i le toalua, fuafuaina o le lafoaiina o tiutetauave o le aiga, faomea, faaaogaina sese o [tupe a le Ekalesia] gaoi, faatauina atu o fualaau faasaina, taufaasese, molimau pepelo, po o le tauto pepelo. [E mafai foi ona tauaofia se fono aoai pe a ta’usalaina se tagata solitulafono i ni faiga taufaasese matuia, faia o ni faamatalaga taufaasese, po o isi ituaiga o amioga taufaasese po o le le faamaoni i faiga faapisinisi.]

“O fono aoai e le valaauina ina ia faamasinoina ai mataupu faalemalo pe faasolitulafono. O le faaiuga a se faamasinoga faalemalo e mafai ona fesoasoani e iloa ai pe tatau ona tauaofia se fono aoai a le Ekalesia. Ae peitai, o le faaiuga a se faamasinoga faalemalo e le faatonuina ai le faaiuga o se fono aoai.

“O fono aoai e le faia mo ni mea e pei o le le totogia o le sefuluai, le tausia o le Upu o le Poto, le auai i le lotu, po o le le taliaina o faiaoga o aiga. E le faia ona o le gau o se pisinisi po o le le totogia o aitalafu. E le’i fuafuaina [fono aoai] e foia ai ni feeseeseaiga a tagata o le ekalesia. Pe faia foi mo tagata o le ekalesia, o e poloai mai e aveese o latou igoa mai faamaumauga a le Ekalesia pe [ua le toaaga i le ekalesia]. …

“O se fono aoai e amata i se tatalo amata, ona sosoo ai lea ma se faamatalaga o le mafuaaga o le tauaofia o le aufono. E talosagaina le tagata o le ekalesia e faamatala i ni faaupuga faigofie ma masani ai le solitulafono ma faamatala ona lagona ma po o a ni laasaga o le salamo ua ia uia. E mafai ona tali atu le tagata i fesili fia malamalama mai i taitai. Ona tuumuli ai lea o ia, ae fefautuaai faatasi taitai, tatalo, ma faia se faaiuga.

“E tele vaega e silasila i ai le aufono, e pei o le, pe na solia ai feagaiga o le malumalu po o le faaipoipoga; pe na solia ai se tulaga o le faatuatuaga po o le pule; o le fai soo, matuia ma le ogaoga o le agasala; o matua [i tausaga], matua o le mafaufau, ma potomasani o le tagata solitulafono; o le manuia o tagata le sala na aafia ai, ma tagata le sala o le aiga; o le taimi i le va o le soligatulafono ma le taimi na ta’uta’u ai; pe na ofo atu lava pe leai le ta’uta’uina atu o le agasala; ma faamaoniga o le salamo.

“O i latou o e saofafai i le aufono e tatau ona tausisia le matuai le faalauaiteleina o mea uma ma ia taulimaina le mataupu i se agaga o le alofa. O lo latou faamoemoega e le o le faasala ina ia taui ma sui; ae, ia fesoasoani i le tagata ia faia ni suiga manaomia e toe tulai ai ma le mama i luma o le Atua.

“O faaiuga a le aufono e tatau ona faia i musumusuga. E mafai e se aufono ona faia se faaiuga se tasi mai i faaiuga e fa: (1) e leai se mea e faia, (2) faanofo vaavaaia mamafa, (3) taofia, po o le (4) tapeina o le igoa.

“E tusa lava pe ua faia se solitulafono, e mafai ona filifili le aufono e leai se mea e faia i lena taimi. (O le a uunaia le tagata ia maua nisi fautuaga faaopoopo mai lona epikopo.)

“O lefaanofo vaavaaia mamafa o se tulaga le tumau o le aoaiga, e tuuina atu o se auala e fesoasoani ai i le tagata ia salamo atoatoa. O le taitai pulefaamalumalu o le aufono na te faamanino atua tuutuuga e mafai ai ona faamutaina le nofo vaavaaia. I le taimi o le nofo vaavaaia, e tausisia e le epikopo po o le peresitene o le siteki le fesootaiga vavalalata e fesoasoani ai i le alualu i luma o le tagata.

“O le filifiliga lona tolu e mafai ona faia e le aufono o le taofia o le tagata. O le taofiaga e [tatau ona] le tumau, ae e le faapea e tatau lava ona puupuu. O le tagata e taofia e faatumauina pea le avea ma tagata o le Ekalesia. E uunaia i latou ia auai i fonotaga faitele a le Ekalesia, ae e lē aiā e faia tatalo i fonotaga faitele pe tuuina atu ni lauga. E le mafai ona latou umia se tofiga i le Ekalesia, aai ma feinu i le faamanatuga, palota i le lagolagoina o taitai o le Ekalesia, umia se pepa faataga o le malumalu, pe faaaoga le perisitua. Ae peitai, e mafai ona latou totogi sefuluai ma taulaga ma faaauau pea ona ofuina ofusa pe afai ua maua faaeega paia.

“O letapeina o le igoa o le faamasinoga aupito sili ona ogaoga lea e mafai ona faia i se aoaiga a le Ekalesia. O tagata e tape igoa e le toe avea ma ni tagata o le Ekalesia. O le mea lea, ua teenaina ai ia i latou ia avanoa o le avea ma tagata o le Ekalesia, e aofia ai le ofuina o ofusa ma le totogina o sefuluai ma taulaga E mafai ona latou auai i fonotaga faitele a le Ekalesia, ae, e pei o tagata e taofia, e faatapulaaina lo latou auai i na fonotaga. O tagata e tapeina igoa ua fautuaina e salamo ma ia ola ina ia agavaa mo le papatisoga mulimuli ane” (“A Chance to Start Over: Church Disciplinary Councils and the Restoration of Blessings,” Ensign, Sete. 1990, 15-16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 102:18. O aia tatau o le tagata na momolia ma le tagata ua moliaina

I le 1840, na tuuina mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faatonuga mo aufono a fautua maualuga e faatatau i aia tatau a i latou ua tuuaia ua agasala. O loo faaauau pea ona faaaoga ia mataupu faavae na ia aoao mai i fono aoai a le Ekalesia i aso nei. Sa ia aoao mai:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E le tatau i le Aufono ona faia se faamasinoga e aunoa ma le le i ai o itu uma e lua, po o le i ai o se avanoa e auai ai; pe e tatau foi ona latou faalogo i le faitioga a se tagata se toatasi a’o lei oo mai lana mataupu mo le faamasinoina; pe e tatau foi ona latou faatagaina uiga o se tasi ina ia faailoa atu i luma o Fautua Maualuga ae e le o i ai le tagata ma sauni e tali atu mo ia lava; ma ia le manatu faapito mafaufau o le aufono i le, pe tetee i soo se tasi latou te ono faia se gaoioiga i lana mataupu” (i le History of the Church, 4:154). Afai e le mafai ona auai atu le isi tagata po o le molimau autu i se fono aoai, e valaaulia o ia e le taitai pulefaamalumalu e auina atu se faamatalaga tusitusia.