Seminare
Lesona 159: O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi


Lesona 159

O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi

Folasaga

I le aso 23 o Setema, 1995, i se sauniga aoao a le Aualofa, na faalauiloa mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” O lenei folafolaga mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua tautino atu ai i le lalolagi tulaga faatonuina ma aoaoga faavae a le Alii e faatatau i le aiga. Ua tuuina mai ai foi i le folafolaga ia fautuaga mo le faamalolosia o aiga ma se lapataiga e uiga i taunuuga o le faamalepeina o aiga.

Manatua: Ia mautinoa ua tofu tagata aoga taitasi ma se kopi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” E mafai ona maua lenei pepa o faamatalaga i le itulau 129 o le lomiga o Novema 2010 o le Ensign po o le Liahona, i tamaitusi o le Tiute i le Atua ma le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia, i le Faamaoni i le Faatuatua i lalo o le “Aiga”, ma i le LDS.org. E mafai foi ona e maua se kopi o le folafolaga i le aiga i le faaopoopoga o lenei tusi lesona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua tuuina mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua se folafolaga i le lalolagi e faatatau i le aiga

A’o le’i amataina le vasega, lisi upu ma fasifuaitau nei i luga o le laupapa:

O le taua o le faaipoipoga ma le aiga

Tatala o faaipoipoga

Faaipoipoga i le itupa e tasi

Itupa

Mauaina o fanau

O sootaga feusuai i fafo atu o le faaipoipoga

Matafaioi a tina

Matafaioi a tama

Faapau pepe

Amata le vasega i le fai atu o fesili nei:

  • E ala i le sii o lima, e toafia outou sa i ai ni fesili pe iloa se tasi sa i ai ni fesili e faatatau i se faafitauli se tasi pe sili atu o loo i luga o le laupapa?

  • O fea e mafai ona tatou maua ai faatonuga a le Alii e uiga i nei autu?

Tufatufa atu kopi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i tagata aoga. (E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faanumera ia palakalafa o loo i le folafolaga ina ia faigofie ai ona latou su’e atu i ai pe a e ta’ua palakalafa eseese.) Faamalamalama atu sa fofogaina mai e Peresitene Gordon B. Hinckley lenei folafolaga i le aso 23 o Setema, 1995, i se sauniga aoao a le Aualofa. A o lei faitauina mai e Peresitene Hinckley, sa ia ta‘ua nisi o mafuaaga e manaomia ai e le lalolagi ia upumoni o loo i ai. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga a Peresitene Hinckley. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mafuaaga e manaomia ai e le lalolagi lenei folafolaga.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Faatasi ai ma le tele o le tuusaoloto ua faaigoa faafoliga e faapea o mea moni, faatasi ai ma le tele o le taufaasese e faatatau i faatulagaga faatonuina ma mea e faatauaina, faatasi ai ma le tele o faatauanauga ma faatosinaga ina ia talia lemu le pisia mai le lalolagi, ua matou lagonaina le tatau ona fautua atu ma lapataiina. I le faalauteleina o lenei mea, o i matou o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua, ua tuuina atu nei se folafolaga i le Ekalesia ma i le lalolagi, o se tautinoga ma le toe faamautuina o tulaga faatonuina, aoaoga faavae ma faiga masani e faatatau i le aiga, ia ua faafia ona ta’ua pea lava pea e perofeta, tagatavaai ma talifaaaliga o lenei ekalesia mai lava i lona talafaasolopito atoa”(“Ia Tu Malosi e Tetee atu i Togafiti a le Lalolagi” Liahona, Ian. 1996, 122).

  • Aisea na tuuina mai ai lenei folafolaga i le Ekalesia ma le lalolagi?

Faamalamalama atu a tatou suesue i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” e mafai ona tatou maua ai le tele o tali i fesili e faatatau i le aiga. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa aoaoga faavae o le a fesoasoani ia i latou ia malamalama atili ai i mataupu ua lisiina i luga o le laupapa, valaaulia ni tagata aoga se toalima e auauai e faitau leotele mai palakalafa 1-5 o le folafolaga. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo aoaoga faavae e faatatau i autu o loo i luga o le laupapa. Taofi pe a uma ona faitau palakalafa taitasi e tuu atu ai i tagata aoga e lipoti mai mea na latou maua. Valaaulia tagata aoga e faailoga ia aoaoga faavae ua latou maua i a latou kopi o le folafolaga i le aiga.

A o lipoti mai tagata aoga, valaaulia i latou e tusi i le laupapa aoaoga faavae latou te faailoa mai. Atonu e faailoa mai ma tusi e tagata aoga ia aoaoga faavae nei:

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua [palakalafa 1].

O le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi [palakalafa 1].

O le tulaga tane po o le fafine o le tagata o se vaega taua lea o le mua’i olaga, olaga faitino, ma le faasinomaga e faavavau ma le faamoemoega [palakalafa 2].

O le fuafuaga paia o le fiafia, ua mafai ai ona faaauau fegalegaleaiga faaleaiga i tala atu o le tuugamau [palakalafa 3].

O le poloaiga a le Atua mo tane ma ava ia fanafanau o loo tumau pea le faamalosia i aso nei [palakalafa 4].

Ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono e tatau ona faaaogaina ai [palakalafa 4].

O le foafoaina o le ola faitino, o se vaega paia ma le taua o le fuafuaga a le Tama Faalelagi [palakalafa 3 ma le 5].

A o lipoti mai e tagata aoga ia aoaoga faavae taitasi latou te mauaina, faaaoga se tasi pe sili atu o fesili tulitatao o loo i lalo e fesoasoani ia latou malamalama atili ai i le aoaoga faavae.

  • E faapefea ona fesootai lenei aoaoga faavae i autu o loo lisiina i luga o le laupapa?

  • Aisea e te manatu e taua ai le malamalama i lenei aoaoga faavae?

  • E mafai faapefea e le malamalama ma le talitonu i lenei aoaoga faavae ona uunaia faaiuga e te faia?

Afai e lei ta‘ua mai e se tagata aoga se aoaoga faavae o loo lisiina i luga o le laupapa, fesoasoani i tagata aoga e sue ma talanoa e uiga i ai.

E fesoasoani le folafolaga i le aiga ia i tatou i le atinaeina o ni aiga faamanuiaina

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se ituaiga aiga latou te mananao ia i ai o latou aiga i le lumanai.

  • O a ni ituaiga gaoioiga, uiga, amioga, ma talitonuga e te manatu o le a aumaia ai le fiafia i lou aiga i le lumanai?

Vaevae tagata aoga i ni vaega toalaiti. Valaaulia vaega taitasi e faitau leotele faatasi ia palakalafa 6–7 o le folafolaga i le aiga. Valaaulia i latou e vaavaai mo mea e mafai ona fesoasoani ia i latou e ausia ai le fiafia i o latou aiga. A lava loa le taimi, fai atu fesili nei i le vasega atoa:

  • E ono mafai faapefea ona maua le fiafia i le aiga? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga lenei mataupu faavae i a latou kopi o le folafolaga i le aiga.)

  • E tusa ai ma le palakalafa 6 ma le 7, o a nisi o mataupu faavae e fesoasoani i aiga e maua ai le fiafia? (Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aoga e talanoaina faatasi fesili nei i a latou vaega laiti. Tuu atu i vaega taitasi se kopi o fesili, pe tusi fesili i luga o le laupapa.

O a ni faataitaiga ua e vaaia o ni aiga e mulimuli i aoaoga o loo lisiina i luga o le laupapa?

Aisea e te manatu ai, o aiga e mulimuli i nei aoaoga o le a sili atu le fiafia?

Manatua: ona o le maaleale ma tulaga patino o sootaga faaleaiga, aua ne’i valaauliaina tagata aoga e talanoaina leotele le gaoioiga lenei. Nai lo lena, uunaia tagata aoga e mafaufau taitoatasi i nei aoaoga, ma mafaufau loloto i auala e mafai ona latou faaleleia ai.

A ua uma ona tuu atu le taimi i vaega e talanoa ai i fesili, fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto po o le fea o nei aoaoga o loo latou ola ai i o latou aiga, ma po o a ni auala ua faaopoopoina ai le fiafia i o latou aiga ona o le faia o lea mea. Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o le fea o aoaoga i le folafolaga e mafai ona faaleleia atili ona latou ola ai, i se taumafaiga e aumai ai le fiafia sili atu ia i latou lava ma o latou aiga. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e tusi i lalo se sini, o se auala latou te fuafua ina ia ola lelei atili ai i nei aoaoga i o latou aiga.

A lava le taimi, filifili ni fesili se lua pe sili atu o fesili nei e talanoaina o se vasega:

  • E tusa ai ma le afa mulimuli o le palakalafa 7, o a ni tiutetauave o tamā? O a ni auala ua e vaaia ai lou tama po o isi tama o faataunuu nei tiutetauave?

  • E tusa ai ma le afa mulimuli o le palakalafa 7, o le a le tiutetauave autu o tina? O a ni auala ua e vaaia ai lou tina po o isi tina o faataunuu lenei matafaioi?

  • O le a le uiga o le, o nei tiutetauave ua tuuina mai “e ala i le fuafuaga paia”? (Sa faatuina i latou e lo tatou Tama Faalelagi.) Aisea e te manatu e taua ai ona malamalama i lenei mea?

  • O a ni fasifuaitau i le palakalafa 7 e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i auala e tatau ona fesoasoani ai tama ma tina i le tasi ma le isi? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: E ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa i o latou tiutetauave i le aiga.)

  • Aisea e taua ai i tina ma tama ona malamalama o i latou o se paaga tutusa?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai po o a ni auala ua latou vaai ai ia tina ma tama o galulue faatasi o se paaga tutusa.

A o talanoaina e tagata aoga le manaomia e tama ma tina ona lagolago e le tasi le isi, atonu e te manao e tatai atu o latou mafuafau i le fuaiupu lenei e lata i le faaiuga o le 7: “O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi.” Faamautinoa atu i tagata aoga o loo silafia e le Alii nei tulaga, ma e faamanuia mai o Ia i matua ma aiga a’o latou taumafai e faataunuu o latou matafaioi.

  • E tusa ai ma le fuaiupu mulimuli o le palakalafa 7, po o ai isi e mafai ona fesoasoani atu ia tina ma tama i o latou tiutetauave? (Tagata o le aiga lautele. E mafai ona e ta’u atu, e tatau foi i fanau ona fesoasoani i o latou matua.)

Faamalamalama atu, e tofu aiga uma ma ona lava faafitauli, ae e mafai e aiga uma ona ola i aoaoga a Iesu Keriso ma maua ai le fiafia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa e 8 ma le 9 o le folafolaga i le aiga. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a tupu pe afai tatou te le faataunuuina o tatou tiutetauave i o tatou aiga.

  • O le a le mea e tupu pe a tatou teena o tatou tiutetauave faaleaiga? (E tatau ona faaali mai e tagata aoga e faapea, o le a faamasinoina i tatou e le Alii pe afai tatou te le faataunuuina o tatou tiutetauave i o tatou aiga. E mafai foi ona latou faaali mai, o le faamalepeina o le aiga o le a taitai atu ai i faafanoga.)

  • O le a sou manatu, o a tiutetauave o fanau i totonu o le aiga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe o faapefea ona latou faataunuuina o latou tiutetauave i o latou aiga. Afai sa e valaaulia i latou e tusi se sini ia ola lelei atu i se aoaoga mai le folafolaga i le aiga i o latou aiga, uunai i latou e saili atu i le fesoasoani a le Alii a o latou taumafai ia ausia a latou sini.

Faaiu i le fai atu i ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou molimau e uiga i soo se upumoni na aoao atu i lenei lesona. Atonu foi e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo i le folafolaga i le aiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai

O le siiina mai o ni fuaitau se lua mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na faamalamalama mai ai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mafuaaga e taua ai le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi:

Ata
Elder David A. Bednar

“O faaipoipoiga amiotonu o se poloaiga, ma o se laasaga taua i le faagasologa o le foafoaina o sootaga alofa faaleaiga lea e mafai ona faaauau pea i talaatu o le oti.

“E lua ni mafuaaga faavae malolosi e fesoasoani ai ia tatou malamalama pe aisea ua taua ai le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a le Tama.

“Mafuaaga 1: O natura o le agaga tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea, ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia agai faatasi atu i luma i le faaeaga.

“O le natura faavavau ma le taua o faaipoipoga, e na o totonu lava o le li’o o le siosiomaga aoao o le fuafuaga a le Tama mo Lana fanau, e mafai ona malamalama atoatoa ai. …

“‘O le tulaga tane po o le fafine [o le tagata] o se vaega taua lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faasinomaga ma le faamoemoe e faavavau’ ma i se tulaga aoao, e faamanino ai pe o ai i tatou, pe aisea ua tatou i ai i lenei lalolagi, ma pe o le a foi le mea e ao ona tatou faia ma avea ai. Mo faamoemoega paia, o agaga tane ma fafine e eseese, e tulaga ese, ma e mafai ona tuufaatasia ma maua ai le atoaga.

“Ina ua uma ona foafoaina le lalolagi, sa tuu Atamu i le Faatoaga o Etena. Peitai, o le taua tele, sa fetalai atu ai le Atua e ‘le lelei ona mau toatasi o le tagata’ (Kenese 2:18; Mose 3:18), ma sa avea Eva ma soa ma fesoasoani ia Atamu. Sa manaomia le tuufaatasiga tulaga ese o mana faaleagaga, faaletino, mafaufau, ma lagona o le tane ma le fafine ina ia faataunuuina ai le fuafuaga o le fiafia. E le mafai e le tane na o ia pe na o le fafine foi, ona faataunuu ia faamoemoega na foafoa ai o ia.

“O le mamanu paia, ua fuafuaina alii ma tamaitai ina ia aga’i atu faatasi i luma i le faatoatoaga ma se atoaga o le mamalu. Ona o o la’ua natura ma mana tulaga ese, o lea e tofu aumaia ai e tane ma fafine i se sootaga o le faaipoipoga ia vaaiga ma aafiaga iloga. E eseese saofaga a le alii ma le tamaitai, ae e tutusa i se agaga o le tasi ma se lotogatasi lea e mafai ona ausia ai nai lo o se isi lava ala. O le tane e faaatoa ma atoatoa ai le fafine, ae o le fafine e faaatoa ma atoatoa ai le alii, a o laua aoao mai, ma faamalosia faatasi, ma faamanuia e le tasi le isi. ‘E leai se tane pe a le o i ai le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii’ (1 Korinito 11:11; ua faaopoopo le faatusilima).

“Mafuaaga 2: O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau.

“O le poloaiga na tuuina mai i aso anamua ia Atamu ma Eva ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi o loo tumau pea ona faamalosia i aso nei. ‘Ua poloai mai le Atua o mana paia o le foafoaga … ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava e tatau ona faaaogaina ai. … O le auala ua foafoaina ai le ola faaletino [ua] atofa mai le lagi.’ O le mea lea, o le faaipoipoga i le va o le tane ma se tamaitai o le alafua faatagaina lea, e ulufale mai ai agaga o le muai olaga i le olaga nei. O le faafitia atoatoa o feusuaiga a o lei faaipoipo ma le faamaoni aiai i totonu o le faaipoipoga, e puipuia ai le paia aiai o lenei alafua paia.

“O se aiga e i ai se tane ma se ava alolofa ma faamaoni, o le nofoaga aupito sili lea ona lelei e mafai ona tausia ai fanau i le alofa ma le amiotonu, ma mafai ona taulimaina ai manaoga faaleagaga ma faaletino o le fanau. E pei lava o uiga tulaga ese e saofaga ai alii ma tamaitai i le faaatoatoaina o se mafutaga faalefaaipoipoga, e faapena foi ona taua na uiga i le tausiaina, faafaileleina ma le aoaoina o fanau” (“E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,” Fonataga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Fepuari 2006, 2–4).

O le tulaga o le Ekalesia i le faaipoipoga o itupa tutusa

“E tuueseese e le Ekalesia ia le va o le tosina atu i le itupa e tasi ma amioga. E ui ina faapea atu o lagona ma le lilifa atu i le itupa e tasi e le o se agasala na ola mai ma se tagata, ae o le faia o amioga faatauatane ua feteenai lea ma le ‘aoaoga faavae, e faavae i tusitusiga paia … o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai e taua tele i le fuafuaga a le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau’ [“First Presidency Statement on Same-Gender Marriage”].

“Aua e talitonu le Ekalesia o mana paia o le foafoaina o fanau e ‘ao ona faatinoina na o le va lava o se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono o se tane ma se ava … ma o soo se isi lava sootaga faalefeusuaiga, e aofia ai i le va o le itupa e tasi, e lamatia ai le mafutaga na foafoaina faalelagi o le aiga.’ O lea la, o le Ekalesia e fiafia i alafua ua faauigaina ai le faaipoipoga o le tuufaatasiga o se alii ma se tamaitai. Ae ui i lea, ‘o le puipuia o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai e le aveesea ai matafaioi faa-Kerisiano o tagata o le Ekalesia o le alofa, agalelei ma le alofa faaleuso i tagata uma’ [“The Divine Institution of Marriage,” Aok. 13, 2008, mormonnewsroom.org]” (“Same-Sex Attraction,” LDS.org).