Seminare
Lesona 118: Mataupu Faavae ma Feagaiga 110


Lesona 118

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110

Folasaga

I le aso Sa, 3 Aperila, 1836, sa faia ai se sauniga faamanatuga i le Malumalu o Katelani. I le taimi o le sauniga, sa o atu ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i se vaega o le malumalu lea sa i ai se veli sa tuueseeseina ai i laua mai le faapotopotoga. Sa laua faia ai se tatalo. Ina ua laua tutu a’e i luga mai le tatalo, na faaali mai Iesu Keriso ia i laua ma taliaina le malumalu fou na faatoa faapaiaina. Ona faaali mai ai lea o Mose, Elaia ma Elia, ma na toefuatai mai ai ki o le perisitua. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110 o se tala lea e uiga i lenei faaaliga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:1–10

Ua faaali mai le Alii ma talia le Malumalu o Katelani

Fesili atu i tagata aoga po o le a le mea o loo tusia i fafo o malumalu uma. (“E Paia i le Alii—o le Maota o le Alii.”)

  • O le a le uiga o le fuaitau “o le Maota o le Alii” ia te oe?

A uma ona talanoaina e tagata aoga lenei fesili, faamalamalama atu e faapea, sa asiasi mai le Alii i Lona maota i Katelani, Ohaio, a’o le’i umi ona mavae lona faapaiaina. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i mea na tutupu i le vaitaimi o lenei mea paia na tupu, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le vaega o le folasaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai na i ai, ae po o a foi ni mea sa latou faia a’o le’i tupu lenei faaaliga vaaia.

  • O ai sa i ai le taimi o lenei faaaliga vaaia? O a ni mea sa latou faia a’o lei tupu lenei faaaliga vaaia?

Valaaulia se isi tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:1–3. A o lei faitau le tagata aoga, fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma taumafai e vaai faalemafaufau i mea o loo faamatalaina i nei fuaiupu.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:4–5 ina ia iloa ai le fetalaiga a le Faaola ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

  • O a ni mea o loo i nei fuaiupu e anoa ia te oe? Aisea?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faitau leotele ma feauauai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:6–10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na fetalai mai ai le Alii ia olioli le Au Paia atoa.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 7, aisea na i ai i le Au Paia se mafuaaga tele e olioli ai? (Na taliaina e le Alii le malumalu ma folafola mai e faaali mai o Ia lava ia i latou i totonu [o le malumalu].)

  • E mafai faapefea ona faaali mai e le Alii o Ia lava i tagata i totonu o le malumalu? (O le upu faaali o lona uiga ia faaalia po o le faaali. Faamanatu i tagata aoga sa latou talanoaina lenei mea i le taimi na suesueina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109. O le tele o taimi, e faaali mai ai e le Alii o Ia lava e ala i le mana o le Agaga Paia.)

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae mai le folafolaga o loo i le fuaiupu 7-8. E mafai e tagata aoga ona faailoa mai ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu le faamatalaga lenei: Afai tatou te usitai i poloaiga a le Alii ma tausi mama i Lona maota, o le a Ia faaali mai e ia o Ia lava ia i tatou i totonu o Ona malumalu. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei i lenei mataupu faavae, ia talanoaina fesili nei:

  • E mafai faapefea ona tatou tausia le mama ma le le faaleagaina o le maota o le Alii?

  • Aisea e te manatu ai, e finagalo le Alii ina ia tatou usiusitai ma mama ona faatoa Ia faaali mai ai lea o Ia lava ia i tatou i totonu o Lona maota?

Afai ua auai atu tagata aoga i le malumalu, valaaulia i latou e manatunatu i se aafiaga na latou maua sa latou lagonaina ai le latalata atu i le Alii iina. Mafaufau e faasoa atu ou lagona i le taimi na e tapuai ai i le malumalu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:9–10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai e mafai ona olioli ma aisea?

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o ai o le a faamanuiaina ona o le toefuataiga o faamanuiaga o le malumalu?

  • E faapefea ona faamanuiaina le lalolagi ona o malumalu ma le galuega o le faaolataga mo e o loo ola ma e ua oti?

  • E faapefea ona avea le malumalu o se faamanuiaga i lou olaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11-16

Ua faaali mai Mose, Elaia ma Elia, ma ua toefuatai mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

Valaaulia tagata aoga e faamatala e uiga i se taimi na vavae ese ai tagata o le latou aiga mo se vaitaimi le tumau mai le tasi ma le isi. Fai atu ia te i latou e faasoa mai o latou lagona i le taimi o lenei vavae ese. A o suesue e tagata aoga le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11–16, valaaulia i latou e vaavaai mo auala ua faamautinoa mai ai e lenei faaaliga e mafai e o tatou aiga ona faatoilaloina soo se tuueseesega.

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa. Aua le tusia ia faamatalaga o loo i totonu o puipui.

Mose

MF&F 110:11

Elaia

MF&F 110:12

Elia

MF&F 110:13–16

Ki o le Perisitua na toefuataiina mai

(O ki o le faapotopotoina o Isaraelu)

(O le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo)

(O ki o lenei tisipenisione)

O mea e taitaia e nei ki

(Galuega faafaifeautalai)

(Faaipoipoga faaselesitila ma fanau e faavavau)

(O le mana faamau, e aofia ai galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga)

Faamalamalama atu faapea, ina ua uma ona tapunia le faaaliga vaaia o le Faaola, sa faaali mai taitoatasi isi tagata e toatolu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Faaali atu ata o Mose ma Elia (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu.14, 20; tagai foi i le LDS.org). Fai atu i tagata aoga e faamalamalama mai po o ai Mose ma Elia, ma ta‘u mai nisi o mea taua na laua faia (afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani, ia fautua atu e sue ia nei perofeta i le Bible Dictionary). Faamalamalama atu o Elaia atonu o se perofeta sa soifua i le vaitaimi o Aperaamo. E faaopoopo atu i se igoa, o Elaia o se faalagiga foi o lona uiga o le teuteuala po o le [tagata e] toefuataia [mai se mea] (tagai i le Bible Dictionary po o le Taiala i Tusitusiga Paia, “Elaia,” scriptures.lds.org).

Ata
O Tulafono e Sefulu
Ata
Ua Tauva Elia ma Faitaulaga a Paala

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Tofi atu i vaega taitasi se tasi o igoa e tolu o loo i le siata i luga o le laupapa. Faamalamalama atu, o avefeau taitoatasi na tuuina mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Fai atu i tagata aoga e suesue i le mau ua tusia i lalo ifo o le igoa na tofi atu ia i latou, ma su’e po o le a le mea na toefuatai mai e le agelu avefeau. A maea le taimi, valaaulia se tagata aoga se toatasi mai vaega taitasi e faitau mai le latou mau atofaina i le vasega. Valaaulia se tagata aoga lona lua mai vaega taitasi e tusi le mea na toefuatai mai e le avefeau i le laina ua faaigoaina “Ki o le Perisitua na toefuataiina mai” i le siata o loo i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama po o le a le ki o le faapotopotoina o Isaraelu, ia talanoaina le fesili lenei:

  • I o tatou aso, o faapefea ona faapotopoto mai e le Alii Lana fanau i totonu o Lona malo?

Faaopoopo atu i le po o le faamautu o tali a tagata aoga e ala i le valaaulia o se tasi e faitau le faamalamalamaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“E taua tele le galuega faafaifeautalai i le faapotopotoina o Isaraelu. … I le tele o atunuu, ua sailia ai e o tatou faifeautalai i latou ua faataapeapeina o Isaraelu” (“O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 81).

Tusi le [upu] galuega faafaifeautalai i luga o le laupapa i lalo o “Mose” i le laina ua faaigoaina “O mea e tatala e nei ki.”

  • Na faapefea ona faatosinaina lou olaga i le toefuataiina mai e Mose o ki o le puleaina o le galuega faafaifeautalai?

O le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo, na tuuina mai ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e Elaia, na toefuatai mai ai folafolaga na faia e le Alii ia Aperaamo. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo ua toefuatai mai e Elaia, valaaulia se tagata aoga e faitau le faamalamalamaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“Ua toe aumaia e Elaia ‘le talalelei a Aperaamo,’ o le feagaiga sili faa-Aperaamo lea e maua ai e tagata faamaoni folafolaga o le uluuluola e faavavau, ma ua folafolaina mai e faapea, e ala mai i le faaipoipoga faaselesitila ona faatoateleina a latou fanau e faavavau, e pei o le tele o oneone i le matafaga po o fetu foi i le lagi. Ua tuuina mai e Elaia le folafolaga—na maua e Aperaamo, Isaako ma Iakopo—e faapea o le a faamanuiaina tupulaga uma e ala mai i tagata o ona po nei ma a latou fanau. Ma o lenei ua matou faaavanoaina atu faamanuiaga a Aperaamo, Isaako, ma Iakopo mo i latou uma e taliaina i latou” (“O Ki o le Malo,” Liahona, Iulai 1983, 36).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder McConkie, o a faamanuiaga na tuuina atu ia Aperaamo? (A o tali mai tagata aoga, tusi le faaipoipoga faaselesitila ma fanau e faavavau i luga o le laupapa i le koluma i lalo o “Elaia.”)

  • O le a le uiga ia te oe o faamanuiaga o le faaipoipoga faaselesitila ma fanau e faavavau? Aisea e taua ia te oe?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i ki na toefuatai mai e Elia, valaaulia ni tagata aoga se toalua e faitau saunoaga nei:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O lenei mana faamau na faaee mai i luga o Elia, o le mana lea e fusia ai tane ma ava, ma fanau i matua mo le taimi nei ma le faavavau. O le mana faamau lea e i ai i sauniga uma o le Talalelei. … O lenei mana e fusia ai pe faamauina ai sauniga uma e faatatau i le faaolataga, ma o le misiona a Elia o le a oo mai, e toefuatai mai” (Elijah the Prophet and His Mission [1957], 5).

Ata
Elder David A. Bednar

Na faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “I le avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina a Keriso, ua ia te i tatou le tiutetauave o le feagaiga e sailia o tatou augatama ma tuuina atu mo i latou ia sauniga faaola o le talalelei. … O mafuaaga na tatou te faia ai sailiga o talafaasolopito o aiga, fausia malumalu, ma faia sauniga sui mo e ua maliliu. O mafuaaga na na auina mai ai Elia e toefuatai mai le mana o faamauga e fusifusia ai i le lalolagi faapea foi ma le lagi,” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 25–26).

  • E tusa ai ma nei faamalamalamaga, o a mana po o le pule na toefuatai mai e Elia? (A o tali mai tagata aoga, tusi le mana o faamauga, e aofia ai le galuega o le malumalu ma talafaasolopito o le aiga i luga o le laupapa i le koluma i lalo o “Elia.” Atonu e te manao e faamanatu atu i tagata aoga faapea, a aunoa ma nei ki o le perisitua, “o le a faamaʼumauina atoa le lalolagi i lona afio mai [o le Alii]” [MF&F 2:3].)

  • Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le toefuataiga o le mana o faamauga?

Faamalamalama atu na ta‘ua e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, o le Malumalu o Katelani “na fausia muamua lava mo le toefuataiga o ki o le pulega. I le mauaina o nei ki [sa] faaalia mai ai le atoatoaga o sauniga o le talalelei”(Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:242). O loo faaauau pea ona faaaoga e le Peresitene o le Ekalesia ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faaaogaina o nei ki o le perisitua i le taimi nei.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O ki o le galuega faafaifeautalai, aiga e faavavau, ma galuega o le malumalu o le a fesoasoani ia i tatou e ….

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11–16, ma vaavaai mo auala latou te ono faaumaina ai lenei mataupu faavae.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea e manaomia ai le galuega faafaifeautalai, aiga e faavavau, ma galuega o le malumalu? (A’o tali mai tagata aoga, faauma le faamatalaga o loo i le laupapa. O a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: O ki o le galuega faafaifeautalai, aiga e faavavau, ma galuega o le malumalu e fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei aoaoga faavae, tofi atu i vaega taitasi se tasi o fesili nei e mafaufau loloto i ai: (1) E faapefea ona saunia e le galuega faafaifeautalai ia tagata mo le Afio Mai Faalua o le Alii? (2) E faapefea ona saunia e le folafolaga o le faaipoipoga ma aiga e faavavau ia tagata mo le Afio Mai Faalua o le Alii? (3) E faapefea ona saunia e galuega o le malumalu ia tagata mo le Afio Mai Faalua o le Alii? A maea le taimi, fai atu i se tagata aoga mai vaega taitasi pe o le a faapefea ona ia taliina ia fesili.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa, ma valaaulia tagata aoga e tali i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Ua faapefea ona faamanuiaina oe ona o le toefuataiina mai o ki o le perisitua?

O a ni mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i se isi tagata ia faamanuiaina e ala i se tasi o nei ki ua toefuataiina mai?

A maea le taimi, valaaulia ni tagata aoga e talanoa ma se paga i o latou manatu. Mafaufau e faasoa atu le auala ua faamanuiaina ai lou olaga ona o le toefuataiina mai o nei ki o le perisitua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:10. “O le a salalau atu le taʼutaʼua o lenei fale i atunuu ese”

Sa faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“[I le 1836] sa valoia ai e le Alii e faapea, o le ‘a salalau atu le taʼutaʼua o lenei fale i atunuu ese.’ (MF&F 110:10.) O lena mea, i lalo o le tulaga sa i ai i lena taimi, atonu sa sili ona le mautinoa pe moni. O tagata o le Ekalesia sa na o se vaega toaitiiti o le Au Paia sa nonofo ma taaape solo i eria maotua o se nuu fou. Ae e ui lava i sauaga ma luitau ma tofotofoga o na aso popofou, ua i ai nei aulotu ua salalau moni atu i le salafa o le lalolagi, ma le fia sefulu afe o faifeautalai ua tauaveina atu le molimau i faitotoa uma e talia ai i latou” (The Holy Temple [1980], 135).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11. O le faapotopotoina o Isaraelu

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita: “Na umia e Mose ki o le faapotopotoina o Isaraelu. Sa ia taitaia Isaraelu mai Aikupito i le laueleele o Kanana. O lona tofiga i lenei tisipenisione o le sau ma toefuatai mai na ki mo le faapotopotoina i ona po nei” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 2:48). E le’i leva ona uma lenei faaaliga vaaia i le Malumalu o Katelani, ae faaaogaina loa e le Perofeta o Iosefa Samita nei ki e amata faapotopoto ai Isaraelu mai itu uma o le lalolagi. Mo se faataitaiga, i le 1837 na auina atu ai Elder Heber C. Kimball, Elder Orson Hyde, ma isi faifeautalai i Egelani, lea sa latou fesoasoani ai e faapotopoto i le toeitiiti 2,000 o tagata i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso e ala i la latou talaiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13. O le toe foi mai o Elia

“O lenei aso maoae o faaaliga vaaia ma faaaliga na tupu i le Aso Sa o le Eseta, 3 o Aperila 1836 [tagai i le folasaga o le vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110]. O le a se aso e sili atu ona lelei i le tisipenisione o le atoaga o taimi e toe faamautu ai le moni o le Toetu? O le faaiuga foi o lena vaiaso o le Paseka lea a Iutaia. Mo le tele o seneturi na tuu ai e aiga Iutaia se nofoa avanoa i a latou taumafataga o le Paseka, e faatalitali ai mo le toe foi mai o Elia. Ua toe foi mai Elia—e le i le taumafataga o le Paseka, ae i le malumalu o le Alii i Katelani“ (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 167).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16. O ki o le faamauga e liliu ai loto o matua ma fanau

Na aoao mai Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“I lo‘u manatu, ua i ai i tagata o le Ekalesia se vaifofo sili ona aoga mo o tatou olaga faaleaiga ua faaleagaina. E mo alii, tamaitai, ma fanau e faamamalu ma faaaloalo i matafaioi paia o tama ma tina i totonu o le aiga. O le faia o lena mea, o le fefaaaloaloai ma le talisapaia i tagata o le Ekalesia o le a atinaeina e le amiotonu o loo maua ai iina. I lenei ala, o ki maoae o le faamauga na toefuatai mai e Elia, na ta’ua e Malaki, ia mafai ona galue ‘e liliu loto o tamā i fanau, ma fanau i tamā, ne’i taia le lalolagi atoa i se fetuu.’ (MF&F 110:15; Malaki 4:6.) …

“Atonu tatou te manatu i le mana na tuuina mai e Elia o se mea e fesootai ma na o sauniga aloaia e faatinoina i totonu o nofoaga paia. Ae o nei sauniga e avea ma malosiaga ma faamanuiaga o le lelei pe a latou faaali mai i latou lava i o tatou olaga i aso taitasi. Na fai mai Malaki o le mana o Elia o le a liliu ai loto o matua i fanau ma fanau i le tasi ma le isi. O le loto o le nofoaga lea o lagona malolosi ma o se nofoaga foi e maua ai faaaliga. (Tagai i le Malaki 4:5–6.) O lenei mana ua faamauina ai ua faaalia mai i mafutaga faaleaiga, i uiga ma amioga lelei ua faatupuina i mea o loo siomia ai, ma galuega e faia i le alofa. O fusi nei e mafai ona fusia ai faatasi aiga” (“Tamā, Foi Mai i le Aiga,” Liahona, Iulai 1993, 46).

Na aoao mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O lenei toefuataiga [o ki o le perisitua] na o mai faatasi ma le mea e ta’ua i nisi taimi o le agaga o Elia—o se faaaliga mai o le Agaga Paia o loo molimau i le uiga paia o le aiga” (“O Le Taimi o se Seleselega Fou,” Liahona, Iulai 1998, 39).