Seminare
Lesona 95: Mataupu Faavae ma Feagaiga 89


Lesona 95

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89

Folasaga

I le aso 27 o Fepuari, 1833, na fesili ai Iosefa Samita i le Alii e uiga i le faaaoga e e umia le perisitua o tapaa i a latou fonotaga. I le tali mai, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89, ua ta’ua o le Upu o le Poto. I lea [faaaliga], na lapatai mai ai le Alii e faasaga i le faaaogaina o vailaau faasaina ae uunaia le faaaogaina o meaai lelei ma aoga. Na folafola mai foi le Alii o i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto, o le a faamanuiaina i le faaletino ma le faaleagaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:1–3

Ua folasia mai e le Alii le faaaliga ua ta’ua o le Upu o le Poto

Tusi le O Le Upu o le Poto i le pito i luga o le laupapa, ma fai atu fesili nei:

  • Pe na e faamalamalamaina atu i se tasi le mafuaaga e te le inuina ai le ava malosi, lauti, po o le kofe, pe faaaoga foi le tapaa? O le a lau tala na fai atu i ai? Na faapefea ona tali mai le tagata? (Afai e te manao ai, e mafai ona e tusia nei fesili i le laupapa a’o lei amataina le vasega. I le amataga o le vasega, e mafai ona e vaevaeina le vasega i ni paga ma valaaulia i latou e tali faatasi nei fesili. Ona fai atu lea ia i latou e faasoa mai nisi o o latou aafiaga i le vasega atoa.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le folasaga o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89. Fai atu i le vasega e faailoa mai tulaga na taitai atu ai Iosefa Samita i le mauaina o lenei faaaliga. Valaaulia i latou e lipoti mai i mea na latou mauaina.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai faamoemoega o le Alii mo le tuuina mai o lenei faaaliga.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 2-3, aisea na tuuina mai ai lenei faaaliga? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu e faapea, o le fuaitau “faaolataga faaletino” e faatatau i lo tatou manuia faaletino ma lana faatosinaga i le manuia o o tatou agaga.)

Faailoa atu sa le’i tuuina mai muamua e le Alii le Upu o le Poto o se poloaiga i le Au Paia (tagai i le MF&F 89:2). Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa F. Samita:

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

“Ana fai na tuuina mai [le Upu o le Poto] o se poloaiga semanu o le a aumaia ai tagata uma, na fai ma vaisu le faaaogaina o nei mea oona, i lalo o le tausalaga; o lea sa alofa ai le Alii ma tuuina mai ia i latou se avanoa e faatoilalo ai, a’o le’i Ona aumaia i latou i lalo o le tulafono” (i le Conference Report, Oke. 1913, 14).

Faamalamalama atu e faapea, ona o lenei mea e tatau ona tatou faaeteete e aua le faamasino atu i nisi o uluai taitai o le Ekalesia ma tagata o e, e ui lava ina mavae ona faaali mai le Upu o le Poto, ae sa faaaogaina lava mea ua faasaina i aso nei. I le talafaasolopito anamua o le Ekalesia, sa valaaulia ai e taitai ia le Au Paia ina ia atili ola atoatoa i le Upu o le Poto. I le konafesi aoao i le tautoulu o le 1851, na fautuaina ai e Polika Iaga ina ia osifeagaiga aloaia le Au Paia uma ia aua ne’i toe faaaogaina le lauti, kofe, tapaa ma meainu malolosi [uisiki]. I le aso 13 o Oketopa, 1882, na faaali mai ai e le Alii ia Peresitene Ioane Teila, ia avea le Upu o le Poto o se poloaiga. I le 1919 sa faia ai e le Au Peresitene Sili, i lalo o Peresitene Heber J. Grant, le tausia o le Upu o le Poto o se tulaga manaomia mo le mauaina o se pepa faataga o le malumalu. O loo faaauau pea ona avea le Upu o le Poto ma se poloaiga taua i aso nei, ma o lona usitaia o se tulaga e muai manaomia mo le papatisoga, auai i le malumalu, auaunaga faafaifeautalai, ma isi auaunaga tauaogaina i le Ekalesia.

I luga o le laupapa, i lalo ifo lava O Le Upu o le Poto, tusi ai le fuaitau O se Mataupu Faavae faatasi ai ma se Folafolaga mai le fuaiupu e 3, e pei ona faaalia i lalo. Atonu e te manao foi e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei fuaitau i a latou tusitusiga paia. O lenei fuaitau o le a avea ma se auivi mo le vaega o totoe o le lesona.

O se Mataupu Faavae faatasi ai ma se Folafolaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:4-9

Ua lapataia e le Alii le Au Paia e aua le faaaogaina le ava malosi, tapaa, lauti, po o le kofe

Faaali atu i tagata aoga se ofe fagota ma nisi o maunu, pe tusi o latou ata i luga o le laupapa.

Ata
ofe fagota ma maunu
  • O a ni auala e taumafai ai se tagata e fagota e faasese se i’a ia u se matau?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:4. Fai atu i tagata aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo lē na lapatai mai le Alii o le a taumafai e faasese le Au Paia i aso e gata ai.

  • O le a le mea na lapataia mai ai e le Alii ia le Au Paia i lenei fuaiupu?

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le upu Mataupu Faavae: Ona o faiga amioleaga i aso e gata ai, ua lapataia ai i tatou e le Alii e aua ne’i faaaogaina vailaau leaga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5–9 ma vaai po o a fualaau ma vailaau faasaina na lapataia e le Alii le Au Paia e aua ne’i avatuina i totonu o o latou tino. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga mea latou te maua.

  • O a vailaau faasaina na lapatai mai le Alii i le Au Paia e aua le aveina i totonu o o latou tino? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu e faapea, ua saunoa mai taitai o le Ekalesia o le faaupuga “mea vevela” e faasino i le lauti ma le kofe.) O a itu e leaga ai nei mea?

Faailoa atu o le ava malosi ma le tapaa e i ai faaaogaaga e lelei ai faapea foi ma mea e le lelei ai (tagai i le MF&F 89:7-8). I aso nei, o loo i ai isi vailaau faasaina e mafai ona faaaoga sese e faapea ona avea ai ma mea leaga ma vaisu. Ua lapatai mai taitai o le Ekalesia i le faaaogaina o soo se ituaiga meainu, fualaau faasaina, vailaau, po o faiga matautia e faaaoga e maua ai le “lele” po o isi aafiaga le lelei malolosi ia e ono faaleagaina ai o tatou tino ma mafaufau. O nisi o nei mea e aofia ai maruana, fualaau matautia, faaaogaina ma le faatautala o talavai mai le fomai po o vai foi e mafai ona faatau e aunoa ma se pepa talavai mai le fomai, faapea ai ma vailaau e faaaoga i le fale. (Tagai Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2011], 26.)

  • Aisea atonu e taumafai ai nisi tagata e tauanau oe e faaaoga vailaau faasaina ua faasa mai e le Alii? (E manatu nisi tagata ua taatele le faaaogaina o nei valaau faasaina. O nisi e saili ina ia manuia ai e ala i le faatauina atu i isi vailaau faasaina ua fai ma vaisu.)

  • O a ni auala e pei ai le vaisu o le matau lea e faaaoga e le faifaiva ia maua ai ia? O a ni auala e avea ai vaisu ma faaleaga mea i lo tatou alualu i luma e faavavau?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe na mafai faapefea e le lapataiga e aloese mai vailaau ua fai ma vaisu ma fualaau faasaina, ona faamanuiaina o latou olaga po o olaga o a latou uo po o tagata o aiga. Atonu e te manao e faasoa atu ou lava aafiaga. Valaaulia tagata o le vasega e faia se faaiuga ina ia aua lava nei fetagofi atu i na vailaau faasaina ia e feteenai ma le Upu o le Poto.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:10-17

Ua uunaia e le Atua le faaaogaina o laau-afu, fualaau, aano o manu, ma saito

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:10–17 ma vaavaai mo mea ua uunaia i tatou e le Alii e aai ai. Atonu e te manao e fautua atu ia latou makaina mea latou te maua.

  • O meaai ua fautua mai le Alii tatou te aai ai o se vaega o le Upu o le Poto?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 11, o a ituaiga o uiga faaalia e tatau ona tatou maua a o tatou aai i nei meaai maloloina? (E tatau ona faaaogaina nei meaai ma le faautauta ma le faafetai. Atonu e manaomia ona e faamanino atu o le [faaaogaina] “ma le faautauta” o lona uiga ma le poto ma le faaeteete. O se taumafataga soona tele pe le paleni e tusa lava po o meaai lelei e mafai ona le maloloina.)

  • E tusa ma mea ua tatou aoaoina i nei fuaiupu, o le a le mataupu faavae e faatatau i meaai maloloina e mafai ona tatou faaopoopo atu i le laupapa? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa i lalo o le mataupu faavae e uiga i fualaau faasaina: E tatau ona tatou faaaogaina ma le faautauta ma le loto faafetai ia laau-afu, fualaau, aano o manu, ma saito.)

Faamalamalama atu o se tasi o faataitaiga o le faaaogaina ma le faautauta o meaai e mafai ona maua i le faatonuga na tuuina mai e le Alii e uiga i aano o manu i le fuaiupu 12-13. O le upu itiiti ua fautua mai ai, e aua le soona faaaogaina ia aano o manu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18-21

Ua folafola mai e le Alii le soifua maloloina, poto, ma le puipuiga ia i latou o e usitai i le Upu o le Poto

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa i lalo o le upu Folafolaga: Afai tatou te mulimuli i le Upu o le Poto ma isi poloaiga a le Alii, o le a faamanuia i tatou e le Alii i le …

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–19. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai faamanuiaga e mafai ona faauma ai le fuaiupu o loo i luga o le laupapa.

  • O a faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e tausia le Upu o le Poto? (Tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa e faauma ai le fuaiupu.)

Atonu e te manao e faamalamalama atu o le folafolaga a le Alii e uiga i le soifua maloloina i le fuaiupu e 18 e le faapea o le Upu o le Poto o se vaifofo mo gasegase faaumiumi po o le vaivai. Nai lo lena, e fesoasoani ai i tagata ia sili ona lelei soifua maloloina ma malolosi lea e mafai ona maua e o latou tino.

  • E mafai faapefea i le tausia o le Upu o le Poto ona fesoasoani ia i tatou ia maua le poto ma le malamalama?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le usitaia o le Upu o le Poto e mafai ai ona tatou olioli i le mafutaga a le Agaga Paia, o le e faaalia mai le poto ma le malamalama i e e faamaoni. I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Ua ou iloa nei … o se mafuaaga autu o le Upu o le Poto ua faatatau lea i faaaliga. …

“Afai o se tasi ua i ‘lalo o ia faatosinaga’ e faigata ona faalogo i talanoaga manino, e faapefea la ona latou tali atu i uunaiga faaleagaga e pai atu i o latou lagona e sili ona maaleale?

“E ui lava i le taua o le Upu o le Poto o se tulafono o le soifua maloloina, atonu e sili atu le taua ia te oe i le faaleagaga nai lo le faaletino” (“Prayers and Answers,” Ensign, Nov. 1979, 20).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:20-21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga faaopoopo lea e oo mai mai le mulimuli i le Upu o le Poto.

  • O a ni faamanuiaga faaopoopo ua folafola mai e le Alii ia i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le fuaitau “o le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou,” ia faasino atu i latou i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:21, vaefaamatalaga a. Faamalamalama atu faapea, o lenei folafolaga o le puipuiga faalelagi e mafai ona faatatau i le saogalemu faaletino faapea foi ma le faaleagaga. Faauma le fuaiupu i luga o le laupapa ina ia atagia ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te mulimuli i le Upu o le Poto ma isi poloaiga a le Alii, o le a faamanuia i tatou e le Alii i le soifua maloloina, poto, malosi, ma le puipuiga.

  • O anafea na e vaaia ai le faataunuuina o le folafolaga i le fuaiupu 18–21 i lou olaga po o le olaga o se tasi e te iloa?

Fai atu i tagata aoga e faasoa mai (a lē i le vasega po o se paaga) mea ua latou aoaoina pe lagonaina e uiga i le Upu o le Poto, a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89 i le aso. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mataupu faavae ma folafolaga o loo tusia i luga o le laupapa, ma ia faatu se sini e ola faamaoni atili i le Upu o le Poto. Molimau atu i faamanuiaga o le a oo mai ia i latou, a o latou ola i lenei tulafono.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89. Talaaga o le Talafaasolopito

I le taumalulu o le 1833, pe a ma le 20 usoga o le perisitua na fono i le potu i luga o le faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio, e auai i le Aoga a Perofeta. E pei ona sa masani ai i na aso, o le toatele o nei alii sa ulaula ma lamu tapaa i le taimi o fonotaga. Na manatuaina e Polika Iaga e faapea, “e masani pe a oo atu i totonu le Perofeta e tuuina atu ni aoaoga, e na te vaaia le tele o le asu o tapaa.” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 280). O nei tulaga ma faitioga a Ema Samita, o le sa faamamaina feanuga tapaa [lamu] mai le fola, na uunaia ai Iosefa Samita e fesili i le faaaogaina o mea faapena. Sa tatalo Iosefa Samita mo se taitaiga ma maua ai le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:3. “O se mataupu autu ma se folafolaga”

Na faasoa mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ona lagona patino e uiga ma aafiaga i le Upu o le Poto:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Talu ai ona sa ou maua i le mai pipili i lo’u laitiiti, o lea sa le mafai ai ona ou auai i taaloga ma sa tuua ai a’u ma se lagona o le maualalo pe a faatusatusa i isi a’u uo.

“Na fautua mai lo’u faamanuiaga faapeteriaka: ‘Ia leoleoina ma puipuia [lou tino]—aua ne’i aveina i ai i totonu se mea e faaleagaina ai totoga o loo i totonu aua e paia. O le meafaigaluega lea a lou mafaufau ma le faavae o lou tagata’ (faamanuiaga faapeteriaka a Boyd K. Packer, Ian. 15, 1944, 1).

“Na ou mauaina i totonu o le Upu o le Poto se mataupu faavae faatasi ma se folafolaga. O le mataupu faavae: Tausiga mo lou tino; aloese mai mea e faatupu ai le manao, lauti, kope, tapaa, ava malosi, ma fualaau oona (tagai i leMF&F 89:3–9). O mea e faatupu manao faapea e tau leai se mea latou te faia ae na o le faatupuina o le manao lea sa latou faatupuina i le taimi muamua.

“O le folafolaga: O e usiusitai o le a mauaina le soifua maloloina lelei (tagai i le MF&F 89:18) ma ‘oa sili o le malamalama e oo lava i ‘oa natia’ (MF&F 89:19). …

“E oo lava i tofotofoga ogaoga o le soifua maloloina, po o se tino e le atoatoa, pe ma’i foi, e mafai ona faamamaina se agaga mo le aso mamalu o le toefuataiina ma le faamaloloina lea o le a mautinoa lava le oo mai.

“O lo’u tino o se meafaigaluega moni lava a lou mafaufau ma le faavae o lou tagata” (“O Le Malumalu Outou o le Atua,” Liahona, Ian. 2001, 85).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:4. Mea leaga ma fuafuaga ma tagata faufau leaga

E saili tagata leaga ma faufau leaga ia manuia mai i le faatauina atu i isi vailaau oona e fai ma vaisu. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Na silafia mamao e le Alii tulaga o ona po nei o le a avea ai le tuinanau i tupe ma mea e tau pulepule ai tagata e faatosina atu isi ia latou ave i o latou tino mea e faaleagaina ai. O nisi o faataitaiga o ia faatosinaga na silafia e le Alii, o faasalalauga faatosina ia e uiga i pia, ma uaina, ma ava malolosi, ma kofe, ma tapaa, ma isi mea leaga uma faapena. A e o le faataitaiga sili ona leaga o tau pulepulega leaga o o tatou nei ona po, o faatosinaga ia ua faatosina atu ai o tatou au talavou ia latou faaaoga vailaau oona.

“Ou uso e ma tuafafine talavou e, matou te lapatai atu ia te outou ma le alofa tele o le a taumafai malosi Satani ma ana au e faatosina atu outou e faaaoga mea e faaleaga ai outou, aua ua latou iloa a outou faia, o le a taofia lo outou malosi faaleagaga, ma o le a latou pule ai ia te outou. Aloese mai tagata ma mea e faatosinaina outou ia outou soli poloaiga a le Atua. Tausi poloaiga a le Atua ona outou maua ai lea o le poto ma le atamai tou te iloa lelei ai mea ua leaga” (“O Se Mataupu Faatasi ma se Folafolaga,” Liahona, Iulai 1983, 86).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:5–9. Ae faapefea pe afai o se mea e le o ta’ua patino mai i le Upu o le Poto?

E le o ta’ua mai i leMataupu Faavae ma Feagaiga 89 meainu uma, meaai, po o vailaau e faasa. O nisi taimi e tulai mai ai fesili e uiga i mea e le o ta’ua i le faaaliga pe aisea e faasa ai le lauti ma le kofe, e ui e le o ta’uina mai ai. E fesoasoani le faamatalaga lenei e faamalamalama ai lenei mea:

“E leai se faamatalaga faamaonia e uiga i le Upu o le Poto, sei vagana ai saunoaga na sa tuuina mai e Uso Taitai i le popofou o le Ekalesia, lea na folafola mai ai ‘mea inu vevela’ o lona uiga o le lauti ma le kofe.

“E tusa ai ma meainu e gaosi mai le kola, e lei tau mai aloaia lava e le Ekalesia se tulaga e uiga i lenei mataupu, peitai, na fautua mai taitai o le Ekalesia, ma e matou te fautua atu foi faapitoa nei, ia tetee atu i le faaaoga o soo se meainu o loo i ai ni fualaau oona e faatupuina ai se masani leaga i lalo o tulaga na e oo ai lava ina avea ma vaisu. Soo se meainu lava e i ai ni mea oona e faaleagaina ai le tino, e tatau lava ona alo ese ai” (Priesthood Bulletin, Feb. 1972 [volume 8, number 1], 3–4; tagai foi i le “O Le Kafini o le Vaisu Atamai Taufaasese,” Liahona, Mati 1990, 27).

Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le manaomia ona tatou ola i mataupu faavae i le Upu o le Poto ma talitonu i folafolaga:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“E tusi mai tagata o le ekalesia pe ua tetee i le Upu o le Poto lea mea ma lea mea. Ua lauiloa o le lauti, kofe, ‘ava, ma le tapaa e tetee i ai. E le o faamatala maia auiliili. Nai lo lena, tatou te aoao atu le mataupu faatasi ma faamanuiaga folafolaina. E tele ni masani matautia ma mea ua fai ma vaisu, e mafai e se tasi ona inu pe lamu pe manava i totonu pe tui foi i le tino, e manua ai le tino ma le agaga, o mea ia e le o taua mai i le faaaliga.

“O mea uma faatamai e le o taua maia faapitoa; mo se faataitaiga o le vailaau [kemikolo] o le aseni [arsenic],—e moni e leaga a e ua silafia e le se mea e faatupuina ai se masani! O se e ao ona poloaiina i mea uma, ua fetalai mai le Alii, ‘o se auauna paie ma lē poto’ (MF&F 58:26).

“I nisi o aganuu, ua fai mai e le matautia meainu faaleatunuu aua e le o ta’ua mai faapitoa i le faaaliga. Peitai ua latou tosina ese atu tagata o le Ekalesia, aemaise lava alii, mai o latou aiga, i pati ia e faatausuai moni i le mataupu. O le a faafitia folafolaga o tau mai i le faaaliga, i le tagata faatamala ma le faatalale.

“O le usiusitai i fautuaga e te tumau ai i le itu saogalemu o le olaga” (“O Le Upu o le Poto: O Le Mataupu Faavae ma Folafolaga,” Liahona, Iulai 1996, 19-20).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:21. “O le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou”

Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le faafaatusa faaleagaga o le laaloa a le agelu o le faafanoga ia i latou o e mulimuli i le Upu o le Poto:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O loo i ai se taua faapitoa i le fuaiupu mulimuli o le vaega e 89, lea e fai mai, ‘O le a laaloa le agelu o le faafanoga ia te i latou, e pei o le fanauga a Isaraelu, ma lē fasia i latou’ (f. 21). O lenei ta’ua o le Paseka ua faamamafa ai le faamuamua o le taua o le faatuatua faaleagaga. Ina ua faailoa atu e Aperaamo lona naunau e ofo atu Isaako e fai ma taulaga, sa leai se manatu faapea o le usiusitai o le a mautinoa lava e aumai ai le manuia faaletino. Ina ua taitaiina e Iosua le fanauga a Isaraelu e sopoia le Vaitafe o Ioritana sa tatafe i le taimi o lologa, sa le o se tulaga na muai manaomia mo soo faamaoni, le faamaoniga o se taui faaletino. Tatou te usitai i le Upu o le Poto ona e fai ma finagalo o le Alii mo a tatou sauniuniga faaleagaga e avea ma ona atalii ma afafine agavaa. O le ausiaina o le pule faaleagaga i luga o tuinanau o le tino o se vaega lea o le faagasologa o lo tatou tofotofoina” (“Twenty Questions” [saunoaga i faiaoga o mataupu faalelotu a le OAE, 13 Sete., 1985], LDS.org)

Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le taua faaleagaga o le folafolaga e faapea “o le a laaloa le agelu o le faafanoga”:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Ae e le o le oti faaletino lea e laveaiina ai i tatou i lea paseka pe a tatou savavali i le usiusitai i nei poloaiga, aua e oti i tatou taitoatasi i se taimi. Ae e i ai le oti faaleagaga lea e le manaomia ona e mafatia ai. Afai e te usitai, o le a laaloa le oti faaleagaga i ou luga, aua ‘o Keriso la tatou paseka ua taulagaina mo i tatou,’ ua aoao mai ai le faaaliga (1 Kori. 5:7)” (“O Le Upu o le Poto: O Le Mataupu Faavae ma le Folafolaga,” Liahona, Iulai 1996, 21).