Seminare
Lesona 32: Mataupu Faavae ma Feagaiga 25


Lesona 32

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25

Folasaga

Sa faaauau pea sauaga faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso i le taimi o le taumafanafana o le 1830. Sa papatisoina Ema le faletua o Iosefa i le aso 28 o Iuni, ae o le sauaina o tagata o le ekalesia na faatuai ai lona faamauga seia oo ia Aokuso 1830. I le faaiuga o Iuni, i le va o le papatisoga ma le faamauga o Ema, na maua ai e Iosefa le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. I lea faaaliga, na tuuina mai ai e le Alii ni upu faamafanafana ia Ema faapea foi ma faatonuga e faatatau i ona tiutetauave i le aiga ma le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:1–3

Ua ta’ua e le Alii ia Ema Samita o se tamaitai filifilia

A o lei amataina le vasega, valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e faamasani i aotelega nei o le olaga ma uiga o Ema Samita, le faletua o le Perofeta o Iosefa. Amata le vasega e ala i le valaaulia o nei tagata e toatolu o le vasega e faamatala atu i le vasega mea na latou aoaoina e uiga ia Ema Samita. Atonu e te manao e faaali atu se ata o Ema Samita (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 88; tagai foi i le LDS.org).

Ata
Ema Samita
  1. Na fesoasoani Ema ia Iosefa Samita i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

    E lei leva ona faaipoipo atu Ema Hale ia Iosefa Samita, ae tau mai e le agelu o Moronae ia Iosefa ua oo i le taimi na te mauaina ai papatusi auro. I le taeao po i le aso 22 o Setema, 1827, sa tietie atu ai Iosefa ma Ema i se taavaletoso i le Mauga o Kumora, lea na maua ai e Iosefa ia papatusi. Ona o sauaga i Niu Ioka, sa faapea ona siitia atu ai Iosefa ma Ema i Haramoni, Penisilevania, lea na iu ina la faatauina mai ai ni fanua mai matua o Ema. O iina i Haramoni, na amata ai ona faaliliu e le Perofeta ia papatusi. Mo se taimi, sa avea ai Ema ma tusiupu a o faaliliuina e Iosefa. E tau mai i lena taimi, na poloaiina ai Iosefa e le tatau ona ia faaalia papatusi i se tasi, e oo lava ia Ema. E ui ina sa vaai Ema i papatusi o taatitia i luga o le laulau na ufiufiina i se ie lino, na te le’i susueina lava le ie e vaai i ai.

  2. Sa oo Ema i faalavelave, lototiga, ma sauaga.

    A o nofo ai i Haramoni, Penisilevania, na fanauina ai e Ema se tama tama na igoa ia Alavini, o le sa le’i umi se taimi na ola ai. Sa matuā ma’i tigaina foi Ema ia, ma sa popole Iosefa ina ne’i le ola o ia. Ina ua toe manuia o ia, sa ia faalogo i le tala faavauvau ua leiloloa itulau e 116 na faaliliuina o togitogiga i le uo a Iosefa o Matini Harisi. E ui lava i le vaivai o lona soifua maloloina, ae sa faamafanafana atu Ema i lona toalua loto nutimomoia, o le na le toe i ai le mana e faaliliu ai. Sa laua faatalitali faatasi i le finagalo o le Alii mo le faaliliuga o papatusi. Mulimuli ane, sa faamalosia o ia e tuua lona aiga i Haramoni ona o le taufaamatau mai o tagata lotovale.

  3. O le aso na papatisoina ai Ema, na taofia ai Iosefa.

    Ia Iuni 1830, sa fau ai e Iosefa ma se vaega toaitiiti o tagata talitonu se faatanoa i se auvai e latalata i Colesville, Niu Ioka, e fatu ai se vai taele e lava lona loloto e faataunuu ai papatisoga. Ae ui i lea, sa talepe i lalo le faatanoa e le au faatupu vevesi a’o lei mafai ona faia ai se papatisoga. O le aso na sosoo ai, sa toe fau ai e le Au Paia le faatanoa ma faia ai papatisoga o tagata e 13, e aofia ai ma Ema Samita. I lena po, a’o lei faia faamauga, na taofia ai Iosefa i moliaga o le “avea ma se tagata amio le pulea” (History of the Church, 1:88). Sa faamasinoina ma solofua ona moliaga, ae o le taimi lava na uma ai le faamasinoga, sa toe taofia foi o ia i le moliaga lava lea e tasi e se leoleo mai se itumalo tuaoi. Na toe tatalaina o ia. Ona o le tetee faifai pea i a latou taumafaiga faafaifeautalai, o lea na tolopo ai e tagata o le Ekalesia a latou fonotaga mo le faamauga [o papatisoga]. Sa lei faamauina Ema o se tagata o le Ekalesia ma tuuina atu i ai le meaalofa o le Agaga Paia seia oo i le amataga o Aokuso. I le faaiuga o Iuni, i le va o lona papatisoga ma le faamauga, na maua ai e Iosefa se faaaliga na fitoitonu mo Ema, o lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25.

  • O le a se mea na faagaeetia ai oe e uiga ia Ema Samita a o e aoao e uiga i nisi o ona aafiaga?

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25: 1-3, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau atonu sa faamafanafanaina ai Ema. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou maua, ma faamatala mai pe aisea latou te manatu ai o na upu po o fuaitau atonu na faamafanafana ia te ia.

  • E faapefea e le iloa o oe o se atalii po o se afafine i le malo o le Alii, ona fesoasoani ia te oe i taimi o faigata?

  • O le a le folafolaga a le Alii ia Ema pe afai o le a faamaoni o ia ma “savali i le ala o le amiomama”?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “savali … i ala o le amiomama”? E mafai faapefea ona puipuia se tagata i le savali i ala o le amiomama?

Ia tata’i atu mafaufau o tagata o le vasega i le fuaitau “tamaitai filifilia” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:3. Atonu e te manao e fautua atu ia i latou e faailoga lenei fuaitau. Faamalamalama atu e faapea, ina ua faatulagaina le Aualofa i le 1842 (e sili atu ma le sefulu tausaga talu ona mavae le tuuina mai o lenei faaaliga), Sa valaauina ai Ema Samita e avea ma uluai peresitene o le faalapotopotoga. I lena sauniga, sa faitauina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25. Ona ia faamalamalama atu lea na “filifilia” Ema ona sa “filifilia i se galuega patino …ma, sa faapea ona faataunuuina ai le faaaliga e ala i le filifilia o [ia] i le Au Peresitene o le Aualofa, ae sa faauuina muamua o ia e faamalamalama atu Tusitusiga Paia” (i le History of the Church, 4:552–53).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:4-16

Ua maua e Ema Samita le fautuaga e faatatau i lona aiga ma tiute o le Ekalesia

Tusi upu nei i luga o le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e kopi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Fautua

Valaauga

Folafolaga

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:4–16 ma vaavaai mo fuaitau po o manatu e faatatau i vaega e tolu o loo tusia i luga o le laupapa. (E mafai ona latou faia lenei mea taitoatasi pe faatasi ma se paga.) Fai atu ia i latou e tusi mea ua latou maua i lalo o le vaega talafeagai. (Mo se faataitaiga, i le fuaiupu e fa, o faatonuga a le Alii ia Ema e “aua le muimui” ona o lona le vaai i papatusi, e mafai ona faavaegaina o se fautuaga.) A maea le taimi, tofi ni tagata o le vasega e talanoaina fesili nei i ni vaega toalaiti. E mafai ona e tusia le fesili i luga o le laupapa pe saunia o ni pepa e tufa atu mo vaega taitasi. Atonu foi e te manao e tofi se taitai o le talanoaga i vaega taitasi, e fai atu fesili ma uunaia le auai o tagata taitasi o le vasega.

  • O le fea o fasifuaitau ma manatu na e faailoa mai, ua faaali ai na silafia ma alofaina e le Alii ia Ema Samita? Faamalamalama pe faapefea ona avea fasifuaitau po o manatu taitasi ma faamaoniga o le alofa o le Alii.

  • O leMataupu Faavae ma Feagaiga 25:16 o loo i ai le folafolaga a le Alii e faapea, sa Ia fuafuaina ia fautuaga ma folafolaga o loo i lenei vaega ia faatatau foi ia i tatou. O a ni isi o lesona ua e aoao mai i afioga a le Alii ia Ema? (A o e faailoa mai nei upumoni, ia tusi i lalo.)

A uma ona talanoaina e le vaega a latou tali i nei fesili, fai atu ia te i latou e lipoti mai i le vasega mataupu faavae na latou mauaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:4–16. O a latou tali e mafai ona aofia ai nisi po o mea uma nei (e ui lava atonu e eseese faaupuga):

E tatau ona tatou tuu ese mea o le lalolagi ae saili mo mea e faavavau.

A o tatou tapuai atu i le Alii e ala i musika amiotonu, o le a Ia faamanuiaina i tatou.

E mafai ona tatou maua le olioli ma le mafanafana i le pipiimau i feagaiga ua tatou osia ma le Atua.

Afai o le a tatou tausia pea lava pea poloaiga a le Atua, o le a tatou maua se pale o le amiotonu.

A o lipoti mai tagata o le vasega ia upumoni na latou mauaina, ia talanoaina a latou tali ma le vasega. Mulimuli i le taitaiga a le Agaga a o e valaaulia tagata o le vasega e faamalamalama mai mea na latou maua ma faasoa mai malamalamaaga ma ni faataitaiga. Fesili ma faatonuga o loo i lalo e mafai ona fesoasoani a o e taitaia lenei talanoaga.

E tatau ona tatou tuu ese mea o le lalolagi ae saili mo mea e faavavau (tagai i le MF&F 25:10).

  • O le a sou manatu, e mafai faapefea ona aoga le fautuaga, ia faamuamua mea e faavavau nai lo o mea o lenei lalolagi, ia Ema, aemaise lava i le avea ai ma ava a Iosefa Samita? (E aoga le faamalamalama atu o Ema Hale sa tausia i se aiga tu lelei, ae ina ua uma ona faaipoipo, sa masani ona ola i ni tulaga sili ona mativa.)

  • E faapefea ona aoga le fautuaga ia faamuamua mea e faavavau nai lo o mea o le lalolagi ia i tatou i aso nei?

  • O a nisi o mea o le lalolagi lea e matele ina faamuamua e tagata nai lo o le Atua?

  • O a ni mea tatou te faia e saili ai mo mea e faavavau?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto pe o latou faamuamuaina ni mea faalelalolagi nai lo o le Atua.

A o tatou tapuai atu i le Alii e ala i musika amiotonu, o le a Ia faamanuiaina i tatou (tagai i le MF&F 25:12).

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea e tasi e fiafia i ai le Alii? O le a Lana fetalaiga e uiga i faamanuiaga e sau mai “pese a e amiotonu”?

  • O a ni faamanuiaga sa e mauaina o se taunuuga o le tapuai i le Alii e ala i musika talafeagai?

Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faatu se sini e faalogologo i musika aoga ma talafeagai. Uunaia i latou e vaavaai mo faamanuiaga o le a oo mai a o latou tulitulimatagauina lenei sini.

E mafai ona tatou maua le olioli ma le mafanafana i le pipii atu i le feagaiga ua tatou osia ma le Atua (tagai i le MF&F 25:13).

Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fuaitau “pipii i feagaiga” o lona uiga o le usitai ma le totoa po o le pipii atu i le folafolaga na tatou faia ma le Atua.

Mafaufau i se tasi e te iloa o loo tumau faamaoni pea i ana feagaiga, e oo lava i taimi faigata.

  • O faapefea ona avea lena faamaoni ma se faamanuiaga ia te ia?

  • O le a se taimi na faamanuiaina ai oe ona o lou faamaoni i feagaiga ua e osia?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau pe ono mafai faapefea ona sii ae o latou loto ma tumau faamaoni i a latou feagaiga.

Afai e faaauau pea ona tatou tausia poloaiga a le Atua, o le a tatou maua se pale o le amiotonu (tagai i le MF&F 25:15).

Faamalamalama atu o le fuaitau “o le a e maua ai se pale o le amiotonu” e faasino i le mauaina o le faaeaga i le malo selesitila (tagai foi i le MF&F 29:13).

  • E faapefea ona fesoasoani lenei folafolaga i se tasi na feagai pe o loo feagai ma ni taimi faigata?

  • Aisea e taua ai le usiusitai faifai pea ae le o le faavaitaimi?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i auala e mafai ona latou alualu ai i luma i le faaauau pea ona usiusitai. Atonu e te manao e fai atu ia i latou e tusi o latou manatu i a latou api mo le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

A uma ona outou talanoaina ma le vasega nei upumoni mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25, ia valaaulia tagata o le vasega e mafaufau ma le agaga tatalo ma tusi i lalo se mea latou te lagona ua finagalo le Alii latou te faia e faavae i luga o mea na latou aoaoina i le vasega i le aso lenei. Uunai i latou e galulue i nei uunaiga.