Seminare
Lesona 94: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118–141


Lesona 94

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118–141

Folasaga

O le lesona mulimuli lenei o ni lesona se fa e talanoaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88. O le faaaliga na tuuina mai i se konafesi a faitaulaga sili i le aso 27– 28 o Tesema, 1832 (fuaiupu 1–126) ma le aso 3 Ianuari, 1833 (fuaiupu 127–141). O lenei lesona e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118–141. I le vaega lenei o le faaaliga, na poloaiina ai e le Alii se vaega o le au perisitua e faatulaga le Aoga a Perofeta i lalo o le taitaiga a Iosefa Samita. O i latou e auai i le aoga sa tatau ona aoao faatasi e ala i le suesue ma le faatuatua, ma faaali atu le alofa ma le faauo i le tasi ma le isi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118-126

Ua faamatala mai e le Alii se mamanu o le aoaoina

Amata i le talanoaina o fesili nei:

  • O a ni mea o loo outou aoaoina i le taimi lenei i le aoga? I le fale? I le galuega? I le lotu?

  • E faapefea ona ese le aoaoina o mataupu o le aoga e pei o le matematika ma le saienisi, mai le aoaoina o le talalelei? E faapefea ona tutusa?

Faamatala atu e faapea, i Katelani, Ohaio, ia Ianuari 1833, sa mulimuli ai se vaega o le au perisitua i le poloaiga a le Alii e faapotopoto faatasi i le mea sa ta‘ua o le Aoga a Perofeta e saunia ai i latou lava e talai atu le talalelei i le lalolagi. A o latou faapotopoto faatasi ai, sa aoaoina e le Alii nei uso i le auala e aoaoina ai, pe faagaeetia ai, e ala i le Agaga a o latou aoao faatasi. Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo mataupu faavae e uiga i le aoaoina a o latou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118–141 i le aso.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala sa tatau i tagata o le Aoga a Perofeta ona saili ai ia aoaoina.

  • O a auala sa tatau ai i nei usoga ona saili ia aoaoina?

  • O le a sou manatu i le uiga o le aoao “i le suesue ma le faatuatua foi”?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le aoao e ala i le faatuatua, valaaulia se tasi o i latou e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le aoao e ala i le faatuatua e manaomia ai le tuuina atu atoa faaleagaga, faalemafaufau, ma le faaletino ae le na ona talia. …

“… O le aoao e ala i le faatuatua e le mafai ona sii mai i se faiaoga i se tamaitiiti aoga e ala i se tautalaga, o se ata faataitai, po o se galuega faatino o aafiaga; nai lo lena e tatau i se tamaitiiti aoga ona faaaoga le faatuatua ma galue ai ina ia maua le malamalama mo ia lava” (“Saili e Aoao e ala i le Faatuatua,” Liahona, Sete. 2007, 64).

Faamalamalama atu e mafai ona tatou aoao e ala i le faatuatua pe a tatou auai ma le punouai ma le agaga tatalo i avanoa e aoao ai ona galulue loa lea i mea ua tatou aoaoina. Tatou te aoao a o faaaoga o tatou faatuatua e ala i le usiusitai.

  • Matau i le amataga o le fuaiupu e 118 sa fetalai mai le Alii o nisi sa leai ni faatuatua. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei fuaiupu e uiga i le auala e faateleina ai lo tatou faatuatua? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma le [mataupu faavae] lenei: Afai tatou te saili ma le malosi e aoao e ala i le suesue ma le faatuatua, o le a faapea ona faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nisi tulaga e mafai ona latou faaaogaina ai lenei mataupu faavae i o latou olaga, faitau leotele ia tulaga nei. A uma ona faitau ia tulaga taitasi, fai atu i tagata aoga e faamatala mai pe mafai faapefea e le tagata ona saili malosi e aoao e ala i le suesue ma le faatuatua. Fai atu foi ia i latou e faamalamalama mai, pe faapefea ona fesoasoani le faia o lena mea e faatele ai le faatuatua o le tagata.

  1. O se tamaitai talavou e masani lava ona faitau i tusitusiga paia, ae e seasea ona taofi ma mafaufau e uiga i mea o loo ia faitauina. Na te le lagonaina o le faitauina o tusitusiga paia e aoga tele ia te ia.

  2. O se alii talavou e auai i ana sauniga a le Ekalesia ma e fiafia e auai i talanoaga i le vasega. O nisi taimi na te lagona ai le uunaia e fai ni suiga i lona olaga e faavae i mea na te aoaoina, ae e masani ona ia le faia na uunaiga.

A uma ona talanoaina e le vasega ia nei tulaga, ona fai atu lea o fesili nei:

  • O anafea na e lagonaina ai le faateleina o lou faatuatua o se taunuuga o le saili malosi ia aoaoina e ala i le suesue ma le faatuatua? Na faapefea ona fesoasoani au faatinoga i le faateleina o lou faatuatua?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119–120 ma vaavaai mo le mea na valaauina e le Alii ia John Murdock e fai. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu faapea, i le tali atu i le poloaiga e faatu le fale o loo faamatalaina i le fuaiupu e 119, sa faapea ona iu ai ina fausia e le Au Paia le Malumalu o Katelani. A o faagasolo le fauina o le malumalu sa faia le Aoga a Perofeta i le potu i luga o le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani.

  • E mafai faapefea ona faatatau foi le fautuaga o loo i le fuaiupu e 119 i le nofoaga lea na feiloai ai le usoga mo le Aoga a Perofeta? I o tatou fale? I au taumafaiga faaletagata lava ia e suesue i le aoga? (O le Aoga a Perofeta sa mamanuina i mataupu faavae o loo aoaoina i lenei fuaiupu. E mafai ona avea o tatou fale ma nofoaga o le tatalo, anapogi, faatuatua, aoaoina, ma le maopoopo.)

Vaevae le vasega i ni paga. Valaaulia tagata aoga e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:121–126 ma a latou paga ma faailoa mai po o a auala na faamoemoe le Alii e amio a’i le usoga i le Aoga a Perofeta. Atonu e te manao e fautua atu e faailoga mea latou te maua. A o suesue e tagata aoga nei fuaiupu, tusi faatonuga nei i luga o le laupapa ina ia fai faatasi e paga taitasi pe a uma ona latou suesue i le mau:

Filifili po o le fea o fautuaga e sili ona aoga mo le autalavou o e o loo saili e aoao i le talalelei. Ia talanoaina pe aisea e te manatu ai o nei faatinoga e taua i le fesoasoani i se tasi e aoao ai i le talalelei.

A ua lava se taimi na maua e tagata o le vasega e faitau ma talanoa ai i le fautuaga a le Alii, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faamalamalama mai ni mea na latou aoaoina i a latou talanoaga. A o latou tali mai, mafaufau e faaaoga nisi o fesili ma faamalamalamaga nei e fesoasoani ia malamalama ai i nisi o fautuaga a le Alii:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ia taofi mai ia outou upu faatauvaa uma, …toega, … ma manatu-māmā uma” (fuaiupu e 121)? Aisea atonu e aoga ai le tuu o le faia o nei mea i nofoaga faaleagaga, i a tatou taumafaiga e aoao mea e paia?

Faamalamalama atu faapea, o fonotaga mo le Aoga a Perofeta sa tatau ona paia. O nei faatonuga e faatatau i toega ma le manatu mama i faamatalaga, o lona uiga o i latou o e auai i le Aoga a Perofeta e tatau ona ava ma migao i nofoaga paia. O nei fonotaga o le a iu ina faia i totonu o le malumalu.

  • Ia matau le ta’ua soo o le upu uma i le fuaiupu e 122. E faapefea ona aafia se vasega pe afai e auai uma tagata o le vasega i le lesona ma taumafai e aoao mai le tasi i le isi?

  • O a auala e te manatu e aafia ai lo tatou gafatia e aoao pe lagona le Agaga i le moe “umi atu nai lo le mea e tatau ai?” O a ni auala e te manatu o le lava o le moe, ma le ala po e mafai ona fesoasoani tatou te aoao lelei ai?

  • E faapefea ona e aoteleina le fautuaga e uiga i le aoaoina ua tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118–126? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae eseese. A uma ona latou tali mai, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le faia o faatinoga amiotonu ae tuu ia faatinoaga amioletonu, o le a fesoasoani tatou te aoao ai ma ia aoaoina.)

  • O le fea o amioga na ta’ua i fuaiupu e mafai e le tatou vasega ona faaaoga pe tuu ese, ina ia mafai ona lelei atili lo tatou aoaoina o le talalelei ma ia aoao faatasi ai?

Valaaulia tagata aoga e toe tepa i tua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:121–126 ma mafaufau loloto po o le a le fautuaga e manaomia ona faaaogaina atoa i o latou olaga. Uunaia i latou e tusi i lalo se sini e faatino mea ua latou aoaoina.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:127-141

Ua faatulaga mai e le Alii le faatulagaga o le Aoga a Perofeta

Valaaulia tagata aoga e o mai i le laupapa e lisi ai nisi o nofoga latou te suesue ai le talalelei. (O tali atonu e aofia ai mea nei: Aoga Sa, vasega a Tamaitai Talavou po o le korama perisitua, seminare, ma le aiga.) Fai atu i tagata aoga e mafaufau pe o i ai ni tagata i nei nofoaga latou te le masani lelei i ai po o e o faigata ona latou faifaimea faatasi. Valaaulia i latou e mafaufau i se tasi o nei tagata, a o latou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:127–141. Uunai i latou e mafaufau loloto i le fesili lenei:

  • E faapefea ona aafia lou gafatia ona aoao ma ia aoaoina e ala i le Agaga, i la’u mafutaga ma i latou o loo matou aoao faatasi i le talalelei?

Faamalamalama atu na faamoemoe le Alii i tagata o le Aoga a Perofeta e faia ni mafutaga lelei ma le tasi ma le isi a’o aoaoina faatasi i latou. Valaaulia ni nai tagata aoga e faitau feauauai leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:128–134. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le matafaioi a le faiaoga i le faavaeina o se siosiomaga o le aoaoina faaleagaga i le Aoga a Perofeta.

  • Na tatau faapefea i le faiaoga o le Aoga a Perofeta ona faia se siosiomaga o le aoaoina faaleagaga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le faafeiloaiga e le faiaoga o tagata aoga, o lona uiga na te faafeiloai i latou a’o latou ulufale atu. Sa o se faafeiloaiga faapitoa lenei i le Aoga a Perofeta.)

  • O le a le mea e te matauina e uiga i le faafeiloaiga po o le faafeiloai i le fuaiupu e 133?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:135–137. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le matafaioi a le tagata aoga i le faia o se siosiomaga lelei e aoao ai.

  • O le a le ituaiga o sootaga sa tatau ona i ai i tagata o le Aoga a Perofeta i le tasi ma le isi?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 137, o le a le mea na folafola mai e le Alii pe a mulimuli tagata o le Aoga a Perofeta i Ana faatonuga? (O le a avea le aoga ma se malutaga lea e mafai ona aoaoina ai i latou e le Agaga.)

  • O le a le mea e mafai ona tupu i a tatou vasega i le Lotu po o aiga pe afai tatou te mulimuli i faatonuga a le Alii i fuaiupu e 128–137? (E mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae atonu e te manao e faamamafa atu le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faaali atu le agaga faauo ma le alofa i le tasi ma le isi, ona mafai lea ona tatou valaaulia le Agaga a’o tatou suesue faatasi i le talalelei.)

Valaaulia tagata aoga e toe vaai i le faafeiloaiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:133.

  • E te manatu, e mafai faapefea ona tatou faaali atu le “tautinoga e tumau, e lē maluelueina, ma lē masuia, e avea ma [se] uo” i le vasega po o tagata o le aiga o e atonu tatou te le masani lelei i ai pe faigata ona alofa i ai?

  • O le a se taimi na e i ai i se siosiomaga e aoaoina ai le talalelei, sa naunau ai tagata uma e avea ma ni uo? (Mafaufau e faasoa atu ou lava aafiaga.)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou atiina ae se naunautai e alofa atu i isi latou te aoao faatasi i le talalelei. Uunaia i latou e mulimuli i soo se uunaiga na latou lagonaina e faaali atu le agalelei tele atu ma alolofa atu i tagata aoga o le vasega ma tagata o le aiga. Molimau atu o le a fesoasoani le Alii ia i latou a o latou taumafai e alofa atu i isi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118. “Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi”

Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“Ou te talitonu i le suesue. Ou te talitonu e iloa e tagata mea e tele e ala i le suesue. O le mea moni, i la’u maitau, e laiti ni mea latou te aoaoina e uiga i mea e pei ona i ai, e pei ona sa i ai, po o le, e pei o le a i ai, e aunoa ma le suesue. Ae peitai, ou te talitonu foi, o le aoaoina e ala i le suesue e matuai faatelevaveina e ala i le faatuatua” (Learning for the Eternities [1977], 72).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:121. “Ia taofi mai ia outou upu faatauvaa uma, mai toega uma”

E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88, na tatau i tagata o le Aoga a le Perofeta ona taofia mai upu faatauvaa uma, mai toega uma, ma mai manao tuinanau uma, aua o a latou fonotaga sa tatau ona paia ma o le a faia mulimuli ane i totonu o le malumalu. O lenei mea e le faapea ai o toega o se agasala. E faatatau i toega, na aoao mai ai Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“E mafai ona e maua se taimi fiafia. E moni e mafai ona e maua! Matou te mananao ia e maua le fiafia. Matou te mananao ia e olioli i le olaga. … Matou te mananao ia e tiotio ma fiafia, pese ma e siva, ‘ata ma fiafia.

“Ae o le faia o lena mea, ia outou lotomaualalo ma agaga tatalo, ona i ai lea o faamanuiaga o le lagi i o outou luga” (88:119–120O Le Fautuaga ma le Tatalo a se Perofeta mo le Autalavou,” Liahona, Ape. 2001, 40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:138–141. O le mulumuluga o vae

A o auai atu le usoga o e na umia le perisitua i le Aoga a Perofeta, sa talia i latou e ala i le sauniga o le mulumuluga o vae, lea sa tatau ona faia e le Perofeta, i le mulimuli ai i le faataitaiga a Iesu Keriso o loo faamatalaina i le Ioane 13. Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lenei sauniga e faapea:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le mulumuluga o vae o se sauniga o le talalelei; o se sauniga paia ma mamalu, e faatinoina e le au paia i le toafimalie o le malu o o latou malumalu. E le faia i luma o le lalolagi pe mo tagata o le lalolagi. Mo lona vaitaimi ma le tisipenisione sa faatinoina ai e Iesu i le afeafe pito i luga i le taimi o le Tausamaaga Mulimuli.

“‘Sa faia e lo tatou Alii ni mea se lua i le faatinoina o lenei sauniga: 1. Na Ia faataunuuina le tulafono tuai na tuuina mai ia Mose; ma le 2. Sa Ia faataunuuina se sauniga paia lea e tatau ona faia e taitai faatulafonoina i ona soo moni mai lava i lena aso.

“‘I le avea ai o se vaega o le toefuataiga o mea uma, o le sauniga o le mulumuluga o vae ua toefuatai mai i le tisipenisione o le atoatoaga o taimi. …

“‘O le malamalama e faatatau i le mulumuluga o vae, ua faaalia auauai mai i nei aso seia oo ina aofia ai se malamalamaaga atoatoa i sauniga ua faaalia mai o le maota o le Alii’ (Mormon Doctrine, [2nd ed. (1966), 829, 831])” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 1:708, 710).