Seminare
Lesona 129: Mataupu Faavae ma Feagaiga 123


Lesona 129

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123

Folasaga

A o faafalepuipuiina le Perofeta o Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate mai le aso 1 o Tesema 1838 e oo i le aso 6 o Aperila 1839, sa ia tusia atu ni tusi faamafanafana ma fautuaga i le Au Paia. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123 o se vaega mai se tusi i le aso 20 Mati, 1839, sa ia tusiaina i le Au Paia. I lenei vaega sa talosagaina ai e le Perofeta le Au Paia e ao mai ma lolomi tala o o latou sauaga ma puapuaga, ma ia fesoasoani atu ia i latou na faaseseina e aoaoga faavae pepelo.

Faamatalaga: O le lesona e sosoo ai, (“O Le Faatuina o Navu,” lesona 130) o loo tuuina mai ai se avanoa mo ni tagata aoga se toalua e aoao atu ni vaega o le lesona. Atonu e te manao e filifili ni tagata aoga se toalua i le taimi nei ma tuu atu ia te i laua ni kopi o vaega atofaina o le lesona 130 ina ia mafai ona laua saunia ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1–6

Ua fautuaina e Iosefa Samita le Au Paia e ao mai ma lolomi tala o a latou sauaga ma puapuaga

Amata i le faitauina o le faamatalaga lenei:

“Ia avea lenei faamatalaga e faamaonia ai o a’u, o Delia Reed, na siitia atu i Misuri i le tausaga e 1836. Na maliu lo’u toalua a’o le’i leva ona matou taunuu ma tuua ai a’u ma le fanau laiti e toafitu. … Ina ua tulai mai faafitauli i le va o tagata o le afioaga ma Mamona, o a’u, faatasi ma tagata uma o le matou faapotopotoga, sa noatia ina ia tuua le setete. … Sa noatia a’u ina ia ositaulaga le tele o a’u meatotino [ma] sa [oo] ina faataapeapeina solo lo’u aiga, ma sa ou maua mai ni nai tupe itiiti i aso taitasi mai tagata ese” (Delia Reed, i le Mormon Redress Petitions: Documents of the 1833–1838 Missouri Conflict, ed. Clark V. Johnson [1992], 523; ua faalaugatasia ia faailoga, mataitusi tetele, ma le sipelaga).

Faamalamalama atu o se faamatalaga aloaia lenei na tuuina atu e Sister Reed i se taitai o le faamasinoga. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1.

  • Mai mea na e aoaoina i lenei fuaiupu, o le a se mafuaaga se tasi atonu na tuuina atu ai e Sister Reed lenei faamatalaga?

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, mai ia Tesema 1838 ia Aperila 1839, na faafalepuipuiina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i le falepuipui i Liperate, Misuri. Pe a o le vaitaimi lava lena, sa tutuliesea ai le Au Paia mai le setete o Misuri, i le vaitaimi leaga o masina o le taumalulu ona o le poloaiga o le fasiotiga [o tagata Mamona] e Kovana Lilburn Boggs. Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123 o se vaega o se tusi na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita ia Mati 1839, mai le Falepuipui o Liperate, na tuuina atu ai fautuaga i le Au Paia i lenei taimi faigata.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fautuaina e Iosefa Samita le Au Paia e fai. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nei fuaiupu, atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, i le fuaiupu e 5 o le fuaitau “faasologa atoa o faiga faatiapolo” e faatatau i se tuufaatasiga o pepelo amioleaga, ae o le fuaitau “faamalosiga amioleaga ma fasioti tagata” e faatatau i galuega faatiapolo ma le faatupu vevesi.

  • O le a le mea o loo i nei fuaiupu na fautuaina e le Perofeta le Au Paia e fai?

O le toatele o le Au Paia sa usiusitai i fautuaga a le Perofeta ma aoina mai tala i o latou sauaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na mafua ai ona faatonuina le Au Paia e ao mai tala i o latou sauaga ma mafatiaga. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, o le fuaitau “faatonuina ai i tatou” o lona uiga o le “manaomia mai ia i tatou.” Atonu foi e te manao e faamanatu atu ia te i latou, sa folafola muamua mai e le Alii e laveai le Au Paia na sauaina ma ia “afio mai lona afioaga natia, ma faapuapuagatia atunuu i lona toasa mataʼutia” (MF&F 101:89).

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:6, aisea na poloaiina ai e le Tama Faalelagi le Au Paia e ao mai tala i o latou sauaga?

  • O le a le mea o loo aoao mai e lenei fuaiupu e ao ona tatou faia, ona faatoa faataunuu ai lea e le Alii Ana folafolaga?

Valaaulia tagata aoga e tusi se faamatalaga o le mataupu faavae e faaalia ai lenei sootaga i le va o a tatou taumafaiga ma folafolaga a le Alii. Fai atu i ni nai tagata aoga e faasoa mai le mataupu faavae na latou tau i ai. O le vaega lenei o se tasi o auala atonu e faaupu ai e tagata aoga lenei mataupu faavae: O le a faataunuu e le Alii Ana folafolaga pe a uma ona tatou faia la tatou vaega. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.

  • Aisea e te manatu ai, ua faamoemoe mai le Alii ia i tatou e fai la tatou vaega ona faatoa faataunuu ai lea e Ia o Ana folafolaga?

  • O le a se taimi na e vaaia ai le faamautuina o lenei mataupu faavae i lou lava olaga po o le olaga o se tasi e te iloa?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:7-17

Ua fautuaina e Iosefa Samita le Au Paia e fesoasoani atu ia i latou o e ua faaseseina i mea sese

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau faapea, na tuuina atu ia i latou se tofiga e tusi se lipoti e uiga i le Ekalesia mo se tasi o a latou vasega o le aoga. O se vaega o le tulaga manaomia, e tatau ona latou faaaofia ai ia le itiiti ifo ma le tolu ni puna o faamatalaga.

  • O a ni puna [o faamatalaga] e te ono faaaogaina mo lau lipoti?

  • Aisea e taua ai po o a puna [o faamatalaga] e faaaogaina e tusi ai e uiga i le Ekalesia?

  • E faapefea ona e iloa po o le fea o puna o faamatalaga e sa’o ona faamatalaina le Ekalesia?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:7–10 i le faamalamalama atu e faapea, ina ua faamaumauina e Iosefa Samita nei fuaiupu, sa tele ni pepelo na faasalalauina e uiga i le Ekalesia. Na ta‘u atu i le Au Paia o lo latou “tiute lē maʼalofia” (MF&F 123:7) le tali atu i nei pepelo ma ia ao mai ma lomia tala e uiga i o latou sauaga ma mafatiaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:11–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga faaopoopo na mafua ai ona faatonuina le Au Paia e ao mai ma lolomi tala e uiga i o latou sauaga ma mafatiaga. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea na latou maua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 12, o a auala e faatauasoina ai le toatele o e loto mama mai le iloa o le upumoni?

  • O a ni auala e te manatu e aafia ai i latou o e e le auai i la tatou tapuaiga ona o pepelo e uiga i le Ekalesia?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 12, aisea ua toatele ai tagata i le lalolagi e taofia mai le upumoni? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: E toatele o loo taofia mai i le upumoni ona latou te le iloa le mea e maua ai.)

  • E ono mafai faapefea e le lomiaina o upumoni e uiga i sauaga ma mafatiaga o le Au Paia i lenei taimi ona fesosoani i tagata ia iloa le upumoni?

Faamanatu i tagata aoga o loo i ai pea lava le toatele o tagata i aso nei “o e ua faatauasoina i le taufaasese poto o tagata” ma na pau le mea o loo taofia mai ai le upumoni ona latou te le iloa le mea e maua ai (MF&F 123:12). Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo se mea e taofia ai tagata i o tatou aso mai le iloaina o le upumoni e uiga i le Ekalesia.

Ata
Elder M. Russell Ballard

“Ua toatele naua tagata e le o lava le malamalama i le Ekalesia ona o le tele o faamatalaga latou te faalogo i ai e mai lipoti e talafou i ala o faasalalauga, lea e masani ona faatupuina ai fefinauaiga. O le tele o le gauai atu i fefinauaiga ua mafua ai ona i ai ni manatu sese o tagata i le uiga moni O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (“Faasoaina Atu o le Talalelei e Faaaoga ai le Initoneti,” Ensign, Iuni 2008, 62).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Ballard, o le a se mea e taofia ai tagata i o tatou aso mai le iloaina o le upumoni e uiga i le Ekalesia?

Faamalamalama atu e faapea, e tutusa lava ma le Au Paia i le 1839, ua faatonuina i tatou e fesoasoani i isi ia maua se malamalamaaga sa’o e uiga i le Ekalesia—i ona tagata, taitai, talitonuga, talafaasolopito, aoaoga, ma faatinoga.

  • O a ni mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i isi ia maua se malamalamaaga sa’o e uiga i le Ekalesia? (Tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard. Fai atu i le vasega e faalogologo mo se auala se tasi e mafai ona tatou fesoasoani atu ai i isi ia maua se malamalamaaga sa‘o e uiga i le Ekalesia.

Ata
Elder M. Russell Ballard

“O loo i ai talanoaga o loo faia pea e uiga i le Ekalesia. O na talanoaga o le a faaauau pea ona faia e tusa pe tatou te filifili e auai atu i ai pe leai. Ae le mafai ona tatou tutu i autafa ae o loo taumafai isi, e aofia ai ma le au faitio, e faauiga mea o loo aoaoina atu e le Ekalesia. E ui o nisi talanoaga o loo i ai ni aofia e fiaafe pe fia foi miliona, ae o le tele lava, e matuai toalaiti lava. Ae o talanoaga uma lava e i ai se aafiaga ia i latou e auai atu i ai. O manatu o le Ekalesia e faavaeina e tasi le talanoaga i le taimi. …

“Ou te fia talosaga atu nei ina ia outou auai i le talanoaga e ala lea i le auai i luga o le Initoneti e faasoa atu ai le talalelei ma faamalamalama atu i ni faaupuga faigofie ma le manino le savali o le Toefuataiga. … O lenei faiga, e moomia ai lou malamalama lelei i mataupu faavae o le talalelei. E taua le mafai ona e ofoina atu se molimau manino ma sa’o e uiga i upumoni o le talalelei” (“Faasoaina Atu o le Talalelei e Faaaoga ai le Initoneti,” 61, 62).

Faaopoopo atu le fautuaga a Elder Ballard i mea ua uma ona lisiina i luga o le laupapa.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni auala e fesoasoani atu ai i isi ia iloa upumoni ua lisiina i luga o le laupapa. Fai atu ia te i latou e filifili se tasi latou te manatu e mafai ona latou faaaogaina. Valaaulia ni nai tagata aoga e lipoti atu po o le fea o fautuaga na latou filifilia, ma pe faapefea ona latou fuafua e faaaoga e fesoasoani ai i isi ia i ai se malamalamaaga sa‘o e uiga i le Ekalesia. Uunaia tagata aoga uma ia faatino fautuaga na latou filifilia e fesoasoani ai i isi ia iloa le upumoni.

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi sa latou fesoasoani ai i isi ia maua se malamalamaaga sa’o e uiga i le Ekalesia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni o latou aafiaga i le vasega.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:13-16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta‘u atu i le Au Paia e uiga i a latou taumafaiga e tuuina atu se tala sa’o e uiga i le upumoni i isi.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 15, aisea na faatonuina ai le Au Paia e aua le manatu i a latou taumafaiga o ni “mea faatauvaa”?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le fautuaga a le Alii i le fuaiupu e 15 e uiga i faaiuga laiti tatou te faia i le taimi nei? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O a tatou faaiuga e usitai i poloaiga a le Alii e foliga mai e faatauvaa, e mafai ona i ai se aafiaga tele i o tatou olaga i le lumanai.)

  • E mafai faapefea e se faaiuga laitiiti e faia se talanoaga e uiga i le talalelei ma se tasi, ona i ai se aafiaga tele?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona fesootai lenei fuaiupu i le upumoni na tusia i le laupapa i se taimi na muamua atu: O le a faataunuu e le Alii Ana folafolaga pe a uma ona tatou faia la tatou vaega. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

  • Aisea e te manatu e taua ai le faia ma le fiafia “mea uma ua i ai i lo tatou mana”?

  • E faavae i le fuaiupu e 17, o le a se mea e mafai ona faamautinoaina mai ia i tatou, pe afai tatou te faia mea uma tatou te mafaia ia usiusitai i poloaiga a le Alii? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faia mea uma ua i ai i lo tatou mana ia usiusitai i poloaiga a le Alii, ona mafai lea ona tatou maua le faamautinoaga o le a faaaoga e le Atua Lona mana e fesoasoani ai ia i tatou e tusa ai ma Lona finagalo ma [Lana] taimi.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le maua o le faamautinoaga o le a faaaoga e le Atua Lona mana e fesoasoani ai ia i tatou pe afai tatou te “faia ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana”? O a nisi o mea e mafai ona e faia e maua ai lena faamautinoaga i lou olaga?

Faasoa atu lau molimau e mafai ona tatou talitonu, afai tatou te faia mea uma tatou te mafaia e mulimuli ma le usiusitai i poloaiga a le Atua, o le a Ia faataunuuina Ana folafolaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:1. “Faaputuputu se malamalama e uiga i … mafatiaga ma sese”

Sa usitai le Au Paia o e na puapuagatia i Misuri i le fautuaga a le Perofeta o Iosefa Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123, ma sa latou aoina ai le tele o tala e uiga i o latou sauaga. O faamatalaga o loo i lalo, o ni faamatalaga aloaia se lua na tauaaoina atu i taitai o le faamasinoga:

“Na o mai Taitai Clark i Caldwell ma ana fitafita. Sa ou nofo pe a ma le lua maila mai Sisifo Mamao … e lata i le Susuga a Gad Yale. Sa o mai se vaega o fitafita a Taitai Clark i le maota o le Susuga a Yale ma nonofo ai iina pe a ma le lua ni aso ma faaleagaina se vaega tele o le fanua. Sa latou lagaina i luga fola o le fale, faaumatia a latou lafumoa ma aumatua, ma susunu … se faaputuga vaovao mago. Sa ou vaai o latou susunuina le faaputuga, ma sa faaumatia atoa. Sa latou ave sana na latou mananao ai mo a latou solofanua mai i le Susuga a Yale, ma ou te talitonu pe a ma le sefulu eka o [lona fanua] na faaleagaina. … O nisi o aumatua sa latou tafanaina sa tuu ai lava e pala i le eleele. Sa ou vaaia foi nisi o le vaegaau ua o atu i le maota o le Susuga a Cyrus Daniel, lea na latou gaoia. Sa ou vaai ia i latou o sa’esa’e mai i fafo se moega e tasi ma ie moega ma ni lavalava” (Mary K. Miles, i le Mormon Redress Petitions: Documents of the 1833–1838 Missouri Conflict, ed. Clark V. Johnson [1992], 496–97; ua faalaugatasia ia faailoga, mataitusi tetele, ma le sipelaga).

“Ou te faamaonia atu sa afe lo’u tama i le fale gaosi falaoamata a Haun, ma sa nofo i se faleie i le taimi na tupu ai le fasiotiga tagata tele iina. Sa ou i totonu o le faleie i le taimi na oo mai ai se vaega o fitafita. Sa feei atu nisi o o matou tagata i fafine ma tamaiti e tuua faleie. Sa ou tamoe atu i totonu o se falegaosi uamea lea sa i ai lo’u tama. Sa ou tolotolo i lalo o masini faapasi ea, ma sa faapena foi i lo’u uso ma se isi tama e igoa ia Charles Merrick. Sa ou manu’a i lo’u suilapalapa, o lo’u uso na pisi mai i fafo lona faiai, ae o le isi tama e tolu ona manua na maua ma ua maliu ai o ia. Ua ta’u mai e lo’u tina ia te au, sa atoa le valu o o’u tausaga i le masina ua te’a. Sa ou vaai i nisi o o matou fili o tase’i ese seevae pa’u a lo’u tama a’o le’i oti o ia” (Alma Smith, i le Mormon Redress Petitions, 537; ua faalaugatasia ia faailoga, mataitusi tetele, kalama, ma le sipelaga).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:4–5. “O lomiga taufaaleaga pepelo ua feaveai”

Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le auala e mafai ai e faalauiloaga le lelei e uiga i le Ekalesia ona fesoasoani i a tatou taumafaiga faafaifeautalai:

Ata
Elder Robert D. Hales

“Ua faaalia i aafiaga, o vaitau o faasalalauga lē lelei e faasaga i le Ekalesia e mafai ona fesoasoani i le faataunuuina o faamoemoega o le Alii. I le 1983, na tusi mai ai le Au Peresitene Sili i taitai o le Ekalesia, ‘O tetee lava ia e ono avea ma se avanoa. I le lotolotoi o luitau faifai pea o loo feagai ma o tatou faifeautalai, ua i ai foi ma le faalefiafia i mataupu tau lotu ma la tatou savali. O nei faitioga ua faatupuina ai … le fiafia i le Ekalesia. Ua maua ai se avanoa [mo tagata o le ekalesia] e tuuina atu ai le upumoni ia i latou ua aga taulai mai ia i tatou’ [tusi a le Au Peresitene Sili, 1 Tes., 1983].

“E tele ni auala e mafai ona tatou faaaogaina na ituaiga avanoa: o se tusi agalelei i le faatonu [o se nusipepa], se talanoaga ma se uo, o se manatu i se mataupu, po o se upu faamautinoa i se tasi na faia se faamatalaga e taufaaleaga [ai le lotu]. E mafai ona tatou tali atu ma le alofa ia i latou ua tosina i faamatalaga le sa’o ma le faasausili—o e ua ‘taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua mai ai’ (MF&F 123:12). Ou te faamautinoa atu ia te oe, o le tali atu faapea i e ua tuuaia i tatou e le o se vaivai. O le lototele faaKerisiano lena i lona faatinoina” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 73).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:4–5. Iloiloina o le manulauti ma le sa’o moni o puna o faamatalaga

O nisi o tusitala o e tusitusi e uiga i le Ekalesia ma lona talafaasolopito, ua tuuina mai ni faamatalaga e vala ma le [mea moni na tutupu] po o le faaaofia ai foi na o ni vaega o mea moni lea e mafai ona taufaasese. O le manulauti o nisi o nei tusitusiga o le faatamaia o le faatuatua i le Ekalesia ma ona taitai.

Sa saunoa Elder Neil L. Andersen o le Korama a le au Aposetolo e Toasefululua, e uiga i tofotofoga faapena o lo tatou faatuatua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“O loo i ai pea nisi e mananao e tauleagaina le Ekalesia ma faaumatia le faatuatua. O aso nei o loo latou faaaogaina le Initoneti.

O nisi o faamatalaga e uiga i le Ekalesia, e tusa lava po o le a le talitonuina, e le moni lava. I le 1985 ou te manatua se uo na savali mai i totonu o lo’u ofisa i la’u pisinisi i Florida. Sa ia te ia se tusiga a le mekasini o le Time sa faaulutalaina ‘Challenging Mormonism’s Roots (Luitauina o le Faavae Faa-Mamona).’ Sa talanoa e uiga i se tusi sa maua i se taimi e lei mamao atu, sa manatu na tusia e Matini Harisi, lea sa feteenai ma le tala a Iosefa Samita i le mauaina o papatusi o le Tusi a Mamona.

“Sa fesili mai lau uo pe o le a faaumatia ai le Ekalesia Mamona i lenei faamatalaga fou. Sa ta’ua i le tusiga se alii na faapea mai ua ia tuua le Ekalesia ona o lea pepa o faamatalaga. Mulimuli ane, sa lipotia mai na tuua e isi le Ekalesia. Ou te mautinoa o se tofotofoga o lo latou faatuatua.

I ni nai masina mulimuli ane, sa mauaina e tagata tomai faapitoa (ma tautino mai le tagata taufaasese) o lea tusi o se mea taufaasese atoa. Ou te manatua sa ou faamoemoe moni lava mo i latou na tuua le Ekalesia, ona o lenei mea taufaasese, o le a toe foi mai” (“Tofotofoina O Lo Outou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 41).

Sa uunaia e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le Au Paia o Aso e Gata Ai, ina ia iloilo ma le faaeteete mea latou te faitau i ai e uiga i le Ekalesia ma lona talafaasolopito, ma ia faalagolago i le Agaga Paia faapea foi ma lo latou atamai a’o latou faia lena mea:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le iloiloga … e lua ona itu, faaleatamai ma le faaleagaga.

“I tulaga o le faaleatamai, e manino lava le tatau i le au faitau ma le au maimoa ona sili atu ona atamamai i le iloiloina o mea ua tauina atu ia i latou. …

“Mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le iloiloga e i ai foi sona itu faaleagaga. O le mafuaaga o lenei mea ona o lo tatou talitonu i le folafolaga a Moronae e faapea ‘o le mana o le Agaga Paia e mafai ona outou iloa ai le moni o mea uma lava’ (Moronae 10:5). O lena folafolaga ua faamautinoa mai i le au faitau e mataala faaleagaga se mana o le iloatino o le a fesoasoani ia i latou e iloilo ai le uiga o mea latou te aoaoina.

“E tusa ai ma o tatou mana faaleagaga e iloilo ai, e tatau ona tatou manatua o le a le taitaia i tatou e le Agaga o le Atua pe afai o o tatou lava uiga faaalia o le saili masei. O lena mataupu faavae e faatatau i le au faitau ma le au tusitala. …

“O a tatou molimau faaletagata lava ia ma patino, ua faavae i le molimau a le Agaga, ae le o soo se tuufaatasiga po o le faaputuga o mea moni faatalafaasolopito. Afai ua tatou matuai mauaa, e leai se suiga o mea moni faatalafaasolopito e mafai ona luluina a tatou molimau. Na tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou mana o le mafaufau e malamalama ai, ma ua faamoemoeina tatou te faaaogaina i latou i le atoatoa. Ae ua Ia tuuina mai foi ia i tatou le Fesoasoani, o le ua ia fetalai mai o le a taitaia i tatou i le upumoni ma o lona mana e mafai ona tatou iloa ai le moni o mea uma lava. O le taiala sili lena mo le Au Paia o Aso e Gata Ai o e o loo agavaa ma naunau e faalagolago i ai” (“Reading Church History,” i le Symposium Speeches [symposium on the Doctrine and Covenants and Church history, Aug. 14–16, 1985], 4, 5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17. “Faia ai … mea uma ua i ai i lo tatou mana”

Sa talitonu le Perofeta o Iosefa Samita ma soifua i le mataupu faavae o le, e tatau ona tatou faia o mea uma e mafai ona tatou faia a’o le’i mafai ona tatou maua le faamautinoaga o le fesoasoani a le Atua. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:86–89, na poloaiina e le Alii le Au Paia e aumai tala o o latou puapuaga ma sauaga ia silafia e taitai o le malo, e aofia ai le peresitene o le Iunaite Setete. I le aso 29 Novema, 1839, na feiloai ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Elias Higbee, o se faamasino, ma le peresitene o le Iunaite Setete, o Martin Van Buren.

“I le taimi muamua sa le’i magafagafa ai Van Buren i le augani a le Perofeta. Ae peitai, a o faagasolo pea le talanoaga, sa folafola mai e le peresitene e toe mafaufau i lona tulaga ma ‘lagonaina le lagona alofa i [Mamona], ona o le tala e uiga i [o latou] mafatiaga’ [i le History of the Church, 4:40].

“Ina ua maea la latou feiloaiga ma Peresitene Van Buren, sa nonofo ai le Perofeta ma Elias Higbee mo le lua masina i Sasae, i le taumafaiga ia maua mai le lagolago mai senate ma sui o e atonu o le a naunau e lagolago i lo laua faamoemoe [tagai History of the Church, 4:40, 43 – 44]. Sa latou toe fono ma Peresitene Van Buren ia Fepuari 1840. E oo ane i le taimi lenei, ua matuai leai ma ni lagona alofa sa i ai o Van Buren mo le Ekalesia. E tusa ai ma le saunoaga a le Perofeta, sa le mafaufau le faiga o i laua e le peresitene ma tautino mai: ‘Alii, e tonu le lua faamoemoe, peitai e leai se mea e mafai ona ou faia mo oulua. … Afai ou te lagolagoina outou, o le a leai ni a’u palota i Misuri’ [i le History of the Church, 4:80]” (Arnold K. Garr, “Joseph Smith: Campaign for President of the United States,” Ensign, Fep. 2009, 49).

E ui lava ina sa musu le peresitene o le Iunaite Setete e fesoasoani i le Au Paia, ae sa faaauau pea ona sailia e le Perofeta o Iosefa Samita le fesosoani mai isi taitai o le malo. Ona sa faia e Iosefa mea uma sa i ai i lona mana, sa faapea ona talitonu ai o ia, o le a faaaoga e le Atua Lona mana e fesoasoani ai ia te ia.