Seminare
Lesona 100: Mataupu Faavae ma Feagaiga 97


Lesona 100

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97

Folasaga

Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97 i le aso 2 o Aokuso, 1833. I le faaaliga lenei, na tuuina mai ai e le Alii ni faatonuga ma faamalosiauga mo Pale P. Palate, o le sa pulefaamalumalu i se aoga mo le usoga perisitua i Misuri, ma mo le usoga sa auai i lena aoga. Na faamamafa mai foi e le Alii Lona finagalo ina ia fausia e le Au Paia i Misuri se malumalu. Sa Ia folafola mai afai latou te faia o lea, ma afai sa mama o latou loto, o le a faapea ona mafuta ai iina o Ia ma Lona mamalu.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:1–9

Ua aoao mai e le Alii ia sui auai o le aoga a toeaina i Misuri, i mea e ao ona latou faia ina ia taliaina ai e Ia

Tusi faamatalaga le uma nei i luga o le laupapa. Fai i tagata aoga e faauma ia faamatalaga nei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Ou te alu i le aoga ona …

Ou te alu i le lotu ona …

A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou faaumaina ia faamatalaga.

Faamanatu i tagata aoga faapea, i le taumalulu o le 1832–33, na faatonuina ai e le Alii ia taitai o le Ekalesia e faavae le Aoga a Perofeta i Katelani, Ohaio. Sa pulefaamalumalu Pale P. Palate i se aoga faapena i Initipene, Misuri—o se aoga mo toeaina. Sa tusi atu sui auai o lenei aoga ia Iosefa Samita, o le sa i Ohaio. I le tali atu, na ia auina atu ia te i latou se tusi o loo i ai le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:1 ma faailoa mai pe na faapefea ona faamatalaina e le Alii le toatele o le usoga i le laueleele o Siona (Misuri).

  • Na faapefea ona faamatalaina e le Alii le toatele o le usoga i Misuri?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai mea na folafola mai e le Alii i nei alii. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • I le fuaiupu e 1-2, o le a le mataupu faavae o loo e vaaia e faatatau i le auala e mafai ona tatou maua ai le poto ma le upumoni? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lenei: Afai tatou te faamaualaloina i tatou lava ma saili ma le filiga e aoao, o le a tatou maua le poto ma le upumoni.)

  • O a auala e te manatu e fesoasoani ai le lotomaualalo ma le filiga ia i tatou ia maua le poto ma le upumoni?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:3–5, ma vaavaai po o le a le lagona o le Alii i le auaunaga a Pale P. Palate, ma le mea na folafola mai e le Alii ia Uso Palate. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina. Faamautinoa atu ia te i latou e faapea, e pei o Pale P. Palate, e mafai ona latou iloa e fiafia le Alii ia i latou a’o faaauau pea ona latou mulimuli ia te Ia.

Ina ia saunia tagata aoga e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:6–9, valaaulia ni tagata aoga se toalua e tusi ni ata i luga o le laupapa. Fai atu i se tasi o tagata o le vasega e tusi se laau e fua mai fua lelei ma o loo totoina i le eleele lelei i autafa o se auvai (tagai i le fuaiupu e 9). Fai atu i le isi tagata aoga e tusi se laau e lē fua mai ni fua lelei, ma se to‘i o loo taatia i ona a’a (tagai i le fuaiupu e 7).

Ata
laau e lelei ona fua
Ata
laau e i ai le to’i

Faamalamalama atu i nei ata e lua, o laau e faatusa i tagata o le Ekalesia. Faamanatu atu i tagata aoga, o le toatele o tagata o le aoga a toeaina sa lotomaualalalo ma faamaoni. Ae peitai, o isi sa oo ina faamaualuluga ma le usiusitai.

  • Afai o laau ua faatusa i tagata o le Ekalesia, o le a sou manatu i le faatusa o fua? (Galuega po o faatinoga a tagata o le Ekalesia. Afai e faafaigata i tagata aoga ona faamatala mai lenei tali, atonu e te manao e valaaulia i latou e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:6, ma vaavaai mo le tali iina.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:6–7, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mataupu faavae na aoaoina i nei fuaiupu.

  • O a nisi o mataupu faavae na aoao mai i nei fuaiupu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:8-9, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mataupu faavae na aoaoina i nei fuaiupu.

  • O a nisi o mataupu faavae na aoao mai i nei fuaiupu?

  • E mafai faapefea i faamatalaga o mea na tutupu i laau ona faaosofia i tatou ina ia faamaoni atili?

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ina ia taliaina e le Alii, e tatau ona tatou …

Valaaulia tagata aoga e iloilo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:8 ma faailoa mai uiga o se tagata ua taliaina e le Alii. A o latou faailoa mai nei uiga, faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa faapenei: Ina ia taliaina e le Alii e tatau ona i ai se tatou loto faamaoni ma momomo ma se agaga salamo, ma ia naunau e tausia a tatou feagaiga e ala i le taulaga.

  • O le a lou manatu i le uiga o le i ai o se loto momomo ma se agaga salamo?

  • O le a sou manatu i le uiga o le a ia tausia a tatou feagaiga e ala i le taulaga? (O se tasi o tali talafeagai e faapea, o lona uiga ia faia soo se mea e tatau ona tatou faia e tausia ai feagaiga ua tatou osia ma le Alii.)

  • O a nisi osigataulaga ua e faia ina ia mafai ona tausia au feagaiga?

Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai i lo latou tulaga i luma o le Alii, ma mafaufau e uiga i le auala e mafai ona latou faaaogaina ai le mataupu faavae mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:8 i o latou olaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10-21

Ua faamamafa mai e le Alii Lona finagalo ina ia fausia e le Au Paia i Misuri se malumalu

Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:10–12, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo le ositaulaga na manaomia e le Alii mai le Au Paia i Misuri.

  • O le a le osigataulaga na manaomia e le Alii mai le Au Paia i Misuri? (Sa tatau ona latou fausia se malumalu—o se fale i le Alii.)

Faamanatu i tagata aoga o le Alii na filifilia le fasi fanua mo le malumalu i le lua tausaga na muamua atu (tagai i le MF&F 57:1–3). Ia Iuni 1833, na tusi atu ai Iosefa Samita i taitai o le Ekalesia i Misuri ma faatonuina i latou e amata loa le fausiaina o le malumalu. Ae peitai, ina ua tuuina mai le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97 i le aso 2 o Aokuso, 1833, e le’i amataina lava e le Au Paia i Misuri ona fausia [le Malumalu]. E le gata i lea, o le gaoioiga muamua lava a le au faatupu vevesi e faasaga i le Au Paia i le Itumalo o Jackson, lea na faia a’o lei taunuu atu le kopi o lenei faaaliga, sa atili faateteleina ai le faigata ona usitaia o lenei poloaiga.

Fai i tagata aoga e suesue filemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:12–14, ma faailoa mai mafuaaga na finagalo ai le Alii i le Au Paia i Misuri e fausia se malumalu. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea na latou maua. Ona fai atu lea o le fesili lenei:

  • O faapefea ona avea le malumalu ma “se nofoaga o le faafetai” mo oe? O faapefea ona avea “o se nofoaga o le aoaoga”?

Tofi tagata aoga e galulue i paga Fai atu ia te i latou e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:15–20 ma a latou paga, ma vaavaai mo folafolaga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia pe afai o le a latou fausia se malumalu. Valaaulia i latou e lipoti mai mea ua latou maua.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama faapea, o le folafolaga o le vaai i le Atua i le malumalu, e ono aofia ai le sili atu nai lo na o le vaaia o Ia i o tatou mata faalenatura, faitau le saunoaga lenei mai ia Elder David B. Haight o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David B. Haight

“E moni lava, o nisi ua vaai tino i le Faaola, peitai a tagai i le lomifefiloi, o le a silafia ai e tele uiga o le upu vaai, e pei o le iloa o Ia, malamalama ia te Ia, iloa o Ia ma lana galuega, silafia o Lona taua, po o le malamalama ia te Ia” (“Malumalu ma Galuega e Fai Ai,” Liahona, Ian. 1991, 63).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15–17, e faapefea ona tatou agavaa e iloa le mamalu ma le faatasi mai o le Alii i totonu o le malumalu?

A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: I totonu o le malumalu, o le a faaali mai e le Atua o Ia lava ia i latou o e e loto mama.

  • O le a lou manatu i le uiga o le ia loto mama?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e faapaia ai o tatou loto ina ia mafai ona tatou maua faamanuiaga o le malumalu?

  • O faapefea ona e lagonaina le faamanuiaina o oe a’o e auai atu ma le agavaa i le malumalu? (Afai e i ai ni au tagata aoga o e e le’i maua le avanoa e auai atu ai i le malumalu, atonu e te manao e fai atu la ia fesili nei: O faapefea ona e lagonaina le faamanuiaina o oe a’o e saili ina ia e loto mama?)

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21 ma faailoa mai pe na faapefea ona faauigaina e le Alii le upu Siona. E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: O Siona o e loto mama.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:22-28

Ua faamalamalama mai e le Alii mea e tatau ona tatou faia e faasaoina ai mai Lona toasa, ma maua Ana faamanuiaga

Ata
asiosio

Ina ia saunia tagata aoga ia malamalama i le savali a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:22–24, faapipii i luga pe tusi se ata o se asiosio. Faamalamalama atu e tulai mai asiosio i le lalolagi atoa. O asiosio malolosi e mafai ona liua i ni asiosio saua lea e mafua ai le matautia o le faaleagaina o mea. Fesili atu i tagata aoga pe ua latou vaai tino pe vaai foi i ai i se ata vitio i se asiosio po o se asiosio malosi. Ia tuu atu i tagata aoga e faamatala mai o latou aafiaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:22–24, ma fai atu i le vasega e faailoa mai le mea na faatusa i ai e le Alii se asiosio. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Faamalamalama atu faapea i le fuaiupu e 22, o le upu tauimasui e faatatau i taunuuga o le le usitai i le Alii.

  • E faapefea ona pei le tauimasui o le Alii o se asioasio?

Fai i tagata aoga e suesue filemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:25–28, ma vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia e aloese ai mai le tauimasui o le Alii ma maua ai Ana faamanuiaga. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le upu afai i soo se taimi e ta’ua ai i nei fuaiupu.

  • O a mea e tatau ona tatou faia e sao ai mai le toasa o le Alii ma maua Ana faamanuiaga?

  • E faapefea ona fesootai le savali a le Alii i nei fuaiupu i ata o le laau e lua na tatou talanoaina muamua atu? O a mea o loo aoao mai e fuaiupu 27–28 e uiga i le salamo ma le faamagaloga?

Faasoa atu lau molimau e uiga i le mataupu faavae lenei: Afai tatou te usiusitai, o le a tatou sao mai le toasa o le Alii ma maua se faatelega o Ana faamanuiaga.

Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, e tusa ai ma [faamatalaga a] Pale P. Palate, o le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97 “sa le usitaia e taitai ma le ekalesia i Misuri, atoa; ui ina toatele sa lotomaulalo ma faamaoni. O le mea lea, sa liligi mai ai le faamasinoga taufaamata‘u i le mea na gata ai, e pei ona o le a faaali mai i le talafaasolopito o tausaga e lima na sosoo mai ai” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 96). E oo ane ia Novema 1833, ua tutuli ese le Au Paia mai le Itumalo o Jackson, Misuri, ma sa faaauau pea ona latou feagai ma sauaga i Misuri, seia oo ina tutulia i latou mai le setete i le 1838 ma le 1839.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o le a se mea na latou lagonaina le uunaiga e fai a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97. Uunaia i latou e galulue i na uunaiga ina ia mafai ona latou maua faamanuiaga a le Alii.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:3. Pale P. Palate ma le aoga i Siona

Na faamatalaina e Elder Pale P. Palate le aoga a toeaina i Siona ma ana galuega i le taimi o le taumafanafana o le 1833:

Ata
Pale P. Palate

“O lenei vasega, o le fuainumera e tusa ma le onosefulu, sa potopoto mo aoaoga, e tasi i le vaiaso. O le nofoga o fonotaga sa faia i fafo i le malu, i lalo o nisi o laau uumi, i se nofoaga e malolo ai i le vaomatua, lea matou te tatalo ai, talai ma vavalo atu ai, ma faataitai ai i matou lava i meaalofa o le Agaga Paia. O iinei na liligi mai ai le tele o faamanuiaga, ma e tele mea maoae ma le matagofie na faaalia ma aoaoina ai. Na tuuina mai e le Alii ia te a’u le poto tele, ma mafai ona ou aoao atu ma aoaoina Toeaina, ma faamafanafana ma faamalosiau atu ia i latou i a latou sauniuniga mo le galuega tele lea o loo taatia mai i o matou luma. Sa faapea foi ona tele lo’u aoaoina ma le faamalosiaina. Ina ia ou auai atu i lenei aoga, sa ou savali i ai, ma o nisi taimi ma le leai o ni seevae, i le pe a ma le ono maila. O lenei mea sa ou faia e tasi i le vaiaso, e ese mai i le asiasi ma le talai atu i paranesi e lima pe ono i le vaiaso” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 93–94; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Education System student manual, 2001], 228).

O i latou o e sa auai i le aoga a toeaina sa suesueina tusitusiga paia, aoaoga faavae ma mataupu e pei o le kalama faa-Peretania, isi gagana, talafaasolopito, tusitusiga, filosofia, faamatematika, ma le tusitusi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:13–14. O le malumalu o “se nofoaga o le aoaoga”

Na saunoa mai Elder John A. Widtsoe o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder John A. Widtsoe

“O galuega i le malumalu …e aumaia ai se avanoa matagofie mo le faaolaolaina o lo tatou malamalama ma le malosi faaleagaga. … Ua fofola mai ia i tatou le vaaiga silisili o le faavavau i totonu o malumalu paia; tatou te vaai ai i lona amataga e le iu e oo atu i lona iuga e le iu; ma tatou te molimauina ai le faavavau. Ona manino lelei ai lea o la’u vaai i lo’u tulaga a’o siomia ai i mea o le atulaulau, o lo’u tulaga i faamoemoega a le Atua; ua mafai lelei ona ou tuuina a’u lava i le mea ou te i ai, ma ua mafai lelei ona ou faataua ma iloilo, tuueseese ma faatulaga ia tiute masani ma faatauvaa o lo’u olaga, ina ia le mafai e mea laiti ona tataomia ai a’u pe aveese la’u vaaiga mamao i mea maoae atu ua tuuina mai e le Atua ia i tatou” (i le Conference Report, Apr. 1922, 97–98; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System student manual, 2001], 229).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:15-16. Agavaa e ulu atu i le malumalu

Ina ia mafai ona auai atu i le malumalu, e tatau i se tagata o le Ekalesia ona maua se pepa faataga o le malumalu. Sa aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O tagata uma o le au paia e fia o i le malumalu, tusa lava pe o le a le matua, e ao ona sauniuni mo lenei aafiaga paia. O le a i ai fesili patino e fesili atu ai lou epikopo ma le peresitene o le siteki, o e o loo umia ia ki o le pule o le perisitua ma o faamasino i le Ekalesia. O nei fesili taua e aofia ai: O e faamaoni? O e ola mama? O e tausia le Upu o le Poto? O e tausia le tulafono o le sefuluai? Ma pe e te lagolagoina taitai o le Ekalesia? O tali i nei fesili, e atagia mai ai ou uiga faaalia ma au faatinoga.

“… O tulaga faatonuina ua faia e le Alii i fesili o le pepa faataga o le malumalu, e toeitiiti lava tutusa lelei ma fesili i tulaga o loo maua i le Mo le Malosi o le Autalavou” (“Ia Iloa le Iuga mai le Amataga,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 44).