Seminare
Lesona 43: Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:17–42


Lesona 43

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:17–42

Folasaga

O le lesona ua mavae sa aofia ai fuaiupu muamua e 16 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38. O le lesona lenei o loo aofia ai le vaega o totoe o le vaega. I le tali atu i le manao o le Au Paia ia iloa atili e uiga i le poloaiga e faapotopoto i Ohaio, na faaali mai ai e le Alii nisi o faamanuiaga o le a oo mai i e amiotonu i le taimi o le Meleniuma. Ona sa Ia faatonuina le Au Paia ina ia lotogatasi ma faamalamalama mai le pogai na Ia poloaiina ai i latou e faapotopoto i Ohaio. Mulimuli ane, na tuuina mai e le Alii poloaiga e fesoasoani i le Au Paia ia iloa ai le auala e amata ai ona faapotopoto.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:17-22

Ua faaali mai e le Alii nisi o faamanuiaga o le a oo mai i e amiotonu i le taimi nei ma i le taimi o le Meleniuma

Fesili atu i tagata o le vasega po o le a le mea e ta’u o le tofi, ma po o ai e masani ona ia maua.

  • Aisea o le a e manao ai i se tofi?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:17–22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le tofi na folafola mai e le Alii e tuuina mai i Lona nuu.

  • O le a le fetalaiga a le Alii i le mea e tatau ona fai e Lona nuu ina ia maua ai le tofi o loo ta‘ua i nei fuaiupu? (Saili i ai ma o latou loto atoa [tagai i le MF&F 38:19]; faalogo i Lona siufofoga ma mulimuli ia te Ia [tagai i le MF&F 38:22].)

Valaaulia se tagata o le vasega e faamatala le talaaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38 na latou aoaoina i le taimi o le lesona ua mavae atu. Afai e manaomia, faamanatu i tagata o le vasega o nisi o le Au Paia i Niu Ioka na talosagaina nisi faamatalaga e faatatau i le poloaiga a le Alii e siitia atu i Ohaio.

  • E te manatu na ono mafai faapefea e le aoaoina o le Au Paia e uiga i lo latou tofi e faavavau ona faatosinaina o latou lagona e uiga i le poloai e siitia atu i Ohaio?

Uunaia tagata o le vasega e vaavaai mo mafuaaga faaopoopo na tuuina mai ai e le Alii le poloaiga ina ia faapotopoto le Au Paia i Ohaio a o latou suesue i le vaega o totoe o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:23-27

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia ina ia lotogatasi

A o lei amataina le vasega, tusi i luga o le laupapa se atatosi faigofie o le itu i fafo o se fale o loo i le outou eria. Pe tusi se ata faigofie o se fale, e pei ona faaalia iinei. Ia aofia ai elemene taua o le fale, e aofia ai se faitotoa ulufale, o se faamalama, puipui, ma se taualuga. Fesili atu i tagata o le vasega po o le fea le vaega o le fale e sili ona taua. A o tali mai tagata o le vasega, fesoasoani ia latou iloa o vaega taitasi o le fale e tautuaina se faamoemoega manaomia.

Ata
auivi o le fale
  • E mafai faapefea ona faatusatusa vaega o se fale i tagata o se aiga po o i tagata o se uarota po o se paranesi? (E pei lava ona taua vaega taitasi o se fale, e taua foi tagata taitoatasi o se aiga po o se uarota po o se paranesi, ma mafai ona galue i se matafaioi taua.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:23–25 ma vaavaai mo se fuaitau o loo aoao mai ai pe tatau faapefea ona tatou vaai atu i isi tagata. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina

  • O le a sou manatu i le uiga o le, mo se tagata e “manatu taua i lona uso e pei o ia lava ia te ia”? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E tatau ona tatou faatauaina isi e pei lava ona tatou faatauaina i tatou lava.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e manatua lenei mataupu faavae, tusi le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i luga o le laupapa. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e kopi i totonu o a latou tusitusiga paia, api o le vasega, po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. (O le faamatalaga o loo maua i le “O Mea Vaivai ma le Faigofie a le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 7.)

“O loo i ai se tulaga ese o le laugatasia i tagata [o le Ekalesia]. E leai se tasi o i tatou e manatu ua sili a’e ia lava nai lo se isi (tagai i le MF&F 38:24-25)“ (Peresitene Boyd K. Packer).

  • O le a le mea e tupu pe a manatu tagata e sili atu lo latou taua, pe lelei atu, nai lo o isi?

  • E faapefea ona faamanuiaina le Ekalesia pe a tatou le mafaufau o i tatou lava ua sili atu le taua nai lo o isi?

Ta’u atu i tagata o le vasega, na aoao mai e le Faaola se faataoto e faaali mai ai le mafuaaga e tatau ona tatou faamamaluina isi e pei o i tatou lava. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele lenei faataoto mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:26. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala na taulimaina ai e le tamaloa o loo i lenei faataoto ia ona atalii.

  • O a ni ou lagona pe ana o oe o le atalii o le na mauaina lavalava masaesae i lenei faataoto?

  • O le a se mea na mafai ona faia e le atalii o le sa mauaina ofu talaloa, e faaleleia atili ai lenei tulaga?

  • O le a sou manatu, o le a le savali a le Alii ia i tatou i lenei faataoto?

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27 ma vaavaai mo se mataupu faavae ua finagalo le Alii ia tatou malamalama i ai mai lenei faataoto. (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faamatalaina se mea faapenei: Afai tatou te le tasi, e le mafai ona avea i tatou ma tagata o le Alii. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa i tafatafa o le mataupu faavae muamua na e tusia. Atonu foi e te manao e fautua atu i tagata o le vasega, e faailoga i a latou tusitusiga paia ia upu o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae.)

  • I le anotusi o le fuaiupu e 27, o le a le uiga o le “ia tasi”? (Ia lotogatasi ma isi faapea ma le Alii i le amiotonu.)

  • E mafai faapefea e le faatauaina o isi e pei ona tatou faatauaina i tatou lava, ona fesoasoani ia i tatou ia tasi ai ma le tasi ma le isi? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mea ia i tatou ina ia tasi ma le Alii?

  • Aisea e te manatu e le mafai ai ona avea i tatou ma tagata o le Alii pe a tatou le tasi?

Faamatala atu, o uluai tagata o le Ekalesia o e na valaauina e faapotopoto i Ohaio sa o mai mai ni tulaga eseese. O nisi sa umia ni faatoaga faamanuiaina ma sa faaaloalogia i o latou nuu, ae o isi na laiti ni meatotino ma sa manatu i ai e maualalo o latou tualga faaagafesootai.

  • Pe mafai faapefea ona faamanuiaina le Au Paia i mataupu faavae o loo i luga o le laupapa, a’o latou faapotopoto ma isi tagata o le Ekalesia i Ohaio?

A o lei amataina le vasega, atonu e te manao e saunia se pepa e tufa atu mo tagata taitasi o le vasega, o loo i ai le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala e fesootai ai poloaiga ia tasi, i le poloaiga a le Atua mo Lona nuu e faapotopoto faatasi.

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Ua tatou iloa mai aafiaga o le olioli e oo mai pe a faamanuiaina i tatou i le lotogatasi. … O le finagalo o [lo tatou Tama Faalelagi] ia tuuina mai ia i tatou lena moomooga paia mo le lotogatasi ona o le alofa ia i tatou.

“E le mafai ona Ia tuuina mai ia i tatou o ni tagata taitoatasi. O le olioli o le lotogatasi ua Ia matuai finagalo e tuuina mai ia i tatou e le aunoa ma isi. E ao ina tatou sailia ma agavaa ia i ai faatasi ma isi. E le o se tulaga la e faateia ai le uunaia o tatou e le Atua e faapotopoto ina ia Ona faamanuiaina i tatou.” Ua Ia finagalo ia tatou faapotopoto i aiga. Ua Ia faatuina vasega, uarota, ma paranesi ma poloaiina i tatou ia faapotopoto soo faatasi. I na faapotopotoga, lea ua mamanuina e le Atua mo i tatou, o loo taoto ai lo tatou avanoa sili. E mafai ona tatou tatalo ma galulue mo le lotogatasi o le a faapea ona aumaia ia i tatou le olioli ma faateleina ai lo tatou mana e auauna atu” (“E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 69).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Eyring, aisea e finagalo ai le Alii tatou te faapotopoto faatasi? (Ina ia mafai ona Ia faamanuia i tatou ma fesoasoani ia tatou galulue agai atu i le lotogatasi.) O a faamanuiaga o le lotogatasi? (Olioli ma le faateleina o lo tatou malosi e auauna atu ai.)

  • E faapefea ona fesoasoani le saunoaga a Peresitene Eyring, ina ia tatou malamalama ai i le pogai tatou te faapotopoto faatasi ai o ni aiga? O ni tagata o le Ekalesia? O se vasega seminare?

  • O anafea na e iloa ai le faamanuiaga e oo mai i le faapotopotoina faatasi ma isi?

Valaaulia tagata o le vasega e faaalu ni nai minute e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i se mea e mafai ona latou faia ina ia tasi ai ma o latou aiga, ma o latou korama o alii talavou ma vasega o tamaitai talavou i le lotu, ma ma le Alii. A uma se taimi, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou tusia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:28-33

Ua faamalamalama mai e le Alii le pogai na Ia poloaiina ai Lana Ekalesia e faapotopoto i Ohaio

Faamalamalama atu na faaali mai e le Alii isi mafuaaga na ala ai ona Ia poloaiina le Au Paia e tuua o Niu Ioka ae faapotopoto i Ohaio. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:28–30, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo isi mafuaaga na poloaiina ai le Au Paia e faapotopoto i Ohaio.

  • O le a le mea na lapataia ai e le Alii le Au Paia?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 30, o le a se mea e mafai ona fai e tagata o le Alii ina ia le matatau ai i o latou fili? (Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga upu o loo aoao mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saunia, o le a tatou le matatau.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama ma faaaoga le upumoni na latou faailoaina mai, vaevae i ni paga ma valaaulia paga taitasi e talanoa i tali i fesili nei. (Atonu e te manao e tusi fesili nei i luga o le laupapa.)

  • Aisea e te manatu ai o sauniuniga e aumaia ai ia i tatou le lototele i le feagai ai ma mea faafeagai po o tulaga matautia?

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia e saunia ai e tetee atu i taumafaiga a le tiapolo e faaleaga i tatou?

Faamanatu atu i tagata o le vasega, i le 1831, sa fesiligia ai e nisi o le Au Paia i Niu Ioka pe aisea na poloaiina ai i latou e o atu i Ohaio. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:31–33. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai auala o le a faamanuiaina ai le Au Paia pe a latou usiusitai i le poloaiga e faapotopoto i Ohaio. E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega ia faamanuiaga e fa: (1) ia latou “sosola ese ai le mana o le fili”; (2) o le a latou “faapotopotoina i le [Atua] se nuu amiotonu”; (3) o le a latou maua ai le tulafono a le Atua; ma le (4) o le a latou “faaeeina i le mana mai luga.”

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E faapotopoto mai e le Alii Lona nuu ina ia puipuia i latou ma ia faamalolosia i latou faaleagaga.

  • E faapefea ona fesoasoani le faapotopoto faatasi ma i latou e tutusa o outou tulaga faatauaina, e te lagona ai le puipuia mai le mana o Satani?

  • E faapefea ona fesoasoani le mauaina o le tulafono a le Atua e faamalolosia ai i tatou faaleagaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:34-42

Ua tuuina mai i le Ekalesia ia tulafono e faatatau i le faapotopotoina i Ohaio

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:34–42 i le faamatala atu, na tuuina mai e le Alii nisi o poloaiga ma fautuaga i le Au Paia o le a faapea ona fesoasoani ia i latou i lo latou siitia atu i Ohaio. Ia faamalamalama atu foi, mo le toatele o le Au Paia, na pau lava auala na maua ai lo latou tausiga o o latou faatoaga. Faatasi ai ma le toatele o tagata o le Ekalesia na faatauina atu o latou fanua i le taimi e tasi, na feagai ai le toatele o le Au Paia ma le avanoa e ono gau ai tupe i a latou faatoaga, po o le le mafai foi ona taulia. O le tele o sapalai o fanua e faatau atu o le a toso ai i lalo tau, ma faataga ai tagata faatau e faatauina faatoaga a le Au Paia i ni tau sili ona maualalalo.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:37, 39 ma vaavaai mo le fautuaga a le Alii e faatatau i faatoaga ma oa a le Au Paia. Valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • E faapefea ona fesoasoani le iloaina o folafolaga e faavavau ua tuuina mai e le Alii ia te oe, e te usitai ai i Ana poloaiga?

Faamalamalama atu e faapea, o nisi o le Au Paia sa faafaigata le faatauina atu o a latou faatoaga ina ua uma ona tuuina mai lenei poloaiga. O nisi sa faatauina atu a latou faatoaga i se tau na gau ai; o isi sa le taulia lava o latou fanua. O nisi tagata faatuatua o le ekalesia, sa iu ina latou tuua o latou fale ma fanua sa le’i taulia ae o atu lava i Ohaio.

Atonu e te manao e faaiu le vasega e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i upumoni na ta’ua i lenei lesona. Valaaulia tagata o le vasega e faatino mea na latou lagonaina ma tusia i le taimi o le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24–25. “Ia taitasi le tagata ma manatu taua i lona uso e pei o ia lava ia te ia”

Sa faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer se tala e faapupula ai le aoaoga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:24-25:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“A o ou talavou, sa avea au o se faiaoga o aiga i se tuafafine olomatua. Sa ia aoaoina au mai aafiaga o lona olaga.

“A o teineitiiti o ia, sa sau Peresitene Polika Iaga i le Aai o Polika, o se sauniga tele i le taulaga sa faaigoa ia te ia. Ina ia faamamaluina o ia, sa faaitualalua tamaiti o le Peraimeri, sa ofu papae uma, i le agai mai i le taulaga, sa tofu tamaiti ma se ato fugalaau e faasalalau i luma o le taavale a le Peresitene o le Ekalesia.

“Sa i ai se mea sa le fiafia ai o ia. Nai lo le tauai atu o ana fugalaau, sa ia aaina se maa i luma o le taavale ma faapea atu, “E le sili atu lava o ia i lo’u Tamamatua o Lovelund.’ Sa lagona mai lena mea, ona matua otegia ai lea o ia.

“Ou te matua talitonu, o Peresitene Polika Iaga, o le tagata muamua lea e ioe faatasi ma le teineitiiti o Janie Steed. O le a na le manatu ifo ia te ia lava, faapea ua sili atu i lo Tamamatua Lovelund po o se isi lava tagata agavaa o le Ekalesia” (“O Mea Vaivai ma le Faigofie a le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27, 34–36. Tausia o e matitiva ma ia lotogatasi

I le faaaliga lenei, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia ina ia lotogatasi ma ia tausia e matitiva. O poloaiga taua nei e lua o le tulafono o le faapaiaga. O nei poloaiga e lua o loo faamamafa mai foi i le Mose 7:18 ma le 4 Nifae 1:2-3. Ina ua taumafai le Au Paia e ola i le tulafono o le faapaiaga i Misuri, sa le’i faamanuiaina i latou ona sa latou ‘lē faasoa atu a latou mea … i e matitiva” ma sa latou “le lotogatasi” (MF&F 105:3–5).