Seminare
Lesona 130: O Le Faatuina o Navu


Lesona 130

O Le Faatuina o Navu

Folasaga

Ina ua mavae le tutuliese faamalosi o le Au Paia mai Misuri, sa latou liliuina laufanua faataufusi i luga a’e o le Vaitafe o Misisipi i le aai o Navu, o se nofoaga o le matagofie. Na avea Navu, Ilinoi, ma laumua o le Ekalesia mai le 1839 i le 1846. Sa faatuina iina le Aualofa, ma mai le laumua i Navu na salalau mamao atu ai le galuega faafaifeautalai i le lalolagi atoa.

Ia manatua: O lenei lesona ua tuuina atu ai se avanoa mo ni tagata aoga se toalua e aoao atu. Filifili ni tagata aoga se toalua i ni nai aso a o lei oo i le aso o lenei lesona, ma tuu atu ia i laua ni kopi o vaega atofaina ina ia la maua se taimi e saunia ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua faatuina e le Au Paia le aai o Navu

Ata
faafanua, Misuri ma Ilinoi

Faamanatu atu i tagata aoga, sa tutuliese faamalosi le Au Paia mai Misuri i le vaitaimi o le taumalulu o le 1838–39 a o faafalepuipuiina Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate.

  • O le a sou manatu o a ni lagona atonu na oo i le Au Paia ina ua tutulieseina i latou mai Misuri? (O tali atonu e aofia ai le, sa mafaufau le Au Paia po o fea e tatau ona latou o i ai.)

Faamalamalama atu, ina ua mavae le tutulieseina o le Au Paia mai Misuri, sa latou maua le sulufaiga i Quincy, Ilinoi, ma isi nuu laiti. Valaaulia tagata aoga e sue Quincy i le Faafanua 6 (“O Le Malaga i Sisifo a le Ekalesia”) i le vaega o Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia i a latou tusitusiga paia. I le aso 15 o Aperila, 1839, sa logo atu ai ia Iosefa Samita ma ona uso a pagota o le a latou siitia atu i se isi nofoaga. A’o agai atu i le nofoaga fou, sa faatagaina i latou e o latou leoleo e sosola, e faailoa ai le le amiotonu o le toe taofia o i latou. Pe a ma se vaiaso mulimuli ane, na toe faatasia ai Iosefa Samita ma lona aiga i Quincy. I lalo o le taitaiga a Iosefa Samita, na faatau mai ai e le Ekalesia ni fanua i itu uma e lua o le Vaitafe o Misisipi i le itu i matu o Quincy. O le itu i sisifo o le vaitafe sa o se vaega o le Teritori o Aioua, ae o le itu i sasae sa o se vaega o le setete o Ilinoi. Sa faatuina e le Au Paia le laumua fou o le Ekalesia i le itu o Ilinoi i se nofoaga na ta’ua o Commerce, lea sa latou toe faaigoaina o Navu.

Valaaulia le faiaoga tagata aoga muamua e sau i luma e aoao mo se taimi puupuu le vasega e uiga i le faavaeina o Navu.

Faiaoga Tagata Aoga 1: Sa liliuina e le Au Paia ia Commerce, Ilinoi, ia Navu—o se nofoaga o le matagofie

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O a nisi o tulaga i lou olaga i le taimi nei o loo faigata pe e le o lelei? Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau ai i lenei fesili.

Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo ni malamalamaaga e faatatau i auala e mafai ona latou taulima ai faigata po o tulaga le lelei, a’o latou aoao e uiga i le Au Paia o e sa faavaeina Navu.

Faamalamalama atu e faapea, na suia e tagata o le Ekalesia le igoa o se nuu laitiiti na taua o Commerce ia Navu, o se upu Eperu o lona uiga o le matagofie.

Valaaulia se tagata aoga e faitau le faamatalaga lenei o le eria, e pei ona sa i ai i le taimi muamua na faatoa taunuu atu i ai le Au Paia i le 1839. Fai atu i le vasega e faalogo ma mafaufau loloto pe o le a se latou tali e ono i ai e uiga i le eria.

Ina ua taunuu atu le Au Paia i le nofoaga o le a latou ta’ua o Navu, o le tele lava o le fanua sa faataufusi ma sa tumu i namu. Sa feaveai e namu se faama’i na ta’ua o le malaria, lea e mafua i le malosi o le fiva ma le pueia, ma e ono iu lava i le oti. O le toatele o le Au Paia na aafia i siama [o le faama’i] ma mama’i ai. O nisi sa mafatia ai sa mama’i tigaina lea sa na ona fetolofi solo a’o latou taumafai e fesoasoani i le tasi ma le isi, ae o nisi na maliliu ai. (Tagai i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 217–18.)

  • Mata e te ono ta’ua lenei nofoaga o se nofoaga matagofie? Aisea e te manatu ai na filifili ai le Perofeta o Iosefa Samita e faaigoa lenei fanua faataufusi o se nofoaga matagofie?

Valaaulia se tagata aoga e faitau parakalafa nei, o loo faamatala ai le auala na tali atu ai le Au Paia i luitau sa latou oo i ai i le mea o le a avea ma o latou nofoaga fou.

Sa maua foi Iosefa Samita i le malaria, ae ina ua mavae ni nai aso o ma‘i, sa tulai o ia i le aso 22 o Iulai, 1839, ma sa faatumulia i le Agaga o le Atua. Sa ia faamanuiaina le toatele o tagata mama’i na latalata ane i lona fale. I se tasi taimi, na oo atu ai Iosefa i se faleie a se tagata o le Ekalesia na igoa ia Henry G. Sherwood, o le sa lata ina oti. Ina ua poloaiina o ia e le Perofeta e tulai ma sau i fafo o le faleie, sa usitai Uso Sherwood ma sa faamaloloina.

Sa sopo atu Iosefa i le itu o le vaitafe i Aioua ma faaauau ai ona faamanuia i e na mama‘i. A o sauni Iosefa e toe foi atu i le itu o Ilinoi, sa talosaga ane se alii sa le o se tagata o le Ekalesia i le Perofeta pe mafai ona sau e faamanuia ana pepe masaga i le pe a ma le lua maila le mamao. “Sa fai atu Iosefa e le mafai ona alu ae sa ia tuuina atu ia Uilifoti Uitilafi se solosolo mumu silika ma fai atu ia te ia e faamanuia ia i laua, ma folafola atu a ia soloina o laua foliga i le solosolo, o le a faapea ona faamaloloina i laua” (Church History in the Fulness of Times, 219). Sa mulimuli Uilifoti i lenei faatonuga, ma sa faamaloloina ia tamaiti. Na ta‘ua e Uilifoti lena aso, “o se aso o le mana o le Atua” ((Wilford Woodruff Journals, 22 Iulai, 1839, sii mai i le Church History in the Fulness of Times, 218).

E ui lava i le faatuatua ma le mana o lena aso, sa faaauau pea le mamai o le Au Paia mo nai isi masina na sosoo ai. Ae ui i lea, sa faaauau pea ona latou tausia le tasi ma le isi ma galulue e fausia lo latou nuu fou. Sa latou eliina alavai e faatafe atu i ai le vai mai faataufusi e agai i le vaitafe, lea na sili ai ona aoga le laueleele ma faaitiitia ai le faafitauli i le namu. Na iu lava ina latou fausia le tele o fale ma isi fausaga, e aofia ai le Malumalu o Navu, lea sa manatu nisi o se tasi o maota aupito sili ona mataina i le atunuu.

  • E faapefea ona fesoasoani le “aso o le mana o le Atua” i le aso 22 o Iulai, 1839, e te maua ai se faatuatua sili atu i le Alii?

  • E faapefea ona faia e le Au Paia ia Navu o se nofoaga matagofie?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i a latou faataitaiga?

A uma ona talanoaina e tagata aoga le faataitaiga a le Au Paia o le galulue malosi e fausia Navu, fai atu le fesili lenei:

  • O le a se mea e mafai ona tupu pe a tatou saili e faaleleia atili tulaga e siomia ai i tatou?

A o tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A o tatou saili e faaleleia atili tulaga e siomia ai i tatou, e faapea foi ona faaleleia ai ma i tatou lava. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga e faapupula ai lenei mataupu faavae. Atonu foi e te manao e faasoa atu sou aafiaga ma molimau atu e uiga i lenei mataupu faavae. Valaaulia le vasega e vaavaai mo avanoa i le aso lenei e faaleleia atili ai tulaga o loo siomia ai i latou.

Faiaoga Tagata Aoga 2: Ua faavaeina le Aualofa

Ia manatua: A o lei amata le vasega, talosaga atu i se tagata o le Aualofa (e pei o se tagata o le aiga po o se uo) e faamatala atu ia te oe nisi o auala ua tuuina atu ai e le Aualofa ia te ia ni avanoa e auai ai i le galuega a le Alii ma ua faamanuiaina ai lona olaga. Mafaufau e tusi i lalo mea ua e aoaoina mai ia te ia.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni tamaitai i tusitusiga paia latou te faamemelo i ai. Fai atu ia te i latou e ta‘u atu i se paga e uiga i lenei tamaitai ma pe aisea latou te faamemelo ai ia te ia. A ua uma ona i ai i paga taitasi se taimi e talanoa ai, faamalamalama atu, o tamaitai i Navu sa o se malosiaga tele lea i le faalauteleina o le galuega a le Alii.

Faamalamalama atu e faapea, i le 1842 na faapotopoto ai nisi o tamaitai i Navu e talanoa i ni auala e mafai ona latou fesoasoani ai i le fausiaina o le Malumalu o Navu. Sa latou faatuina se sosaiete ma tusia se faavae ma tulaga faatonuina e limataitaiina ai la latou galuega. Sa latou tauaao atu la latou faavae ma tulaga faatonuina i le Perofeta o Iosefa Samita, o le na saunoa e faapea, “o se mea e sili ona lelei lea ua ia tagai i ai” Ona ia saunoa atu lea, ae peitai, ua i ai i le Alii “se mea sili atu mo i latou nai lo se tusi faavae tusia.” Sa ia valaaulia i latou ia latou fono i le vaiaso na sosoo ai, lea o le a ia “faatulagaina ai tamaitai e ala i le perisitua ma le mamanu o le perisitua” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51; sii mai i le O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa [2011], 12). O lenei faalapotopotoga o le Aualofa.

Sa valaauina Ema Samita e avea ma uluai peresitene aoao o le Aualofa. Na aoao mai Eliza R. Snow, o le failautusi a le Aualofa i Navu ma mulimuli ane, na avea ma peresitene aoao lona lua o le Aualofa: “E ui atonu o le igoa [Aualofa] e faaona po nei, ae o le faalapotopotoga e faapogai mai anamua. Na ta’u mai e lo tatou [Perofeta o Iosefa Samita] o le faalapotopotoga lava lea na i ai foi i le ekalesia anamua” (“Female Relief Society,” Deseret News, Ape. 22, 1868, 1; tagai foi O Afafine i Lo’u Malo, 7).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i le Aualofa mai le saunoaga a Eliza R. Snow? (A o tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le Aualofa o se vaega musuia o le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso.)

  • Aisea e te manatu e taua ai ona tatou malamalama i lenei upumoni?

Valaaulia se tagata aoga e faitau le faamatalaga lenei e faatatau i faamoemoega o le Aualofa:

“Sa faavaeina le Aualofa e fesoasoani ai e saunia ia afafine o le Atua mo faamanuiaga o le ola faavavau. O faamoemoega o le Aualofa o le faateleina lea o le faatuatua ma le amiotonu o le tagata lava ia, faamalolosia aiga ma auaiga, ma tuuina atu le toomaga e ala i le sailia ma fesoasoani ia i latou e le tagolima” (O Afafine i Lo‘u Malo, xi).

Ta‘u atu i le vasega e uiga i le talanoaga sa lua faia ma se tagata o le Aualofa, e aofia ai ou manatu e uiga i mea ua e aoaoina. Faaiu e ala i le molimau atu e uiga i mataupu faaave sa e tusia i luga o le laupapa.

Ua salalau atu le galuega faafaifeautalai i le lalolagi atoa

Faafetai atu i tagata aoga sa aoao atu. Ina ia saunia le vasega e aoao e uiga i le tuputupu ae o le Ekalesia i le vaitami o Navu, fai atu fesili nei:

  • O a ni mea e mafai ona tapeina ai se afi?

  • O a ni mea e mafua ai ona sasao ma faateteleina se afi?

  • Sa faatusaina e Iosefa Samita le galuega a le Atua i se afi. E te manatu o sauaga sa oo i le Au Paia i Misuri sa pei o le vai sa amata ona tape ai le galuega a le Atua pe sa pei o se suauu sa mafua ai ona faatuputeleina? Aisea?

Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita i se tusi i le faatonu o se nusipepa e igoa ia John Wentworth i le aso 1 o Mati, 1842:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E le’i taofia e sauaga le alualu i luma o le upumoni, ae ua na ona faaopoopo atu i ai o le suauu i le mumu o le afi. …

“… Ua faatuina le Tulaga o le Upumoni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai le alualu i luma; e ono tulai mai sauaga, e ono tuufaatasia tagata faatupu faalavelave, e ono faapotopotoina vaegaau, e ono taufaasese tuua’iga, ae o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le manino, mamalu, ma le tutoatasi, seia oo ina so’o uma ai konetineta, ma asiasi atu i atunuu uma, ma aofia ai ma lou mama, lagonaina e taliga uma, seia oo ina faataunuuina faamoemoega, o le Atua ma seia oo ina fetalai mai le Ieova Silisili ese, ua mae’a le galuega” (i le History of the Church, 4:540).

  • O le a se mea ua tatou aoao mai i lenei faamatalaga? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga ni upumoni eseese, ae ia faamamafa atu le [mataupu faavae] lenei: E leai se mea o le a taofia le alualu i luma o le galuega a le Atua i le lalolagi atoa. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

Faamalamalama atu e faapea, ina ua faamaumauina e Iosefa Samita lenei valoaga, sa faapea ona amata valaauina e le Alii ia faifeautalai e talai atu le talalelei i atunuu eseese. O se taunuuga, ua faitau afe tagata—e muamua lava mai Peretania Tele—na papatisoina. Na aumaia e tagata fou [o le Au Paia] le malosiaga tele i le Ekalesia, ma o le toatele sa malaga mai ina ia faatasi ma le Au Paia i Navu.

Ina ia faapupula atu le upumoni o loo i luga o le laupapa, talosaga atu mo ni volenitia se toafa e auai i se tala faatino o se aafiaga na maua e Uilifoti Uitilafi a o talai atu le talalelei i Herefoti, Egelani, i le 1840. Tofi atu i volenitia ia vaega nei: Uilifoti Uitilafi, o le Faifeau, o le Leoleo, o le Tagata Faamatala. Tuu atu i volenitia taitoatasi se kopi o le tusiga lenei e faaaoga i le tala faatino:

Uilifoti Uitilafi (tautala ia te ia lava):Oka. O le lauga lona lua lea ua ou talaiina atu i le aso. A uma le fonotaga i le afiafi nei, ou te matea toeitiiti tasi le afe tagata o le a faalogo i le savali a le Alii i le aso lenei.

Faifeau (o loo tu i le isi itu o le potu, ma talanoa i le Leoleo):Leoleo, ua tatau ona taofi le mea o loo fai e le faifeau Mamona lenei. Sa na o le toasefululima tagata na auai i la’u aulotu ananei. Sefululima! Ou te matea na taitai atu isi i se tasi o ana lauga. E le mafai ona ou faataga la’u aulotu ia faaauau pea ona toagaogao ae faatoateleina le aulotu a le Mamona lenei. Ou te manao e te pueina o ia ma taofi lana galuega.

Leoleo:O le a ou faia le mea ou te mafaia.

Tagata Faamatala:Ina ua tulai Elder Uitilafi e lauga i le sauniga i le afiafi lena, sa ulu mai le leoleo i le faitotoa.

Taitai Leoleo (ua talanoa atu ia Uilifoti Uitilafi):E faamalie atu, lau susuga. O a’u o se leoleo ma ua auina mai a’u e le faifeau o le aulotu i le lotoifale ma se tusi e taofia ai oe.

Uilifoti Uitilafi:Mo le a le solitulafono?

Leoleo:Mo le talai atu i tagata.

Uilifoti Uitilafi:E mafai ona ou faamautinoa atu ia te oe o loo i ai lo’u laisene e talai atu ai le talalelei i tagata e pei lava ona fai e le faifeau lena. Afai e mafai ona e alala mai i se nofoa o le a ou talanoa atili ia te oe i lenei mea pe a uma le fonotaga, ae ua tatau ona ou amata nei. … (faataitai le faatinoga o le tautala atu i le vasega)

Tagata Faamatala:Na saofai le leoleo i le nofoaga sa saofai ai Elder Uitilafi, ma saofai loa i talane o Elder Uitilafi a’o ia talaiina atu le talalelei mo le sili atu ma le itula. Sa saunoa Uilifoti Uitilafi e uiga i lenei aafiaga:

Uilifoti Uitilafi:Sa i o‘u luga le mana o le Atua, na faatumulia le fale i le Agaga, ma sa faatalitonuina tagata.

Tagata Faamatala:I le faaiuga o le fonotaga, sa tuu e Elder Uitilafi se valaaulia ina ia papatisoina.

Uilifoti Uitilafi:Ou te valaaulia i latou uma o e mananao e faamagaloina a latou agasala ma auai i le Ekalesia toefuataiina a le Alii e ulu ifo i vai o le papatisoga i le aso nei.

Taitai Leoleo (tula‘i a’e mai le nofoa ma tautala atu ia Uilifoti Uitilafi):Lau Susuga Uitilafi, ou te fia papatiso.

Tagata Faamatala:Sa papatisoina le leoleo i lena aso, faatasi ai ma faifeau e toafa ma isi tagata e toalua. Sa toe foi atu le leoleo i le faifeau ma faamatala i ai le tulaga.

Taitai Leoleo (talanoa atu i le faifeau):Afai e te manao e pu’eina ma taofia le Susuga a Uitilafi, e tatau ona e faia e oe lava, aua ua ou faalogo ua ia talaiina le na o le pau lea o le lauga o le talalelei moni ua ou faalogo i ai i lo’u olaga.

Tagata Faamatala:Ona auina atu lea e le faifeau ni failautusi se toalua e auai i se fonotaga e vaai po o a mea sa talai atu e Elder Uitilafi. Sa faatalitonuina foi i laua i le moni o le savali a Elder Uitilafi ma sa papatisoina ai. Sa le’i toe auina atu e le faifeau se isi tagata i lauga a Elder Uitilafi.

(Sii mai le Wilford Woodruff, Leaves from My Journal [1881], 80–81.)

A uma vaega a volenitia, fai atu i le vasega ia fesili nei:

  • E faapefea ona faapupula mai e le aafiaga a Elder Uitilafi le mataupu faavae e leai se mea o le a taofia le alualu i luma o le galuega a le Atua?

  • O faapefea ona faataunuuina i aso nei le valoaga a Iosefa Samita e uiga i le alualu i luma o le galuega a le Alii? O a ni ou lagona e uiga i le auai i lenei galuega?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai e faasalalau atu le galuega a le Atua i tagata uma? (Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e tali i le fesili lenei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.)

Faamalamalama atu e faapea i lesona o lumanai, o le a aoao atili ai tagata aoga i le mea taua na tutupu ma mataupu faavae sa aoaoina a’o faatumauina e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai le laumua i Navu mai le 1839 i le 1846. Molimau atu e uiga i mataupu faavae na talanoaina i le vasega i le aso, ma valaaulia tagata aoga e faatino ia mea na latou aoaoina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le solo tele a le Au Paia mai Misuri

“O masina na sosoo ma le lafoaia o Sisifo Mamao [Misuri] sa faapea ona ogaoga ai le luiina o le taitaiga o le Ekalesia. Sa i ai le Au Peresitene Sili atoa—o Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma Ailama Samita—i le falepuipui. Sa toaitiiti le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na maliu David W. Patten i le Taua i le Vaitafe Piopio, o Pale P. Palate sa i le falepuipui, ae o lona uso o Orson sa faatasi ma se vaega o le Au Paia i St. Louis. O Thomas B. Marsh, William Smith ma Osona Haite sa le maliliie i le Ekalesia ma sa faapea ona le mafai ona fesoasoani mai. O le mea lea o le tiutetauave o le vaaia o manaoga o le Ekalesia i le taimi o le taumalulu o le 1838–39 ma i le taimi atoa o le solo tele mai Misuri i Ilinoi, sa tele ina pau i luga o Polika Iaga ma Heber C. Kimball. Sa valaauina Ioane Teila i le au aposetolo ia Tesema 1838. Sa faaopoopo atu i ai Uilifoti Uitilafi ma Siaosi A. Samita ia Aperila na sosoo ai; o nei tamalii uma e toalua sa mafai ona tuuina atu se fesoasoaniga taua i lena taimi sili ona faigata” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System student manual, 2003], 211–12)

I le aso 26 Ianuari, 1839, na fatuina ai e Polika Iaga le Komiti mo le Aveesea e faafaigofie ai le solo tele.

“I le taumalulu ma le tautotogo atoa, sa faatulaga ai e lenei komiti le fafaga, faalavalava, ma lau le au limavaivai. E ala i se maliega aloaia sa toeitiiti atoa le faselau o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa osifeagaiga e tuu uma a latou meatotino na i ai e taulima e le komiti ‘mo le faamoemoega o le tuuina atu o auala mo le aveesea mai lenei tulaga o le mativa ma le le tagolima o e o le a faapea e agavaa, seia oo ina leai se tasi e totoe o e mananao e o ese mai le setete’ [i le History of the Church, 3:251]. …

“E oo ane i le ogatotonu o Fepuari ua amata se malaga tele a le Au Paia. Sa maua mai ni taavale solofanua ma ni solofanua, e ui lava ina e le’i i ai i ni tulaga silisili ona lelei; sa faatulaga ni meaai faaleoleo i le ala e uia i le malaga; ma sa i ai se taimi le tumau na to’a lelei ai le tau. E ui i lea, o le tuua o Misuri sa le faigofie mo le au sulufai. E toatele tagata na faatau atu meatotino faapelepele ma fanua i ni tau sa matuai taugofie lava ina ia maua ai ni auala e sosola ese ai mai le setete” (Church History in the Fulness of Times, 212).

O aafiaga a Uilifoti Uitilafi o se faifeautalai i Egelani

A o auauna atu i se misiona i Egelani, sa maua ai e Uilifoti Uitilafi se musumusuga mai le Agaga e tuua le nofoaga sa talai atu ai ae alu i se isi itu o Egelani. Sa iu ane Elder Uitilafi i Herefoti, lea na ia maua ai le toatele o agaga o e na saunia e talia le talalelei toefuataiina. “E ala i taumafaiga a Uilifoti Uitilafi ma isi, na faapea ona liliu mai ai le tusa ma le tasi le afe valu selau o tagata i le eria o itumalo e tolu o Herefoti, Worcester ma Gloucester. … O le tomanatu ai i lenei vaitau tulaga ese o lona olaga, sa tusia ai e Uilifoti Uitilafi, ‘O le talafaasolopito atoa o lenei misiona i Herefoti ua faaalia ai le taua o le faalogo i le leo malu ma le itiiti o le agaga o le Atua, ma faaaliga a le Agaga Paia. Sa tatalo tagata mo le malamalama ma le upumoni, ma na auina atu a’u e le Alii ia i latou’ [i le Matthias F. Cowley, ed., Uilifoti Uitilafi (1979), 120] “(Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System student manual, 2003], 231).

O atinaega faaleaoaoga i Navu ma eria lata ane

Na faaali mai e le Alii “le tele o mea silisili ma le taua e tau i le Malo o le Atua” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9) a’o faatumauina e le Au Paia laumua i Navu mai le 1839 i le 1846. Na tupu lenei vaitau o faaaliga faifaipea a’o galulue le Au Paia e fausia le Malumalu o Navu, lea na folafola mai le Alii e faaali mai ai sauniga ma le malamalama lea “sa taofi natia mai luma atu o le faavaega o le lalolagi” (MF&F 124:41). I lenei vaitaimi, na faaalia mai ai e le Alii sauniga o papatisoga mo e ua maliliu, faaeega paia i le malumalu, ma le faamauga o le faaipoipoga. Sa Ia faaalia mai foi nisi mea e tele e uiga i le natura o le Aiga Atua (tagai i le MF&F 130:22). Mai le 1842 i le 1844, na tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita le Mataupu Faavae o le Faatuatua ma lolomiina le tusi o Aperaamo, lea na faamanino mai fuaitau faigata i isi anotusi o tusitusiga paia ma faaali mai upumoni o le talalelei a Iesu Keriso, lea sa le’i iloaina muamua pe itiiti foi se malamalama e uiga i ai. Na faaeeina foi e le Perofeta ki o le malo i luga o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ia latou saunia e taitai le Ekalesia pe a maliu o ia.

Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga i se isi atinaega taua na faatatau i le fausiaina o le Malumalu o Navu:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O lenei maota [o le Malumalu o Navu] na sa faatatau i mea o le faavavau. Sa tatau ona tu o se molimau ia i latou uma o e e tatau ona vaai atu i ai, ina ia i ai ia i latou o e na fausia se faatuatua malosi ma se malamalamaaga patino e faapea, o le tuugamau e le o le mutaaga lea, ae o le agaga e ola pea ma e faaauau pea ona tuputupu ae. Ia Mati o le tausaga na maliu ai o ia—1844—na faamaninoina ai e le Perofeta i se lauga lauiloa lea sa ia fofogaina i le vao lea sa i lalo ifo tonu o le tulaga o le malumalu. O le anotusi o lena saunoaga ua avea o se faamatalaga faaleaoaoga faavae taua i le talitonuga a le Ekalesia. Ua ta’ua o le Lauga a King Follett” (“Nauvoo’s Holy Temple,” Ensign, Sete. 1994, 62).

I le lauga a King Follett, lea na fofogaina i le maliu o se alii na igoa ia King Follett, sa faamatala ai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, sa tatou nonofo faatasi ma le Tama Faalelagi ae tatou te le’i o mai i le lalolagi, ma sa faavaeina e le Atua ni tulafono ina ia mafai ai ona tatou alualu i luma:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O le Atua lava ia, i le silafia ai ua i ai o Ia i le lotolotoi o agaga ma le mamalu, ma talu ai e sili atu lona atamai, sa silasila atu ai e tatau ona faatulagaina ni tulafono e mafai ai e le toatele ona maua le avanoa e alualu ai i luma e pei o Ia lava. O lo tatou sootaga ma le Atua ua tuuina ai i tatou i se tulaga e alualu ai i luma i le poto. O loo ia te Ia le mana e faatulagaina ai ni tulafono e faatonu ai malamalama e vaivai, ina ia faaeaina i latou faatasi ma Ia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 223-24).

Na faamalamalama mai foi e Iosefa Samita lo tatou gafatia i le avea ai ma fanau a le Atua:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O iinei, la, le ola e faavavau—ia iloa le Atua poto ma le moni; ma ia e iloa ona aoao e avea oe lava ma atua, ma avea ma tupu ma faitaulaga i le Atua, … e ala i le amata mai i se tulaga laitiiti i le isi, ma amata mai i se vaega laitiiti i se vaega tele, mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, mai lea faaeaina i lea faaeaina, seia e maua le toe tu mai le oti, ma mafai ona nofo i le afi mu tele faavavau, ma nofo i le mamalu, e pei o i latou o loo nonofo faapaleina i le mana e faavavau.

“… [O e amiotonu ua maliliu] o le a toe tutu e nonofo i le afi mu tele e faavavau i le mamalu e ola pea, e le faanoanoa, tigaina, pe toe oti, ae o le a avea i latou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma Iesu Keriso. O le a lena mea? Ia mauaina le mana e tasi, le mamalu e tasi, ma le faaeaina e tasi, seia e oo atu i se nofoaga o se atua, ma pulea se nofoalii o le mana e faavavau, e faapei o e ua muamua atu” (Aoaoga: Iosefa Samita, 235-36).

O le talafaasolopito ma le galuega a le Aualofa

Ina ia aoao atili e uiga i auala ua fesoasoani ai le Aualofa i le fausiaina o le malo o le Atua i le lalolagi, tagai i le O Afafine i Lo‘u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011).