Seminare
Lesona 85: Mataupu Faavae ma Feagaiga 82–83


Lesona 85

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82–83

Folasaga

Ia Aperila 1832, sa malaga atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi i Initipene, Misuri, i le usitaia o le poloaiga a le Alii e faatu se faalapotopotoga e atiina ae Siona ma tausia e matitiva (tagai i le MF&F 78, e aofia ai le folasaga o le vaega). I le aso 26 o Aperila, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82 i le taimi o se fonotaga a faitaulaga sili ma toeaina o le Ekalesia i Initipene. I le faaaliga lenei ua faamagalo ai e le Alii le usoga i a latou solitulafono ma lapataia i latou e tuu le toe faia o nisi agasala. Na faatonuina foi e le Alii nei usoga i le ala e pulea ai mataupu faaletino a Siona. E fa aso mulimuli ane, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 83, lea na faatonuina ai e le Alii taitai o le Ekalesia i le auala e tausia ai fafine ua oti a latou tane ma fanau ua mātua-oti.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:1–7

Ua lapataia e le Alii i latou o e ua mauaina mea e tele mai ia te Ia

A o lei amataina le vasega, ao mai ni fasi pepa tetele ma ni peni maka. (I se taimi mulimuli mai i le lesona, o le a faaaoga ai e tagata aoga nei mea e fai ai se lisi e mafai ona faaali e vaai uma i ai le vasega.)

Amata le lesona i le fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou feeseesea’i ai ma se uo po o se tagata o le aiga lea sa faaleleia mulimuli ane.

  • O a ni ou lagona i le taimi na faalelei ai le lua feeseeseaiga?

Faailoa atu i tagata aoga, mo ni nai masina sa aliae ai ni lagona le lelei i le va o Sini Rikitone i Ohaio ma Epikopo Eteuati Paterika i Misuri. Ia Aperila 1832, sa malaga atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Misuri i le usitaia o le poloaiga a le Alii ina ia latou “fono faatasi ma le au paia o e o i Siona” (MF&F 78:9). Ina ua latou taunuu, sa faia ai loa se fonotaga a faitaulaga sili o le Ekalesia. I le va o sauniga o le taeao ma le aoauli o le konafesi, sa foia ai e Sini Rikitone ma Eteuati Paterika o laua feeseeseaiga. O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82 na mauaina i le taimi o le sauniga o le aoauli.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii ia Sini Rikitone ma Eteuati Paterika e uiga i le foiaina o o laua feeseeseaiga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, o le a le faiā o le faamagalo atu i isi ma le maua o le faamagaloga a le Alii?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:2, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le lapataiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii o le a oo mai i luga o i latou o e e le “taofi mai le agasala”?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nisi o le agasala atonu sa faatatau i ai le Alii, faamalamalama atu faapea, a’o siitia atu tagata o le Ekalesia i Misuri, e toatele i latou sa le usitai i le fautuaga a taitai o le Ekalesia, ma o nisi sa mumusu e ola i le tulafono o le faapaiaga. O le taunuuga, o nisi o nei tagata o le Ekalesia na tausalaina i le lotoleaga, manaolasi, ma le faatamala i tiute.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:3–4. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mafuaaga e ala ai ona ta’ua faamasinoga i le fuaiupu e 2 i luga o i latou o e faaauau pea i le agasala.

  • O a ni auala na agavaa ai nei Au Paia o ni tagata na mauaina “le malamalama tele atu”?

  • O a mea na aoao mai e le Alii i nei fuaiupu e uiga i lo tatou tali atu mo mea ua Ia tuuina mai ia i tatou? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E manaomia e le Alii mea e tele mai ia i latou o e ua Ia tuuina i ai mea e tele. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia).

  • Aisea e te manatu ai o i latou o e ua tele atu mea ua latou maua mai i le Alii, o le a manaomia foi mai ia i latou mea e tele atu?

Vaevae tagata aoga i ni vaega toalaiti. Tuu atu i vaega taitasi se fasipepa tele ma se peni maka. Valaaulia i latou e lisi ia tele ni faamanuiaga ua latou maua mai i le Alii, i se tele latou te mafaia ai i le lua minute. Uunaia i latou ia aofia ai faamanuiaga ua oo mai ia i latou i le avea ai ma ni tagata o le Ekalesia. A uma, faaali ia lisi i luma o le potuaoga ma fai atu fesili nei:

  • Aisea e te manatu ua tatou agavaa ai i le avea ai ma tagata “o lē ua tuu atu ai mea e tele”?

  • Talu mai ua tele naua mea ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, o a nisi o mea ua Ia manaomia mai ia i tatou?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga le mataupu faavae mai le fuaiupu e 3, fai atu ia i latou e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se tasi o faamanuiaga ua latou maua mai i le Alii. Ma le isi, fai atu ia i latou e tusi ni mea latou te manatu ua faamoemoe le Alii latou te faia, ona ua latou maua lena faamanuiaga. O le mea mulimuli, valaaulia i latou e tusi i lalo se sini o se mea e mafai ona amata ona latou faia e faataunuu ai lena faamoemoega.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:5–6 i le faamalamalama atu, na lapatai e le Alii le Au Paia e faapea, ua faateteleina le pule ma le malosi o Satani i luga o le lalolagi. Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:7, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo se lapataiga faaopoopo na tuuina mai e le Alii e uiga i le agasala.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 7, aisea e taua ai mo i latou o e salamo ona lafoa‘i le agasala? (Pe a tatou fulitua ma le iloa mai le amiotonu i le agasala, “o le a toe foi mai [a tatou] agasala muamua.”)

  • Aisea e te manatu ai o le a toe foi mai ai a tatou agasala muamua pe a tatou agasala ma le iloa, ae ua uma ona tatou sailia le faamagaloga a le Alii? (Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama, ina ia salamo atoatoa ma faamagaloina, e tatau ona tatou lafoai a tatou agasala.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:8-24

Ua poloaiina e le Alii ni tamalii e toaiva e faia se kamupani e pulea ai mataupu faaletino a le Ekalesia

Faatulaga tagata aoga i paga. Fai atu i paga taitasi e mafaufau i ni tulaga se lua lea e ono manaomia ai e se alii talavou po o se tamaitai talavou le faamautinoaga e tausi e le Atua Ana folafolaga. (Mo se faataitaiga, o se tamaitai talavou e i ai se sootaga vavalalata ma lona tinamatua o loo mafatia i se gasegase faaumiumi. E ono manaomia e lenei tamaitai talavou se faamautinoaga e uiga i folafolaga i aiga e faavavau ma le Toetu.) Fai atu i tagata aoga e faasoa mai nisi o o latou tulaga i le vasega.

Faamalamalama atu faapea, i le taimi o le fonotaga a faitaulaga sili i Misuri, na tuuina mai ai e le Alii se folafolaga faamalosiau ia i latou o e usitai i Ana poloaiga. Uunaia tagata aoga e vaavaai mo upumoni e mafai ona maua mai ai faamautinoaga ia i latou o loo i tulaga na latou talanoaina a’o faaauau ona latou suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82.

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:8–9 ma vaavaai po o le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia tuuina mai i le Au Paia i le taimi o lenei fonotaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 8, o le a le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia tuuina mai ia i latou na faapotopoto i lenei fonotaga?

  • Mai mea na e faitauina i fuaiupu e 8-9, o a ni Ana mafuaaga mo le tuuina mai ia te i latou o lenei poloaiga fou? (Tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

  • E faapefea ona faatatau nei mafuaaga i poloaiga uma e tuuina mai e le Alii ia i tatou?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:10 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona tuuina mai ia i tatou le mautinoa a’o tatou taumafai e usitai i poloaiga a le Alii.

  • O le a le mataupu faavae na e maua e mafai ona tuuina mai ia te oe le mautinoa a’o e taumafai e usitai i le Alii? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga isi upu, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai o le a tatou usitai i le Alii, o le a Ia tausia e le aunoa Ana folafolaga e faamanuia i tatou.)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i o latou aafiaga na i ai, na faaali atu ai ia i latou e moni lenei mataupu faavae. Tuu atu ia te i latou se taimi e tusi ai e uiga i se tasi o nei aafiaga i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga i le vasega. Atonu foi e te manao e faasoa atu se aafiaga mai lou olaga ua faamautuina ai lenei mataupu faavae.

Faamanatu i tagata aoga ina ua latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 78 na latou aoao ai i le poloaiina e le Alii o taitai o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, e faia se kamupani e pulea ai faleteuoloa a le Ekalesia ma taumafaiga faalomitusi. Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:11, 15–17 e ala i le logoina o tagata aoga e faapea, i le faaaliga lenei na faatonuina ai e le Alii le faatulagaga tonu o le kamupani—na ta’ua o le Kamupani Tuufaatasi—ma tofia ai ona sui.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:12 ma vaavaai mo le faamoemoega o le Kamupani Tuufaatasi. A o latou faitau, atonu e fesoasoani le faamanatu atu ia te i latou o se tasi o tiute o se epikopo o le fesoasoani lea i manaoga faaletino o tagata o le Ekalesia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 12, o le a le faamoemoega o le Kamupani Tuufaatasi?

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:14, 18–19, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala atili ai pe aisea na poloaiina ai e le Alii le faatuina o le Kamupani Tuufaatasi.

  • Aisea atonu na taua ai mo le Au Paia e atiina ae se vaaiga o loo faatatau i ai i le fuaiupu 19?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:20–24 e ala i le faamatala atu e faapea, na faaiuina e le Alii lenei faaaliga e ala i le lapataia o taitai o le Ekalesia ina ia faamaoni i le feagaiga o le a latou osia o ni sui auai o le Kamupani Tuufaatasi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 83

Ua faaali mai e le Alii le auala e tausia ai tina ua maliliu a latou tane ma fanau mātua-oti

Faailoa atu i tagata aoga, o le fa o aso talu ona mavae le mauaina o le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e uiga i le auala e taulima ai le luitau faigata o le tausiga o manaoga faaletino o le Au Paia. Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 83:1 ma vaavaai po o manaoga o ai sa talanoaina i lenei faaaliga.

  • O manaoga o ai sa talanoaina i lenei faaaliga?

Faamanatu atu i tagata aoga, o le toatele o le Au Paia sa ola i le tulafono o le faapaiaga ma sa maua se “tofi”, po o se fanua mai le Ekalesia. I le faaaliga lenei na faaali mai ai e le Alii le mea e tatau ona tupu i le tofi o se aiga pe afai e maliu le tane po o le tama.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 83:2–3 ma vaavaai mo faatonuga a le Alii i le tausiga o tamaitai ua maliliu a latou tane.

  • Afai e maliu se tama ae tumau pea le faamaoni o le ava, o le a le faamanuiaga sa maua e le ava?

Faamalamalama atu faapea, i le taimi na tuuina mai ai lenei faaaliga, o le toatele o tamaitai sa faalagolago i o latou tane mo lo latou tausiga faaletino. O le “maua [o] le faaaumeaina i le ekalesia” o lona uiga, talu ai ua leai se tagata sa tuuina mai mea e tausi ai le ava, o le a lagolago ai o ia e le Ekalesia a’o ia tauaveina le matafaioi o le tagata e toatasi e tausia [se aiga]. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 83:4–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e mafai ona fesoasoani atu ai le Ekalesia i fanau matuaoti ma fafine ua oti a latou tane.

  • O le a le mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le finagalo o le Alii i fafine ua oti a latou tane, fanau mātua-oti, ma i latou uma e manaomia le fesoasoani?

Uunaia tagata aoga ina ia sili atu le nofouta i manaoga o i latou o siomia i latou ma vaavaai mo auala e faaaoga ai le fautuaga a le Alii e saili le fiafia o o latou tuaoi (tagai i le MF&F 82:19). A o taialaina e le Agaga, e faaiu i le faasoa atu o lau molimau i upumoni na aoaoina i nei faaaliga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:7. “O le tagata lena o lē e agasala o le a toe foi mai i ai agasala muamua”

Na aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O le lafoaiga o le agasala … o se tautinoga mausali lea ma le tumau o le a le toe faia le solitulafono. O le tausia o lenei tautinoga, e le manaomia ai ona toe lagonaina le oona o le agasala. Manatua: ‘Ae o le tagata lena o lē e agasala o le a toe foi mai i ai agasala muamua’ [MF&F 82:7]. Na saunoa mai Iosefa Samita: ‘O le salamo o se mea e le tatau ona manatu faatauvaa i ai i aso taitasi. O le solitulafono soo ma le salamo soo o se mea e malie i le silafaga a le Atua’ [Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 148]” (“Mauaina o le Faamagaloina,” Liahona, Iulai 1995, 85).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:11–12. Tausimea ma le faaaogaina o igoa sese

I uluai lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa faaaogaina ai igoa sese po o igoa pepelo, e puipui ai le Ekalesia ma taitai o le Ekalesia mai fili. O lenei faiga sa faaaogaina i igoa o sui auai o le Kamupani Tuufaatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:11. O le mea lea, i nisi o uluai lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, atonu e aliae ai ni igoa sese i le anotusi lea ua i ai le fuaiupu lenei. Na toe tuu i ai igoa moni i lomiga mulimuli ane.

O le “tausimea” po o tiutetauave o sui auai o loo ta’ua i le fuaiupu e 11 sa faapenei: e toaono o le toaiva sa tofia e avea ma “tausimea o faaaliga ma poloaiga” (MF&F 70:3—o le Perofeta o Iosefa Samita, Matini Harisi, Oliva Kaotui, Ioane Uitimera, Sini Rikitone, ma William W. Phelps), e toalua sa o ni epikopo o le Ekalesia (Eteuati Paterika ma Newel K. Whitney), ae e toatasi sa pulea le faleteuoloa i Initipene, Misuri (A. Sini Gilbert).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:18. “O le faleteuoloa a le Alii”

O le faamatalaga lenei o loo faamatala ai le ala e faaaoga ai e le Alii Lona faleteuoloa i aso nei:

“O le faleteuoloa a le Alii … e mafai ona avea o se lisi o tautua o loo maua, tupe i se tusitupe, meaai i se kapoti, po o mea aoga i se fale. E faatuina se faleteuoloa i le taimi e tuuina atu ai e tagata faamaoni o le ekalesia i le epikopo o latou taimi, taleni, tomai, agaalofa, mea e faaaoga, ma tupe e tausia ai e matitiva ma fausia ai le malo o le Atua i le fogaeleele.

“O lea la, o fale teuoloa a le Alii e i ai i uarota taitasi. O le epikopo o le sui lea o le fale teuoloa a le Alii. E taialaina e ala i musumusuga a le Alii, na te tufatufaina ai taulaga a le Au Paia i e matitiva ma lē tagolima. E fesoasoani atu ia te ia korama a le perisitua ma le Aualofa” (O Le Faia i le Ala a le Alii: O Le Taiala a se Taitai i le Uelefea [1990], 11; tagai foi LDS.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:22. Aisea ua poloaiina le Ekalesia e faauo atu i “mamone o le amioletonu”?

O le upu mamone o lona uiga o oa (tagai i le Taiala i Tusitusiga paia, “Mamone,” scriptures.lds.org). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O le poloaiga a le Alii e faapea, e tatau i le Au Paia ona latou faia mo i latou lava ni ‘uo faatasi ma mamone o le amioletonu,’ e foliga mai o se fetalaiga faigata pe a le malamalama lelei i ai. E le faapea a faauo atu i ‘mamone o le amioletonu,’ ona tatau lea ona auai faatasi le usoga ma i latou i a latou agasala; e opo i latou i o latou fatafata, fefaaipoipoa’i ma i latou ma, po o le o ifo foi i lalo i lo latou tulaga. Sa tatau ona latou ola ina ia mafai ona puipuia le filemu ma o latou fili. Sa tatau ona latou agalelei atu ia i latou, ia faauo ma i latou i tulaga e faatagaina ai e mataupu faavae sa’o ma mama, ae ia aua lava ne’i laulauvavale ma i latou, pe i ai i ni inuga ma pisapisao ma i latou. Afai e mafai ona latou taofia le faailoga tagata ma faaali atu se naunau e faafesuia’i ma i latou ma faaali atu se agaga agalelei, atonu o le a fesoasoani e aveese ai lo latou ita. O le faamasinoga sa tuu atu lava i le Alii” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:323; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 179.)